Župski portal
Zatvaranje Feste sv. Vlaha, svečano misno slavlje ispred crkve sv. Vlaha na Gorici
Na dan zatvaranja Feste sv. Vlaha 4. veljače svečano misno slavlje ispred crkve sv. Vlaha na Gorici predslavio je fra Ivan Gavran, franjevac iz samostana Male braće u Dubrovniku, u koncelebraciji sa župnikom župe sv. Mihajla don Robertom Ćibarićem.
Nakon blagoslova pristiglih barjaka i Himne sv. Vlahu koju je izvela Gradska glazba, predvoditelj slavlja Gavran uvodeći u misno slavlje istaknuo je: „Naš život je zapravo hvala i oprosti. Započinjući ovu svetu misu najprije ćemo zamoliti Gospodina za oproštenje, a tijekom propovijedi osvrnut ćemo se i potaknuti štovatelje sv. Vlaha da zahvalimo njemu i Bogu na ovoj lijepoj Festi.“
U homiliji se osvrnuo na veliko bogatstvo Feste sv. Vlaha sažete u nekoliko dana, ali s mnoštvom detalja koje pažljivo pripremaju brojni ljudi. „U programu, u kojem je većina nas cjelovito sudjelovala, doista smo doživjeli prekrasne trenutke milosti, ljubavi, zajedništva, vjere i molitve upućene našem nebeskom zaštitniku te s pravom sada treba izreći svoju hvalu na kraju ovogodišnje Feste“ rekao je propovjednik Gavran.
Turnir župskih mjesta; Danas treće kolo po skupinama, igra se sedam utakmica
Na Turniru župskih mjesta sve utakmice trećeg kola, posljednjeg po skupinama odigrat će se danas.
Program počinje u 16:30 sati utakmicom Popolica - Mljekara/Blato. Popolici za ostanak u turniru treba čudo, uz očekivanu pobjedu Brašine protiv Pod Petrače, dalje bi mogli jedino u krugu momčadi s tri boda, a za to im treba pobjeda protiv Mljekare/Blato od tri i više golova razlike. Ekipi s Mljekare pobjeda donosi drugo mjesto u skupini.
Druga utakmica Mišići/Zona - Krstac/Trgovište direktno odlučuje o trećem mjestu u skupini A, tko će u repesaž, a za koga turnir završava.
U susretu Pod Petrače i Brašine jedino veliko iznenađenje i pobjeda Pod Petrače može utjecati na poredak u skupini D. Pobjeda Pod Petračanima može donijeti i prvo mjesto u skupini (bolji međusobni omjer), a moguće je i zatvaranje kruga od tri ekipe sa šest bodova.
U skupini B igraju Brgat - Soline/Plat te Fix Čibača - Postranje. Brgatu za ostanak u turniru igra samo pobjeda. Soline/Plat su vjerojatno u razigravanju, jer bez obzira na današnje ishode ne mogu biti prve (Fix Čibača bolja međusobno) osim u krugu tri momčadi s šest bodova, a da bi ispali trebali bi od Brgata izgubiti nerealnih 7 razlike. Postranje pobjedom protiv prvaka može i do prvog mjesta u skupini, a današnjim porazom uz pobjedu Brgata može i ispasti. Fix Čibači za prvo mjesto treba pobjeda, u slučaju poraza idu u razigravanje za četvrtfinale.
"Gradski derbi" Gornje i Mini Čibače odlučuje o pobjedniku skupine A. Isti slučaj je i u posljednjoj utakmici večeri između Bjelica i Čelopeka. U skupini C treća je Brašina Young Boys koja je voljom ždrijeba prošla dalje iako je obje utakmice izgubila.

U prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena izložba “Grad slavi Njemu u čast”
U sklopu Feste sv. Vlaha i Dana Grada u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena je izložba “Grad slavi Njemu u čast”. Izložbu su ovorili slikar i restaurator Dubrovačkih knjižnica Robert Kralj te povjesničar umjetnosti Ivan Viđen.
Po izložbenom programu, kako je objasnio Kralj, svake godine u ovo doba Knjižnice imaju izložbu na temu Feste svetog Vlaha. Tako je i ove godine okupljeno 15 autora koji su nastojali naslikati neke druge elemente koji simboliziraju Festu.
Viđen je objasnio kako je tema ‘široka’, ali ‘ograničena’ time da se lik sv. Vlaho pokušao prikazati na drugi način, ne samo frontalno.
- Ovo je još jedan likovni progovor o Festi sv. Vlaha. Unatoč tome da se na prvi pogled čini da je u likovnom smislu sve rečeno o svetom Vlahu, postoji jako puno pogleda i jako puno motiva koji nisu obrađeni. Vidite na izložbi što sve može značiti Festa sv. Vlaha nekom likovnom oku i platnu. Drago mi je da su se Dubrovačke knjižnice i ove godine uključile u program Feste i drago mi je da su se svi autori koji su se odazvali, potrudili da pokažu kako oni vide motiv Feste i sv. Vlaha na svoj a opet drugi način – rekao je Viđen.
Svoje radove izložili su: Dubravka Rathman, Vedran Grabovac, Luce Đuraš, Mišo Baričević, Mirica Dubčić, Nikola Nino Dubčić, Miroslav Stamatović, Karja Tolja, Josip Škerlj, Valter Kožul, Maja Kovačević, Veronika Šulić, Maro Kriste, Marta Baće i Robert Kralj.
Izložba ostaje otvorena do 19. veljače.
Župljani na procesiji Feste Svetog Vlaha - Tradicionalna 17. FOTOGALERIJA
Davne 2008. godine u prvoj godini rada našega portala objavljena je prva fotogalerija "Župljani na procesiji Feste Svetog Vlaha". Od tada iz godine u godinu, iz Feste u Festu redovno donosimo ovu već tradicionalnu galeriju prateći brojne Župljane u narodnim nošnjama i župske barjake koji se vijore u procesiji Stradunom.
Ove godine fotogaleriju donosimo 17. put kroz 60 slika s velike procesije koja je trajala više od uru i pol vremena, a uz barjake Dubrovačke biskupije u njoj su sudjelovali i hodočasnici iz raznih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=3770#sigProIddb650554dd
Svečana procesija 1052. Feste Svetog Vlaha kroz 80 slika (FOTOGALERIJA)
Svečana procesija 1052. Feste Svetog Vlaha kroz 80 slika (FOTOGALERIJA)
Svečana procesija na svetkovinu sv. Vlaha uputila se ulicama Grada nakon pontifikalne mise. Biskupi i nadbiskupi u procesiji su nosili naizmjenično moći glave sv. Vlaha, a odabrani svećenici ostale Parčeve moći kao i moći nekih drugih svetaca koje se čuvaju u katedralnom Moćniku. Vjernici su imali prigodu iskazati štovanje dok su moći prolazile pored njih.
Relikviju Isusove pelenica imali su čast nositi bratimi iz Smokvice, a baldahin Dubrovački vatrogasci.
Za župnim barjacima i barjacima crkava i bratovština u procesiji su išli vjernici među kojima su mnogi bili u narodnim nošnjama.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=3770#sigProIdca5e378deb
Župljani na procesiji Feste Svetog Vlaha - Tradicionalna 17. FOTOGALERIJA
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio euharistijsko slavlje svetkovine Sv. Vlaha (FOTO)
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je 3. veljače svečano pontifikalno euharistijsko slavlje svetkovine Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, ispred katedrale Gospe Velike, a na misi je sudjelovao veliki broj domaćih vjernika i hodočasnika sa svih strana.
Dubrovački biskup Roko Glasnović pozdravio je sve okupljene i čestitao svima koji slave imendan. U misi u molitvama, rekao je biskup, na poseban način su prisutne sve naše obitelji, osobe s različitim životnim teškoćama, bolesne, nemoćne i osamljene. Upravo takvim osobama Isus je bio blizu. „Ne bojte se, niste sami. Krist traži baš vas, suosjeća s vama, uvijek je blizu ljudske patnje. Svakog prima otvorenih ruku i otvorenog srca koje je milosrdno i ima smilovanja za svakog čovjeka“, poručio je dubrovački biskup. Naglasio je i ljepotu molitve Očenaša koja nas sve povezuje i čini braćom i sestrama.
Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je govorio o intenziviranju molitve u kontekstu nedavno otvorene Godine molitve za cijelu Crkvu ususret Jubileju 2025. te promišljao o ulozi molitve u životu sv. Vlaha kao i današnjih obitelji i vjernika.
Uz domaćeg biskupa i predvoditelja središnjeg euharistijskog slavlja na misi su koncelebrirali nadbiskup splitsko-makarski i metroplita Zdenko Križić, nadbiskup barski i apostolski upravitelj susjedne Kotorske biskupije Rrok Gjonlleshaj, vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH Tomo Vukšić, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišić, hvarski biskup Ranko Vidović, šibenski biskup Tomislav Rogić, šibenski biskup u miru Ante Ivas, mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, imenovani banjolučki biskup Željko Majić, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak, tajnik Apostolske nuncijature Alvaro Ernesto Izurieta Y Sea, provincijali te osamdesetak svećenika. Nazočili su i pravoslavni svećenici s hercegovačko-zahumskim i primorskim episkopom vladikom Dimitrijem. Veliki broj redovnica iz raznih družbi kao i provincijalne poglavarice sudjelovale su na svečanoj misi uz izuzetno veliki broj vjernika, kako odraslih tako i djece i mladih, koji su pristigli na Festu iz župa s područja Dubrovačke biskupije. Mnogi od njih bili su u narodnim nošnjama svoga kraja uz svoje župne barjake, a također su sudjelovali bratimi raznih bratovština. Pristigli su i hodočasnici iz drugih dijelova Hrvatske i iz drugih zemalja. Uz ceremonijare don Davida Marjanovića i don Iva Markića da sve prođe u najboljem redu brinuli su se i festanjuli Feste sv. Vlaha 2024. Perica Baletić i Vladimir Buć te katedralni župnik don Marin Lučić.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=3770#sigProId190396daac
Predstavljen program 75. Dubrovačkih ljetnih igara, tri velike dramske premijere
Program 75. Dubrovačkih ljetnih igara, u petak 2. veljače u Festivalskoj palači, javnosti su predstavili umjetnička ravnateljica Martina Filjak, ravnateljica dramskog programa Senka Bulić, pomoćnik umjetničke ravnateljice za produkciju Marin Kaporelo te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović. Podršku festivalu iskazali su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić te zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo.
Okosnicu ovogodišnjeg dramskog programa čine tri velika premijerna naslova. Prvi od njih koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića – kultna Goldonijeva Kafetarija u prijevodu i adaptaciji na dubrovački govor Frana Čale, koja će u režiji Paola Tišljarića biti postavljena na Držićevu poljanu. Očekuju nas zatim dva premijena naslova u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla; Vojnovićev Ekvinocijo u režiji Krešimira Dolenčića na novoj festivalskoj lokaciji u Posatu te Oluja Williama Shakespearea u režiji slovenskog redatelja Vita Taufera, koja će biti uprizorena na otoku Lokrumu.
Program 75. Igara uključuje gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin s predstavom Čekajući Oresta prema motivima Sofoklove Elektre u adaptaciji Lade Kaštelan i režiji Livije Pandur. Nastavlja se suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu koje će izvesti baletnu viziju Shakespeareovog Hamleta redatelja i koreografa Lea Mujića dok će glazbeno scensko djelo M. Držića Hekuba, kojim se festival priključuje obilježavanju 45. obljetnice upisa Starog grada Dubrovnika na UNESCO-OV Popis svjetske baštine, izvesti Ansambl Dialogos i Katarina Livljanić. Od repriznih naslova očekuju nas glazbeno-scensko djelo za djecu i mlade Čudesna šuma, nastalo prema istoimenom romanu Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger, uz glazbu Frana Đurovića, Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s Natašom Dangubić i Doris Šarić-Kukuljicom te Sjetne žene raguzejske Marijane Fumić u režiji Dore Ruždjak Podolski.
Legendarni Jordi Savall, uz svoj ansambl Hespèrion XXI, otvorit će glazbeni dio programa Igara, a zatvorit će ga glazbeni spektakl, veličanstveni Opera gala koncert probranog repertoara ponajboljih opernih arija na kojem će nastupit jedna od najvećih opernih zvijezda današnjice, sopranistica Sonya Yoncheva, malteški zlatni tenor Joseph Calleja te jedan od najtraženijih basova na međunarodnoj sceni Ante Jerkunica, uz pratnju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Ivana Repušića. Raskošnosti i raznolikosti glazbenog programa pridonijet će nastupi vodećih hrvatskih i međunarodnih umjetnika. Festivalskoj će se publici tako predstavit višestruko nagrađivani francuski violinist Renaud Capuçon te jedan od najboljih svjetskih kontratenora Max Emanuel Cencić koji će nastupiti uz grčki ansambl Latinitas Nostra. Tu su i sjajni glazbenici ansambla Antiphonus s gitaristom Petritom Çekuom, tenor svjetskog glasa Krešimir Špicer uz nagrađivanog klavirista Lovra Marušića, jedan od najznačajnijih domaćih komornih sastava Papandopulo kvartet, pijanistica Marija Grazio i violist Marko Genero, najstariji hrvatski gudački ansambl Zagrebački kvartet i pijanist Ivan Krpan. Osim ansambla Bach Consort Wien, koncerte će održati i kvartet Arod te briljantni pijanist Pierre-Laurent Aimard. Dubrovački simfonijski orkestar, kao važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika, ove sezone održat će koncert pod vodstvom maestra Ivana Huta, zabilježiti nastup s violončelisticom Monikom Leskovar pod ravnanjem Sebastiana Lang-Lessinga te podijeliti pozornicu s gitaristom Pablom Sáinz-Villegasom uz ravnanje Valentina Egela. S ciljem razvoja publike, a po uzoru na velike svjetske festivale klasične glazbe, pokrenut je Ciklus World Musica i Jazza u sklopu kojeg će nastupiti Svjetski jazz orkestar glazbenih mladeži pod umjetničkim vodstvom Luisa Bonille, Cristina Aguilera Flamenco Trio s omamljujućim ritmovima flamenca, dubrovački doajen šansona Ibrica Jusić, a svoje mjesto na programu pronaći će i etnomuzikološki autorski projekt Dine Bušić i Melite Ivković naziva Bërbili (Slavuj) – zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa. Glazbeni program u Dvoru završit će donacijskim koncertom Mladi za mlade, a predvoditi će ga najbolji mladi hrvatski glazbenici, pijanist Jan Niković i gitarist Lovro Peretić nastupajući uz komorne sastave Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici ove godine predstavljaju festivalski miljenici Folklorni ansambl Linđo i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Ovogodišnje Igre ne zaostaju ni u umjetničko-izložbenom programu, a očekuju nas izložbe fotografkinje Mare Bratoš, akademskog slikara Tonija Franovića, slikara i kipara Josipa Ivanovića te izložba Mediteran u hrvatskom slikarstvu 20. i 21. stoljeća nastala u suradnji Igara s Umjetničkom galerijom Dubrovnik.
Proračun 75. Dubrovačkih ljetnih igara, iznosi 2 milijuna eura od čega je nešto više od 30% vlastitih sredstava, a uz pokrovitelje Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik te Dubrovačko-neretvansku županiju, festival su i ove godine podržali TZ grada Dubrovnika, dugogodišnji sponzori Mastercard, Euroherc, ACI klub, Adriatic Luxury Hotels, Hrvatska lutrija, Kraš, Coca-Cola, MG Motor, Croatia Airlines te donatori OTP banka, Atlantska plovidba i drugi, omogućujući realizaciju jednog od najprestižnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj.
Današnjem predstavljanju programa prethodila je sjednica Festivalskog vijeća kojom je presjedala Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, na kojoj je jednoglasno usvojen programski i financijski program 75. Dubrovačkih ljetnih igara.
Ulaznice za dio programa 75. Dubrovačkih ljetnih igara od danas su dostupne u internetskoj prodaji na mrežnoj stranici Igara www.dubrovnik-festival.hr i preko servisa www.ulaznice.hr uz dvotjedni early bird popust od 10% te dodatnih 10% uz plaćanje Mastercard® karticama. Sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima festivalski Ured prodaje na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonski broj: 020/ 326 107.
Dobro nam poznatom i dragom ceremonijom otvorena 1052. Festa sv. Vlaha (FOTOGALERIJA)
Svečanom i štovateljima sv. Vlaha dobro poznatom i dragom ceremonijom ispred Parčeve crkve otvorena je Festa sv. Vlaha kojom se Dubrovnik spominje 1052. godine Parčeve zaštite. Festu je otvorio dubrovački biskup Roko Glasnović koji je pozdravio puk, uzvanike iz društveno političkog života i crkvene službenike te uvodno spomenuo obljetnice u okviru kojih se odvija ovogodišnja Festa. Biskup je na početku pročitao Laus, a rektor zborne crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan nakon nagovora je pročitao pozdrave koje su Dubrovčanima za Festu uputile razne osobe iz domovine i inozemstva, a posebice pomorci s brodova na kojima plove po morima diljem svijeta. Djeca su na blagoslov prinijela plodova zemlje i golubice koje je biskup uz sveopću radost i oduševljenje pustio na slobodu. Festanjuli Perica Baletić i Vladimir Buć podigli su barjak sv. Vlaha na standal dok su okupljeni pjevali himnu sv. Vlaha čime je završila svečanost otvorenja Feste sv. Vlaha 2024. godine. U gradskom portu Dubrovački trombunjeri pucnjima su oglasili otvorenje Feste, a vjernici su nagrnuli u Parčevu crkvu na grličanje.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=3770#sigProId528ee59bec
Na otvorenje Feste, uz predvoditelja središnjeg euharistijskog slavlja zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, pristigli su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić, šibenski biskup Tomislav Rogić, hvarski biskup Ranko Vidović, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palića, splitsko-makarski nadbiskup u miru Marin Barišića i šibenski biskup u miru Ante Ivas. Nazočili su i tajnik Apostolske nuncijature Alvaro Ernesto Izurieta Y Sea kao i generalni tajnik HBK Krunoslav Novak te propovjednik trodnevlja prior dominikanca fr. Tomislav Kraljević. Posebno zanimljiv gost svakako je svećenik Savio Leonardo Viegas, iz crkve Sao Braz u Gandaulimu, u indijskoj Goi gdje se također štuje sv. Vlaho. Radost otvorenja Parčeve feste s okupljenima su podijelili i svećenici Srpske pravoslavne crkve kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica.
Otvorenju Feste nazočili su također: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Andro Krstulović Opara, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica Kulture i medije Nina Obuljen Koržinek, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, državni tajnici, veleposlanici, rektori, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te drugi zastupnici u Hrvatskom saboru, župani, gradonačelnici, vijećnici i drugi uzvanici.
Predstavljeno treće izdanje knjige „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“ Dubravka Kovačevića
Treće, dopunjeno i prošireno izdanje knjige „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“ Dubravka Kovačevića, strastvena čuvara nematerijalne baštine i Parčeva štovatelja, predstavljeno je 31. siječnja u Saloči od zrcala. Uz autora, na predstavljanju su govorili Ivan Viđen, recenzent knjige te Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, izdavača trećeg izdanja.
Okupljene je pozdravila knjižničarka Matija Nenadić, ujedno i organizatorica nekoliko predavanja naslovljenih Priča iz Ragusine u koje spada i ovo događanje. I sam festanjuo 1988. godine, Dubravko Kovačević velikom je upornošću godinama prikupljao podatke o ovim svjetovnim organizatorima Feste sv. Vlaha, ispisujući istovremeno priču o Dubrovniku i njegovim ljudima od 1872. – 2023. koji s jednakim nestrpljenjem, uvijek iznova, iščekuju „oni dan ki dohodi nami jednom na godište“.
Boris Njavro prisjetio se kako je gospara Dubravka upoznao kao mladi novinar i on ga je „uveo svijet njegova doma na Prijekome“ gdje živi sa suprugom Lucijom. Istaknuo je kako mu je „velika čast da je gospar Dubravko odabrao malo Društvo za svoga izdavača ovog trećeg izdanja“.
- Upoznao me s arhivom koji je njegov otac Pepica skupljao i prikupljao (…) Ovo je neko moje sjećanje na gospara Pepicu (…) Točno na Božić 2000. godine umro je gospar Josip Kovačević kojeg mnoga čeljad Grada i šire još uvijek pamte po nadimku Pepica. Tihi, mirni, čestiti, skromni čovjek koji nigdi nije hodio onako, vazda je negdje trč'o, vazda je žurio i vazda bio nasmiješen… Bio je malen, nisi ga mogao uhvatiti, imao je torbicu, ali je puno učinio za život dug 89 godina. Za sva vremena je zadužio svoj i naš Grad. Bio je po svemu svestrana osoba, veliki filatelist, istaknuti zborski pjevač, kroničar Grada, a posebno Vaterpolo kluba Jug. Negdje je zapisano da je rekao „Važnije je čestit život nego sva priznanja ovoga svijeta“. Od brojnih priznanja koja je dobio, posebno mjesto u njihovom doma na Prijekome zauzima priznanje koje je 1975. dobio od pape Pavla VI za kulturni i sveopći rad i dobrobit čovjeka te svakako za njegov doprinos radu Katedralnog mješovitog pjevačkog društva Dubrovnik (…) Gospar Dubravko čuva sve što je njegov otac čuvao i sačuvao, a gospar Pepica je 1991. dobio Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo – rekao je Njavro.
Viđen je podsjetio kako je danas jedan 'tužni datum' za dubrovačku povijest jer je 1808. Marmontovom odlukom ukinuta Dubrovačka republika. U ovoj godini obilježava se i 100. obljetnica prvog cjelovitog službenog prijevoda Oficija sv. Vlaha na hrvatski jezik koje je tiskano pred Festu 1924. Opisao je cjeline trećeg izdanja Kovačevićeve knjige.
- Prvo izdanje knjige ima otprilike 860 stranica, a ovo treće ima preko 1000 stranica.
Knjiga se sastoji od sedam cjelina. Prva donosi predgovor pokojnog povjesničara Iva Banca koji je sudjelovao na predstavljanju prvog izdanja 2018. godine. Nakon toga slijedi kraći autorov predgovor gdje je on iznosi svoja načela i misli koje su ga vodile u tom dugogodišnjem predanom radu građe o festanjulima. Slijedi pregledni tekst dubrovačkog povjesničara Tea Trostmanna o štovanju sv. Vlaha u svijetu i u Dubrovniku (…) četvrti dio govori kako Festa teče u naše vrijeme, a peti dio ujedno je sam popis festanjula s njihovim biografijama koji zauzima tri četvrtine knjige, potom slijedi pogovor kojeg sam ja napisao (…). Šesti dio sastoji se od zaključaka i popisa literature, a posljednji dio su Prilozi, tu su, osim festanjula, popisi dubrovačkih biskupa, rektora crkve sv. Vlaha, popis dubrovačkih načelnika i gradonačelnika od 19. stoljeća do danas, popis propovjednika trodnevlja od sredine 19. stoljeća do danas, popis propovjednika na Festi na Gorici sv. Vlaha, kao i popis trubljača na zatvaranju Feste sv. Vlaha te popis fotografija – opisao je Viđen dodavši kako se radi o 'opsežnom djelu koje možemo nazvati enciklopedijskim'. Sam posao traženja biografija 'običnih' građana festanjula, kakvi su bili većinom, Viđen je nazvao 'detektivskim'.
Autor knjige Dubravko Kovačević, zaljubljenik u fotografiju, pokazivao je publici stare slike festanjula i iznio detalje i zanimljivosti o svakoj. Rekao je kako se o svetom Vlahu i Festi može gledati iz 'različitih kutova', koliko se 'društvo i politika čitaju i iz povijesti festanjula'.
- Čim se tako nešto uporno ponavlja, znači da je ljudima bilo važno i da su pamtili lijepe običaje iz prošlih vremena. Živio sveti Vlaho! - zaključio je Kovačević.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=3770#sigProId0c6f0cbf3a
Turistička zajednica županije na sajmovima Salon des Vacances u Bruxellesu i FESPO u Zurichu
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije nastupa na sajmu Salon des Vacances čije se 65. izdanje održava od 1.-4. veljače 2024. godine u izložbenom prostoru Bruxelles Expo.
Na ovom sajmu štand od 40m2 dijele turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske, Ličko-senjske županije, Kvarnera, Grada Zagreba i predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Bruxellesu.
Sajam Salon des Vacances svake godine ima istaknute drugačije teme koje s jedne strane podižu svijest među izlagačima i posjetiteljima, a s druge strane posjetiteljima nude priliku da bolje upoznaju DNK svoje sljedeće destinacije za odmor.
Ovogodišnje teme su:
Najbolji u turističkom smještaju
Medeni mjesec i godišnjice vjenčanja
Zen, blagostanje i eko-odgovornost na odmoru
Ovogodišnja zemlja partner je Maroko.
Turisti iz Belgije su u 2023. godini ostvarili 28.021 dolazak i 86.125 noćenja u odredištima Dubrovačko-neretvanske županije.
U istom terminu se održava i sajam FESPO u izložbenom prostoru Messe Zurich na kojem nastupaji Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i Turistička zajednica Grada Dubrovnika.
Hrvatska je zemlja partner sajma FESPO!
Na štandu Hrvatske turističke zajednice od 170 m2 brojni su suizlagači, a pripremljen je i izuzetno bogat program događanja tijekom sva četiri radna dana.
Vitezovi iz Sinja, sinjske mažoretkinje, gradska glazba Sinj i KUD Peruča održat će zabavno-glazbeno-scenski program. Otok Rab će se predstaviti kroz lokalne gastronomske zalogaje, dok će Splitsko-dalmatinska županija ponuditi Dalmatinsku marendu uz vino i glazbu. Dubrovačko-neretvansku županiju i Grad Dubrovnik prezentirat će barmeni s posebno kreiranim koktelima od likera ruže i lavande.
Šibensko-kninsku županiju predstavljat će KUD Koledišće Jezera, a Grad Zagreb prezentirat će Old Pilots Gin. Zadarska županija posjetiteljima će predstaviti Pašku narodnu nošnju i degustaciju Paškog sira. Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora posjetiteljima će ponuditi degustaciju Hrvatskih vina i sira.
Uz spomenute turističke zajednice suizlagači su i: Arena Hospitality Group, Croatia Airlines, Croaticum, ID Riva, NP Brijuni, NP Plitvička jezera, PP Biokovo i Valamar.
Turisti iz Švicarske su u 2023. godini ostvarili 24.706 dolazaka i 82.313 noćenja u odredištima Dubrovačko-neretvanske županije.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=3770#sigProId15f68d8530
