Sportom u Župi dubrovačkoj se aktivno bavi veliki broj mještana, najviše djece kroz sportske klubove i škole, ali i odraslih kroz klubove ili rekreativno. Prije sedam godina je osnovana Zajednica sportova općine koja je preuzela raspodjelu proračunskih sredstava. Od tada sredstva koja se izdvajaju za župski sport iz godine u godinu rastu. Kako vidite razvoj sporta u Župi u narednom razdoblju te hoće li i dalje rad  Zajednice sportova i klubova imati ovakvu potporu općine i općinskog načelnika?

MARKO MILOSLAVIĆ; Osobno sam bio dio inicijativnog odbora koji je sudjelovao u osnivanju Zajednice sportova Općine, što je bila jedna od prvih inicijativa kojima sam se ozbiljno posvetio po ulasku u Općinsko vijeće prije osam godina. I danas smatram da je osnivanje Zajednice sportova bio jedan od ključnih koraka za razvoj župskog sporta. Uspostavljen je transparentniji, pravedniji i učinkovitiji sustav financiranja, uvedeno je sustavno planiranje i Zajednica je postala snažan partner Općine i klubova u razvoju sporta.
Kao načelnik, nastavit ću podržavati rad Zajednice sportova i sportskih klubova. Svake godine trebamo napraviti korak naprijed – kako u pogledu povećanja proračunskih sredstava za sport, tako i kroz ulaganja u sportsku infrastrukturu. To znači kontinuirano održavanje i unaprjeđenje postojeće sportske infrastrukture, ali i dugoročno planiranje novih sadržaja, posebno onih koji mogu služiti za višestruku namjenu – sport, rekreaciju, školu i društveni život.
Zahvalan sam svim ljudima koji nesebično daju svoje vrijeme i energiju za vođenje klubova i organizaciju sportskog života u Župi. Svjestan sam izazova i ograničenja s kojima se svakodnevno susreću i zato ću im uvijek biti partner i podrška. Sport zaslužuje svoje mjesto u središtu razvoja naše zajednice i to nije samo moj stav, već i dugoročna obveza.

ĐURO LONZA; Za stvaranje zdravog društva iznimno je važno ulagati u sport i sportsku infrastrukturu s ciljem kvalitetnog razvoja prvenstveno naše djece. To znam najbolje budući sam, sudjelujući najprije u radu uprave Gusara u nekoliko mandata, a zadnjih 10 godina kao predsjednik nogometnog kluba Župa dubrovačka, uložio silnu energiju i svoje slobodno vrijeme kako bi se našoj djeci omogučili kvalitetni uvjeti za rad. Danas NK Župa dubrovačka ima najbolje uvjete od svih klubova u našoj županiji, a pred ishođenjem smo građevinske dozvole za još jedan dodatan iskorak – izgradnju tribina i svlačionica čime će sportski kompleks u Čibači biti zanimljiv i kao još jedan oblik turističke ponude Župe za sportski turizam. Kroz Zajednicu sportova općine dodatno ćemo osigurati sredstva kako bi se svim klubovima pokrili troškovi održavanja i upotrebe sportske infrastrukture, a također ćemo kroz naredno razdoblje dodatno povećati sredstva za redovan rad svih klubova.  
 
Kroz proteklo razdoblje značajna su ulaganja u sportsku infrastrukturu, najviše u nogometni kompleks u Čibači te dječja igrališta na nekoliko lokacija. Što planirate dalje? Što će Vam biti prioritet u razvoju sportske infrastrukture u narednom četverogodišnjem razdoblju?

ĐURO LONZA;  Da, u nogometnom klubu trenira oko 300 djece, te su se uz sredstva Općine značajna sredstva za izgradnju infrastrukture povukla i od HNS-a i Ministarstva turizma i sporta. Dodatno su izgrađena  dječja igrališta na Brašini, u Mandaljeni i Čibači. Započeta je izgradnja dječjeg igrališta na Brgatu, a planiramo izgraditi dječja igrališta u Platu, Mlinima, Krstacu, Petrači, Lazinama i Postranju. Budući imamo na raspolaganju zemljište koje je naša općina dobila od Vlade RH, na prostoru u Kuparima započet ćemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju bazena. Postoji i nekoliko boćarskih dvorana koje trebaju nužnu rekonstrukciju, te ćemo suradno s klubovima pronaći rješenja i za te objekte. Kako bi mogli kvalitetno upravljati sa svim sportskim objektima, nužno je osnovati ustanovu Sportski objekti Župa dubrovačka.

MARKO MILOSLAVIĆ;  Iako su ti pomaci važni i vrijedni, naš posao time nije završen. Sportski centar u Čibači još uvijek nije dovršen, a cilj nam je u sljedećem mandatu raditi sustavno i odlučno kako bismo taj projekt priveli kraju. Kada bude gotov, bit će to primjer kako odgovornim planiranjem i ustrajnošću možemo ostvariti kvalitetne i funkcionalne sportske sadržaje za naše sugrađane.
Među prioritetima za sljedeće četverogodišnje razdoblje ističem i projekt koji nadilazi samo sport – izgradnju bazena olimpijskih dimenzija. To nije samo potreba najstarijeg sportskog kolektiva u Župi, Vaterpolo kluba Gusar, nego i projekt od šire društvene vrijednosti. Bazen ovakvih dimenzija predstavlja važan resurs za djecu i mlade, za rekreativce, za potrebe nastave plivanja, ali i za razvoj sportskog turizma. Župa dubrovačka je atraktivna turistička destinacija i vjerujem da bi bazen dodatno obogatio našu ponudu, osobito u pred i posezoni.
Općina u ovom trenutku ne može sama financirati takav projekt, no ono što kao načelnik zajedno s općinskim vijećem mogu i hoću napraviti jest – definirati lokaciju, izraditi svu potrebnu projektnu dokumentaciju i aktivno tražiti partnere i izvore financiranja, bilo kroz državne fondove, europske programe ili u suradnji s privatnim sektorom. Uvjeren sam da ćemo pronaći rješenje ako uložimo dovoljno truda, jer potreba postoji, a ideja je realna i ostvariva.
Također, Župa danas nema zatvoreni sportski objekt osim školske dvorane, što predstavlja ozbiljno ograničenje za razvoj brojnih sportova, osobito u zimskom periodu. Zato ćemo prema istom modelu kao i kod bazena, započeti postupke planiranja i pripreme izgradnje višenamjenske sportske dvorane.
Konačno, iako prostor bivšeg auto-kampa u Kuparima nudi dugoročni potencijal za razvoj sportskih sadržaja, trenutno je pod sudskim sporom i u vlasništvu Republike Hrvatske, zbog čega ga u ovom trenutku ne možemo koristiti. Međutim, to ne znači da ćemo odustati od tog prostora. Vjerujem da će doći trenutak kada će Općina imati mogućnost staviti ga u funkciju za javne potrebe, ali do tada je naša odgovornost usmjeriti se na projekte koji su spremni za realizaciju i koji mogu konkretno unaprijediti kvalitetu života u Župi već u ovom mandatu.
U svemu tome ključna je ideja – da svake godine idemo korak naprijed, da ne stagniramo i da sport u Župi dubrovačkoj ostane snažan temelj zdravog i aktivnog društva.

Prije devet godina smo dobili školsku sportsku dvoranu na Mljekari koju sada koriste mnogi klubovi. Međutim, ona je kako joj i naziv govori, prvenstveno dvorana za potrebe škole i školskog sporta. Imaju li sportski klubovi i rekreativci dovoljno termina, kako za potrebe trenažnog procesa i natjecanja, tako i za organizaciju turnira i slično?  Je li došlo vrijeme za pokretanje postupka izgradnje općinske sportske dvorane koja bi, uz postojeću školsku, zadovoljila sve potrebe dvoranskog sporta?

MARKO MILOSLAVIĆ; Broj korisnika, osobito djece uključene u organizirani sport, iz godine u godinu raste, a kapaciteti te dvorane su danas u potpunosti popunjeni. To jasno govori da je došlo vrijeme za ozbiljno pokretanje postupka izgradnje nove sportske dvorane.
Takva višenamjenska sportska dvorana zadovoljila bi potrebe dvoranskog sporta u cjelini – omogućila bi više termina za treninge i natjecanja, bolju organizaciju sportskih turnira, ali i otvorila prostor za razvoj novih sportova i uključivanje većeg broja naših sugrađana, i mladih i odraslih. Usto, rasteretila bi školsku dvoranu koja uz to zahtijeva dodatna ulaganja – prije svega sanaciju krovišta i konačno rješavanje ventilacijskog sustava koji nikad nije ispravno funkcionirao, što značajno ograničava njezino korištenje u ljetnim mjesecima.
Kao budući načelnik, jasno ću prepoznati i artikulirati ovu potrebu. Prvi korak bit će definiranje konkretne lokacije i izrada cjelokupne projektne dokumentacije. No, kao i kod projekta izgradnje bazena, moramo biti realni – ovako značajan infrastrukturni zahvat zahtijeva partnere i vanjske izvore financiranja. Takva investicija ne može pasti isključivo na teret općinskog proračuna jer bi time ugrozili stabilnost ostalih razvojnih projekata.
Moja je odgovornost kao načelnika da stvorim preduvjete, pokrenem postupke i pronađem partnere, bilo u državnim institucijama, kroz europske fondove ili u privatnom sektoru koji će omogućiti realizaciju ovog projekta. Ne smijemo više čekati – potrebe su tu, rješenje postoji i sada je trenutak da počnemo djelovati. Izgradnja nove dvorane nije luksuz, nego nužnost ako želimo nastaviti razvijati Župu kao općinu u kojoj se sport cijeni, potiče i sustavno razvija.

ĐURO LONZA; Školska sportska dvorana na Mljekari u nadležnosti je županije i kao takva služi najprije za potrebe osnovne škole, a nakon toga klubovima koji treniraju djecu školskog uzrasta i tek na kraju dolaze seniorski klubovi i rekreativci. Iako je općina uložila znatna sredstva prilikom izgradnje kako bi dvorana bila trodjelna, a ne dvodjelna kakvu je Ministarstvo i financiralo, postojeća dvorana ne može zadovoljiti potrebe svih klubova i rekreativaca. Stoga moramo razmišljati o novoj lokaciji za izgradnju sportske dvorane, a prema našim planovima isto će se osigurati na prostoru novog “urbanog centra” u Kuparima.

Teško je govoriti o sportu, a ne spomenuti vaterpolo. Naš najtrofejniji sport nam je donio toliko veselja i slavlja te jedine do sada župske olimpijske medalje. Međutim V.K. Gusar radi s djecom, školom vaterpola i plivanja u vrlo teškim uvjetima. Jedino što zimi može koristiti u Župi je mali bazen hotela Astarea, a za sve ostalo se mora u Gruž. Ima li nade da se u skorije vrijeme pokrene postupak izgradnje vaterpolskog bazena i ako je odgovor da, kako planirate osigurati za to potrebna sredstva?

ĐURO LONZA; O bazenu u Župi se govori već nekoliko desetljeća. I ja sam kao dijete trenirao vaterpolo, te smo plivačke treninge imali u Astarei, a ostale u Kuparima. Nažalost, već dugi niz godina VK Gusar nema adekvatnu mogućnost kvalitetnog razvoja vaterpola, budući na raspolaganju ima mali broj termina u Gruškom bazenu. Svakako ćemo pokrenuti projekt izgradnje bazena u Kuparima, a sredstva ćemo osigurati putem EU fondova, Ministarstava, Vlade RH, Županije, kreditnih linija i proračuna Općine. Ne treba bježati niti od javno-privatnog partnerstva, budući i na taj način možemo naći kvalitetnog investitora i izvor financiranja. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Bazen u hotelu Astarea nije više primjeren za potrebe plivanja, a nikada nije bio za potrebe vaterpola. Za ozbiljniji trenažni proces i natjecanja mora se odlaziti u Gruž. Takva situacija nije održiva i sigurno nije dugoročno rješenje. Ako smo iskreni prema sebi i ako sport doista smatramo važnim dijelom života naše zajednice – vrijeme je da se ozbiljno pristupi planiranju i pripremi izgradnje bazena olimpijskih dimenzija u Župi.
Za mene je izgradnja bazena jedan od strateških ciljeva razvoja sportske infrastrukture u narednom razdoblju. Ne samo zbog Gusara, nego i zbog sve djece koja žele učiti plivati, baviti se vodenim sportovima, razvijati se kroz trening i natjecanje. Osim toga, takav bazen ima ogroman potencijal i kao dodatni turistički sadržaj – Župa je destinacija koja može kvalitetno spojiti sport i turizam, posebno izvan glavne sezone. Tako da takav projekt može imati i pozitivnu ekonomsku računicu.
Kao budući načelnik, ono što ću napraviti jest definirati odgovarajuću lokaciju i pripremiti projektnu dokumentaciju. To je preduvjet za svaki sljedeći korak – bilo prema nacionalnim sredstvima, bilo prema europskim fondovima, bilo prema mogućim partnerstvima s višim razinama vlasti ili prema privatnom sektoru. Realno je reći da takav projekt nadilazi financijske mogućnosti samog općinskog proračuna, ali nije nerealno vjerovati da ga možemo ostvariti ako ga odlučno i pametno vodimo od početka.
Neću davati prazna obećanja, ali mogu dati čvrsto jamstvo da ću pokrenuti postupak, postaviti jasne ciljeve i učiniti sve da bazen, koji Župa zaslužuje, postane stvarnost. Gusar, naša djeca i cijela zajednica to zaslužuju.
 
Par riječi o ostalim klubovima i sportovima, automobilizmu, borilačkim sportovima, boćarima, tenisu.... Kako im pomoći kako bi osigurali bolje uvjete za rad, a i organizirali sportska događanja u našoj općini?

MARKO MILOSLAVIĆ; Svaki od tih klubova nosi dio identiteta naše zajednice i vrijedno doprinosi sportskom duhu Župe. Upravo zato smatram izuzetno važnim postojanje Zajednice sportova, jer je to organizacijski okvir koji omogućuje da svi sportovi – i oni veći i oni manji – dobiju svoje mjesto i podršku. Zajednica sportova je poligon koji omogućuje pravedniju i transparentniju raspodjelu sredstava, te pruža platformu za sustavno planiranje i razvoj. Zajednica sportova je ta koja donosi strategiju razvoja sporta i to u potpunosti podržavam jer smatram da politici nije mjesto u sportu.
Zadatak Općine je da osigura stabilna i dostatna sredstva za sufinanciranje sportskih aktivnosti, da se ta sredstva iz godine u godinu povećavaju u skladu s mogućnostima proračuna, te da klubovi u Općini imaju sigurnog, pouzdanog i otvorenog partnera. 
Osim financijske potpore, Općina mora ulagati u sportsku infrastrukturu – kako u izgradnju novih sadržaja, tako i u redovno održavanje postojećih. To je konkretan i mjerljiv način kako pomoći klubovima, omogućiti kvalitetnije uvjete za trening i natjecanja, te otvoriti prostor za organizaciju sportskih događanja koji podižu vidljivost i atraktivnost sporta u Župi. Razmotriti ćemo i mogućnosti administrativne potpore klubovima u njihovom vođenju, kao što ćemo ulagati i u stručno usavršavanje kadra.
Sve ostalo – entuzijazam, ideje, rad s djecom i mladima, organizacija turnira i natjecanja – dolazi od samih klubova i njihovih uprava. Njihova snaga je temelj sportskog života Župe, a naša je dužnost da im budemo oslonac. I upravo takav pristup planiram njegovati – partnerski, otvoren i dugoročan.

ĐURO LONZA; Sve koji su na bilo koji način uključeni u rad klubova, a znamo da su to najvećim dijelom volonteri, treba maksimalno podržati i financijski pomoći. Župa, iako mala, u sportu ima nevjerojatne rezultate i na državnim i europskim natjecanjima. Inicijativa za organizaciju sportskih događanja mora doći od strane klubova, na vrijeme, kako bi se u proračunu Općine mogla predvidjeti sredstva koja će im to omogućiti. Zato svaki klub treba na vrijeme, suradno sa Zajednicom sportova općine, planirati svako sportsko događanje, napraviti izbor i uskladiti ih s mogućnostima. Mi ćemo uskoro izraditi i usvojiti Strategiju razvoja sporta u Župi dubrovačkoj, po kojoj ćemo razvijati sport i sportsku infrastrukturu u narednom razdoblju.

S obzirom na specifičan položaj Župe između mora i Malaštice ima li općina realne mogućnosti za razvoj biciklističkih staza i sigurnih pješačkih ruta koje bi služile rekreativcima, trkačima i šetačima?

ĐURO LONZA; Još dok sam bio predsjednik Turističke zajednice početkom 2000-ih, razmatrali smo mogućnosti razvoja biciklističkih staza u Župi dubrovačkoj. Nažalost, u to vrijeme nije bilo mogućnosti za izgradnju novih, a na postojećim cestama nismo mogli dobiti potrebne suglasnosti. Znamo kako već sada imamo 50-ak kilometara staza za šetače i rekreativne trkače kroz Župu i na tome treba dalje raditi i povećavati njihov broj. Jedno od zanimljivih djelova Župe je i područje Trapita od groblja do Kupara gdje bi se najprije trebali izgraditi protupožarni putovi, a koji bi bili zanimljivi i za bicikliste, šetače i rekreativne trkače. Vjerujem kako bi to bilo u interesu svih privatnih vlasnika zemljišta na Trapitu, jer bi na taj način dobili mogućnost pristupa svojim parcelama koje bi zatim mogli kvalitetno revitalizirati kao maslinike, vinograde ili nešto drugo zanimljivo tržištu.

MARKO MILOSLAVIĆ; Iako zbog konfiguracije terena nije realno očekivati da ćemo u cijelosti moći izgraditi biciklističku mrežu poput onih u ravničarskim krajevima, postoje dijelovi Župe gdje je izgradnja biciklističkih staza itekako moguća i potrebna. U tim područjima se već sada može planirati konkretne zahvate u smislu stvaranja sigurnih koridora za bicikliste.
S druge strane, veći potencijal leži u razvoju sigurnih pješačkih i šetačkih ruta. U tom segmentu se već napravio određeni iskorak kroz uređenje pojedinih staza koje koriste naši rekreativci, trkači i šetači. Ta pozitivna praksa se mora ne samo nastaviti nego i unaprijediti – kroz proširenje mreže i povezivanje staza s naseljima, plažama, vidikovcima i kulturnim lokalitetima.
Posebno ističem naš plan obalne šetnice koja bi povezivala Grad Dubrovnik s Cavtatom – projekt koji uključuje i označenu biciklističku stazu. Takva šetnica ne bi bila samo rekreativni i infrastrukturni iskorak, već i nova turistička atrakcija te prostor za odvijanje raznih kulturnih i sportskih događanja. Vjerujem da Župa zaslužuje takve projekte koji spajaju svakodnevne potrebe stanovnika s razvojnim potencijalom cijele destinacije.

Općinski načelnik Silvio Nardelli i župnik crkve Sv. Ilara i predstavnik Dubrovačke biskupije Don Miljenko Babaić održali su sastanak u maloj vijećnici Općine na kojem su razgovarali o planovima za realizaciju projekta Pastoralnog centra.
Općina Župa dubrovačka i Dubrovačka biskupija potpisali su sporazum o međusobnim pravima i obvezama u okviru projekta izgradnje Pastoralnog centra, koji će se nalaziti istočno od potoka Taranta, na zemljištu u vlasništvu Biskupije.
Radi se o prostoru za koji je prije nekoliko godina izrađeno idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje, a projekt je sada ponovno aktiviran zahvaljujući novoj fazi pripreme projektne dokumentacije, koju je započela Biskupija u cilju dobivanja dozvola za izgradnju crkve.
Općina Župa dubrovačka je, u međuvremenu, donijela izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Pastoralni centar“, kako bi se stvorili preduvjeti za realizaciju ovog projekta.
Dok se planira izgradnja crkve kao prioritetnog objekta unutar Pastoralnog centra, dio zemljišta ostaje privremeno neiskorišten, te je Biskupija odlučila, u suradnji s Općinom, ustupiti taj prostor na korištenje – bez naknade – za uređenje dječjeg i sportskog igrališta. Radi se o polovici postojećeg travnatog terena i dijelu površine uz postojeći objekt  “limenog objekta”. Korištenje prostora bez naknade predviđeno je na više godina, uz mogućnost produljenja sporazuma.
Općina će kroz vlastiti proračun financirati uređenje dječjeg i sportskog igrališta, čime će se prostor privesti svrsi, barem dok ne započne druga faza izgradnje Pastoralnog centra.
Također, važan dio dogovora je i zamjena nekretnina između Općine i Biskupije radi rješavanja pristupa Pastoralnom centru i javnim prometnicama. Na temelju lokacijske dozvole i katastarskih izmjena, izvršit će se razmjena zemljišta kako bi čestice bile usklađene s urbanističkim planom i zajedničkim interesima.
Iz Općine su izrazili zahvalnost Dubrovačkoj biskupiji na suradnji i razumijevanju, u središtu Župe na lokaciji koja nije prezahtjevna za uređenje naglasivši kako će nova igrališta koristiti posebno djeca iz lokalnog vrtića i mladi iz Župe.
Don Miljenko Babaić zahvalio se načelniku i OŽD na dugogodišnjoj suradnji i otvorenosti u zajedničkom djelovanju. Istaknuo je kako je tijekom svog svećeničkog djelovanja u župana Sv Ilara i Sv Marije Magdalene uvijek osjećao podršku Općine, kako u održavanju i obnovi sakralnih objekata i župnih ureda  tako i u projektu realizacije Pastoralnog centra koji zajedno doprinose kvaliteti života vjernika i svih stanovnika Župe dubrovačke.
 - Hvala vam na svakoj riječi pomoći, podrške i razumijevanja - poručio je don Miljenko Babaić.

Kulturno zabavni život naše općine po mišljenju većine mještana treba značajno unaprijediti.  Nemamo muzej, knjižnicu, a ni stalni kulturni sadržaj. Povremeno smo imali izložbe u zgradi Blagajna u Mandaljeni, kulturno zabavne priredbe i sadržaje u Domovima u Postranju, parku Striježice, na prostoru Spomen obilježja... Što bi bili Vaši prvi koraci po ovom pitanju ako postanete načelnik?

ĐURO LONZA; U svom programu nosimo niz projekta koji će zasigurno unaprijediti kulturni život u Župi. Društveni dom u Čibači je u završnoj fazi projektiranja i uskoro očekujemo postupak izdavanja građevinske dozvole. Od Vlade RH je već zatraženo zemljište u Platu, također za izgradnju društvenog doma te ću u ovom mandatu izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi potrebne dozvole za gradnju. Dodatno ćemo ulagati u društvene domove na Brgatu i u Postranju. Kulturno umjetničko društvo “Marko Marojica” će napokon dobiti svoj dom u zgradi Blagajne kako bi se na obuhvatu spomen obilježja mogla odvijati različita kulturna događanja. Dugoročno, u Kuparima ćemo suradno s Vladom RH kroz projekt “Urbanog centra” izgraditi Dom kulture, te Centar za mlade. Također ćemo otvoriti i knjižnicu, te dodatno podupirati rad udruga u kulturi. Istražit ćemo povijesne lokalitete i prezentirati ih javnosti.

MARKO MILOSLAVIĆ; Prvi korak bit će osnivanje Javne ustanove u kulturi Općine Župa dubrovačka, koja će imati zadatak osmisliti, voditi i provoditi kulturni program tijekom cijele godine – ne samo u sezoni i ne samo prigodno. Kultura ne smije ovisiti o pojedincima, nego mora imati sustavnu institucionalnu podršku.
Drugo, pokrenut ćemo osnivanje Župskog muzeja – kao mjesta koje čuva i interpretira naš identitet, tradiciju i suvremeni razvoj. Imamo bogatu povijest, a nemamo gdje pokazati ni jedan autentičan predmet, fotografiju ni dokument. To moramo promijeniti.
Treće, uložit ćemo u uređenje i oživljavanje postojećih prostora – poput zgrade Blagajne, domova u Postranju i Čibači, te prostora parka Striježice – za razne kulturne, obrazovne i kreativne sadržaje: radionice, predstave, koncerte, izložbe, filmske večeri, predavanja. Kultura mora biti prisutna u svakom dijelu Župe.
Konačno, dugoročno želimo osnovati općinsku knjižnicu i čitaonicu, kao prostor znanja, susreta i učenja za sve generacije. Nisu nam potrebne megalomanske investicije, već jasan plan i volja da kulturu vratimo u svakodnevni život naše zajednice.
Za mene je kultura temelj identiteta i razvoja. Ne vidim je kao trošak, nego kao ulaganje u duh i budućnost Župe.

Smatrate li da u Župi treba osnovati ustanovu u kulturi? Ako da, što biste konkretno odmah na početku mandata poduzeli? Hoće li Vam vraćanje zgrade Blagajne u funkciji kulturnog sadržaja biti prioritet? Mogu li se postojeći sadržaji kao što su Domovi kulture (ili Domovi mladeži) u Postranju i Donjem Brgatu bolje iskoristili za rad udruga građana u kulturi, eventualne predstave, možda povremene kino projekcije, glazbene večeri i druge slične sadržaje za sve generacije mještana Župe?

MARKO MILOSLAVIĆ; Da, smatram da Župa dubrovačka treba osnovati vlastitu ustanovu u kulturi. To je prvi i ključni korak kako bismo kulturu izdigli izvan prigodnog i stihijskog djelovanja. Kultura zaslužuje sustavnu podršku, programski kontinuitet i profesionalnu organizaciju – a to se ne može postići bez institucije koja za to preuzima odgovornost.
Odmah na početku mandata pokrenut ću postupke osnivanja ustanove, definiranja programskih ciljeva i izrade modela financiranja. Zgrada Blagajne u Mandaljeni treba biti dio kulturne infrastrukture Župe – mjesto izložbi, predavanja, manjih koncerata, edukativnih i društvenih događanja. Ta zgrada ima simboliku, dobar položaj i već postojeću prepoznatljivost među mještanima.
Postojeći Domovi u Postranju i Donjem Brgatu imaju ogroman neiskorišten potencijal. Vjerujem da u suradnji s našim udrugama, razvojem redovitog kalendar aktivnosti, ti prostori mogu postati žarišta lokalne kulturne scene – za amaterske predstave, glazbene večeri, filmske projekcije, radionice i sve druge oblike stvaralaštva.
Kultura u Župi ne smije biti elitistička ni udaljena od svakodnevice. Ona mora biti živa, dostupna i uključiva, okrenuta svim generacijama. Zato ćemo sustavno raditi na umrežavanju lokalnih kreativaca, udruga i ustanova – i graditi kulturnu politiku koja poštuje naše vrijednosti, a istovremeno otvara prostor novim idejama.

ĐURO LONZA; Ustanovu u kulturi treba osnovati, ali prioritet je kako sam već naveo suradno s akterima u kulturnom životu Župe posložiti trenutno stanje, te stvoriti infrastrukturu za rad udruga u kulturi koje će osmišljavati i realizirati razne projekte. Financijska pomoć od strane Općine neće izostati. 

Župa dubrovačka gravitira Dubrovniku,  može li se kroz suradnju s Dubrovačkim ljetnim igrama donijeti kvalitetniji program u Župu? Imamo nekoliko primjera iz prošlosti kada smo imali gostovanje predstava i drugih sadržaja.

ĐURO LONZA; Naravno, taj zadatak će uz pomoć Općine imati Turistička zajednica općine Župa dubrovačka i naše udruge u kulturi.

MARKO MILOSLAVIĆ; Apsolutno – Župa dubrovačka ima veliki kulturni potencijal koji treba povezati s regionalnim institucijama, a Dubrovačke ljetne igre svakako su najvažnija među njima. Ta suradnja ne bi bila novost, već nastavak dobrih primjera iz prošlosti, ali s jasnijom strategijom i redovitim planiranjem.
Kad postanem načelnik, inicirat ću formalno partnerstvo s Dubrovačkim ljetnim igrama, kako bismo osigurali da se dio njihova programa – bilo predstave, koncerti, radionice ili drugi sadržaji – redovito odvija i na prostoru naše općine. To je prilika da se Župa uključi u važan kulturni kontekst, a da naši mještani dobiju pristup vrhunskim programima bez potrebe odlaska u grad.
Naš cilj nije da se natječemo s Dubrovnikom, već da na pametan način iskoristimo naš položaj, prostore i spremnost ljudi na suradnju, kako bismo obogatili lokalni kulturni život. Župa ima prostore, publiku i zajednicu koja to zaslužuje – a u suradnji s velikim institucijama, možemo im to i osigurati.

Imate li u planu obnovu  povijesnih lokaliteta kao što je Ljetnikovac Beterina, vidite li tu mogućnost suradnje s Društvom prijatelja dubrovačke starine kao što su pri obnovi objekata iz doba Dubrovačke republike učinili u susjednim općinama Konavle, Dubrovačko primorje i Ston?

ĐURO LONZA; U svom programu nosimo obnovu ljetnikovca Bettera koji se nalazi na prekrasnoj lokaciji i koji dugi niz godina samo propada. Svakako ću uložiti napor da se iznađe način njegove obnove, bilo putem Društva prijatelja dubrovačka starine ili putem Ministarstva kulture. S naše strane uredit ćemo šetnicu od Mlina do ljetnikovca, te tražiti način kako se dalje šetnicom povezati prema Solinama i Platu. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Da, obnova i valorizacija povijesne baštine mora biti dio našeg strateškog razvoja – ne samo zbog kulturne vrijednosti, već i kao sredstvo jačanja identiteta, turizma i obrazovanja. Ljetnikovac Beterina zaslužuje obnovu, i to ne kao mrtvi spomenik, već kao prostor koji će ponovno živjeti – kroz kulturu, obrazovne programe, izložbe ili čak kao prostor za rad udruga i kulturnih inicijativa. Ljetnikovac je trenutno u vlasništvu Republike Hrvatske.
Smatram da je suradnja s Društvom prijatelja dubrovačke starine prirodan i nužan korak, kao što su to učinile i susjedne općine. Oni imaju znanje, iskustvo i povjerenje u provedbi ovakvih projekata. Svakako ću pokazati inicijativu i otvoriti razgovore kako bismo krenuli u smjeru pokretanja eventualne obnove, ali i traženja izvora financiranja. Postoje administrativne prepreke koje je potrebno savladati kako bi uopće došli u posjed i stvorili uvjete za konkretno pokretanje projekta, a o tome ne ovisi samo volja načelnika, jer je prostor ljetnikovca u vlasništvu RH.
Zaštita i aktivacija povijesne baštine u Župi ne smije ostati samo ideja – vrijeme je da se i naši vrijedni lokaliteti konačno stave u funkciju zajednice i budu izvor ponosa svih generacija naših mještana.

Kultura nije samo događaj, već način života zajednice. Ako dobijete priliku voditi općinu u idućem mandatu, koji bi bio Vaš dugoročni cilj na ovom području, nešto što bi za pet ili deset godina ostalo kao vidljiv trag vašeg upravljanja u kulturnom razvoju Župe dubrovačke?

MARKO MILOSLAVIĆ;  U pravu ste – kultura nije samo događaj, ona je odraz duše zajednice i temelj našeg identiteta. Moj dugoročni cilj je da Župa dubrovačka konačno dobije trajnu kulturnu infrastrukturu i sustavnu podršku razvoju kulturnog života, kako bi svaki naraštaj imao mjesto i prostor za izražavanje, stvaranje i pripadnost.
Konkretno, želim da za pet do deset godina u Župi naša ustanova u kulturi okuplja i podržava udruge, mlade, umjetnike i baštinu, da naš KUD ima primjeren dom u kojem će nastaviti razvijati i njegovati našu kulturnu baštinu, te da imamo barem jedan obnovljeni povijesni lokalitet stavljen u javnu funkciju. Uspjeh će ovisiti o više faktora, ne samo o mojoj dobroj volji, ali vjerujem da Župa to može i da to zaslužuje.
Želim da kulturni sadržaji postanu redoviti i raznoliki – od dječjih radionica i kino projekcija, do ljetnih glazbenih večeri i domaćih izložbi, te da kultura bude prisutna u svakom kutku Župe.
Moj trag na području kulture bit će izgradnja uvjeta da se kulturni život Župe više nikad ne svodi samo na povremene događaje, nego da postane trajna, svakodnevna vrijednost koja okuplja ljude i gradi zajedništvo. 

ĐURO LONZA; Izgradnjom Doma kulture i centra za mlade u Kuparima, obnovom postojećih i izgradnjom novih društvenih domova, udomljavanjem KUD-a Marko Marojica, obnovom ljetnikovaca, istraživanjem i prezentacijom povijesnih lokaliteta, otvaranjem knjižnice i etnografskog muzeja, te izdašnjim financiranjem udruga u kulturi, značajno će se popraviti kulturna scena Župe dubrovačke.

I zabavni život naše Općine pamti neke bolje dane. Što općina i njezin načelnik mogu učiniti da mladi u Župi imaju nešto više od izlaska u kafiće?

ĐURO LONZA; Svi pamtimo nezaboravne maškarane zabave u Župi, te brojne zabave po društvenim domovima, ali vremena su se promijenila i danas je uistinu veliki izazov kako zadovoljiti potrebe mladih. Puno se može napraviti ako se osmišljavanju zabavnog sadržaja pristupi planski u dogovoru s Turističkom zajednicom, udrugama mladih, školom, sportskim i kulturnim udrugama, te se isto na vrijeme uskladi s proračunskim mogućnostima. Izgradnjom Centra za mlade u Kuparima dobili bi jedan dobro opremljeni multifunkcionalni prostor u kojemu bi se mogla odvijati brojna događanja koja bi zadovoljila potrebe mladih za zabavom. Želim da naša općina postane mjesto u kojem se stalno nešto događa, gdje se ljudi rado druže, opuštaju i stvaraju trajne uspomene.  

MARKO MILOSLAVIĆ; Mladi u Župi zaslužuju više od puke rutine i odlazaka u kafiće. Načelnik i općina ne trebaju mladima propisivati kako će se zabavljati, ali im mogu stvoriti uvjete da imaju izbora. To je danas najveći problem – nedostatak prostora i sadržaja za njihovu energiju, kreativnost i druženje.
Kao načelnik, pokrenut ću program oživljavanja društvenih prostora kroz suradnju s mladima, posebno kroz Savjet mladih i udruge koje djeluju ili žele djelovati u Župi. Parkovi i javne površine mogu se koristiti za organizaciju manifestacija poput glazbenih večeri, kvizova, filmskih projekcija, sportskih turnira, radionica i sezonskih manifestacija koje oni sami osmisle. Dobar primjer je turnir Župskih sela koji je svake godine sve popularniji i okuplja našu zajednicu kao rijetko koji drugi događaj. Iznimno je važno sustavno ulagati u mlade – ne samo kroz stipendije, nego i kroz programe poticanja aktivizma, volontiranja, mobilnosti i zapošljavanja.

Potpredsjednik HDZ-a i Vlade ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pozvao je mještane Župe dubrovačke da u nedjelju izađu na izbore i daju podršku Đuru Lonzi za novog načelnika Općine.

Poruku ministra Bačića pogledajte u videoprilogu.

Turizam je glavni gospodarski motor Župe dubrovačke i većina stanovništva izravno ili neizravno ovisi o njemu. No, sve se češće govori o negativnim stranama prekomjernog turizma – od pritiska na komunalnu infrastrukturu i okoliš, do pada kvalitete života lokalnog stanovništva i sezonalnosti zaposlenja. Kako planirate razvijati turizam u Župi na način koji će osigurati održivost, očuvanje lokalnog identiteta i ravnotežu između potreba turista i kvalitete života mještana?

MARKO MILOSLAVIĆ; Kvaliteta ispred kvantitete - to je smjer kojim želim voditi razvoj turizma u Župi. Naš cilj nije samo povećavati broj kreveta, već osigurati da turizam donosi stvarnu i dugoročnu korist što većem broju naših sumještana. To znači zaokret prema manjim, kvalitetnijim smještajnim kapacitetima, u odnosu na trenutno planirane brojke u prostorno-planskoj dokumentaciji. Danas Župa ima nešto više od 7.000 postelja, a planira se gotovo 8.400, što je ogroman broj u odnosu na 8.700 stanovnika. Takav rast zahtijeva ozbiljno promišljanje: od osiguravanja dovoljne radne snage do pitanja kakvu razinu usluge možemo pružiti. Procjene govore da bi za 8.400 postelja trebalo između 3.000 i 4.000 zaposlenih, uz još 500 ljudi u pratećim uslugama (prehrana, sport, rekreacija, kultura, trgovina, administracija, servisi, tehnička služba). To je snažan pritisak na infrastrukturu, ali i zajednicu u cjelini. Zato razvoj mora pratiti izgradnja komunalne infrastrukture, prvenstveno kanalizacije i prometnica, ali i ulaganja u kulturne, sportske i rekreativne sadržaje. Naš fokus bit će stvaranje kvalitetne i održive ponude, a ne gomilanje kreveta. 

ĐURO LONZA; Turizam trebamo promatrati kao dio šireg sustava upravljanja destinacijom, a kad  konkretno govorimo o Župi dubrovačkoj to podrazumijeva promet i mobilnost, komunalnu infrastrukturu, očuvanje javnih prostora, lokalno gospodarstvo i stambenu politiku. Kvalitetno planiranje, istraživanje i stalni dijalog između Općine, TZ, turističke industrije, udruga civilnog društva i lokalnih stanovnika su nužni. Turizam stvara nova radna mjesta, donosi ulaganja i ekonomsku korist za turistička odredišta, ali prekomjerni turizam se javlja u trenutku kada se odbije shvatiti da širenje turizma ima svoje granice.
Župa je prije Domovinskog rata ostvarivala preko 1,5 milijun noćenja što se svakako više ne smije dogoditi. Danas su te brojke na razini 550 tisuća. Raduje činejnica što će novi objekti u Kuparima i Platu imati za 2/3 manje kapaciteta od ranije i u tom pravcu treba nastaviti ograničavati pretjerani broj smještajnih kapaciteta kroz prostorno plansku dokumentaciju. Na nama je da ključnu komunalnu infrastrukturu što prije izgradimo kako bi nam se kvaliteta svakodnevnog života, a posebno u ljetnim mjesecima poboljšala. 

Na koji način planirate proširiti župsku turističku ponudu kako bi se privukli gosti i izvan glavne sezone, ali i rasteretio pritisak na obalni dio općine?

ĐURO LONZA; Ulaganjem u infrastrukturu i prostorno plansku dokumentaciju trebamo stvoriti okvir i otvoriti prostor idejama koje dolaze iz privatnog sektora kako bi se stvorio kvalitetan turistički proizvod i proširila turistička ponuda. Kao Općina pokrenut ćemo projekt arheoloških istraživanja značajnih lokaliteta na području Župe dubrovačke (npr. Spilan, Gradac, Kostur, Sutlazar) te njihovo označavanje u prostoru, uređivanje pješačkih staza, uz popratne višejezične info panoe čime ćemo obogatiti našu turističku ponudu izvan obalnog dijela.

MARKO MILOSLAVIĆ; Ključ je u dodatnom sadržaju. Razvit ćemo kulturne i sportske sadržaje koji će biti motiv dolaska i izvan ljetnih mjeseci, da Župa „živi“ tijekom cijele godine.  Planiramo osnovati Javnu ustanovu u kulturi te prvi Župski muzej, a kulturne i sportske manifestacije postat će važan alat za privlačenje posjetitelja. Obalna šetnica od Grada do Cavtata, čiji je prvi korak dionica Mlini–Plata, također je projekt koji ima  snažan potencijal za rekreaciju i povezivanje zajednice. I konačno, “unutrašnjost” Župe mora dobiti veću pozornost kao prostor za razvoj ruralnog turizma. Do sada nismo dovoljno vrednovali „unutrašnjost“ Župe kao prostor za razvoj ruralnih oblika turizma kakve danas imaju Konavle. 

Planirate više uključiti lokalno stanovništvo u razvoj turističke ponude, možda proširiti ponudu  ili raditi na većem broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi koristi od turizma bile bolje raspoređene na cijelom području općine?

MARKO MILOSLAVIĆ; Apsolutno. Želimo jače integrirati OPG-ove u turističku ponudu Župe, to je način da koristi od turizma budu ravnomjernije raspoređene i da gosti dulje ostaju kod nas. Imamo odlične primjere OPG-ova koji već danas uspješno posluju, i želimo im dati snažnu institucionalnu podršku – kroz promociju, direktni plasman proizvoda i poticanje kombiniranog modela ugostiteljstva i proizvodnje. Kao netko tko se bavi marketingom, mogu i osobno pomoći u kvalitetnijem predstavljanju Župe tržištu i još boljem povezivanju lokalnih proizvođača i turističke ponude.

ĐURO LONZA; Kao što sam već naglasio, stavljanjem povijesnih lokaliteta u turističku ponudu Župe, između ostalog i na trasama pristupnih staza tim lokalitetima svoje mjesto sa svojom ponudom trebaju pronaći mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojih je u Župi svakim danom sve više. Već sada imamo jako kvalitetnih objekata za smještaj i u dijelu Župe koji nije uz more, a daljnjim poticanjem formiranja OPG-ova to bi mogla dugoročno biti jedna lijepa turistička priča. Naravno, opet dolazimo do onog ključnog problema, a to je što prije razviti infrastrukturu, ravnomjerno, u svim dijelovima Župe. 

Grad Dubrovnik je pokrenuo plan ograničenja ili regulacije novih apartmana i hotela. Planirate li u Župi nešto slično?

ĐURO LONZA; Za sada ne razmišljamo o bilo kakvim ograničenjima, ali ćemo kroz izradu prostorno planske dokumentacije voditi računa da nam se ne dogodi prekomjerna izgradnja hotelskih turističkih kapaciteta koja bi dovela do zagušenja.

MARKO MILOSLAVIĆ; Imao sam priliku pročitati dokumentaciju koja je bila temelj za donošenje  prostornog plana Dubrovačke općine iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada, kao i danas je postojao isti problem – preveliki pritisak na izgradnju dodatnih hotelskih kapaciteta koje ne prati infrastruktura, zapostavljanje poljoprivrede i drugih grana gospodarstva. Takve odluke moraju se temeljiti na ozbiljnoj analizi. Prvo trebamo utvrditi realne infrastrukturne kapacitete, a onda postaviti ciljeve i definirati maksimalni broj postelja. Kao što rekoh, u Župi postoji snažan pritisak na prostor, a infrastruktura, posebice kanalizacija i prometnice, već je sada preopterećena. Moramo voditi računa o dugoročnom interesu zajednice, ne o kratkoročnim interesima investitora.
Svjesni smo koliko je skupa izgradnja komunalne infrastrukture, a trenutno imamo veliki nesrazmjer između komunalne opremljenosti i investicijskih apetita, posebno kad je riječ o hotelskom smještaju. Župa je iznimno atraktivan prostor i zbog toga moramo biti iznimno oprezni kako ćemo ga koristiti.

Gdje vidite župski turizam za 10-ak godina? Što konkretno želite da turizam bude za našu općinu?

MARKO MILOSLAVIĆ; Kroz jasno definirani plan razvoja, postaviti ćemo temelje daljnjeg razvoja turizma koji se bazira na kvaliteti sadržaja i ponude Župe kao destinacije. 
Želim da turizam u Župi bude primjer održivog razvoja – temeljen na kvaliteti sadržaja, visokoj razini ugostiteljske ponude, snažnom kulturnom i sportskom identitetu i autentičnim OPG-ovima. Uz izgrađenu Župsku obilaznicu i kanalizaciju, negativni utjecaji turizma će biti svedeni na minimum. Obala će biti uređena i zaštićena, a unutrašnjost Župe oplemenjena – i gospodarski i prostorno. To je vizija održivog turizma kojem težimo.

ĐURO LONZA; Turizam u Župi vidim kao dobro organiziranu, korisnu i održivu gospodartsku djelatnost kao temelj uspješnog razvoja svih komplementarnih djelatnosti koje će biti od koristi lokalnom stanovništvu.

Poljoprivreda i ribarstvo su nekad bile ključne djelatnosti u Župi, ali su gotovo u potpunosti nestale s razvojem turizma. Danas se tim aktivnostima ljudi bave uglavnom za osobne potrebe. Smatrate li da Župa treba ponovno razvijati i poticati poljoprivredu i ribarstvo, i ako da, kako biste to učinili u praksi? Kako da se te djelatnosti vrate u svakodnevni život Župljana, kao izvor prihoda i očuvanja identiteta?

ĐURO LONZA;  Nažalost, Župa nema velikih poljoprivrednih imanja pogodnih za veće poljoprivredne aktivnosti, dok je veći dio župskog polja koji se nekada većinom obrađivao, izgrađen. Ohrabruje činjenica što se u zadnje vrijeme obitelji sve češće organiziraju u mala poljoprivredna gospodarstva i to ćemo još snažnije poticati s ciljem stvaranja simbioze s turizmom. Međutim, dosta problema stvaraju i nerješeni imovinsko pravni odnosi i veliki broj suvlasničkih djelova u česticama zemlje koje su zbog toga često zapuštene i neuredne. Rješenje tih problema treba tražiti kroz zakonodavni okvir. 
Ribarstvo nam se nažalost svelo na razinu sportskog ribolova, a u ozbiljniji iskorak nitko se ne upušta zbog nedostatka adekvatne luke za prihvat ribarica i velikih ulaganja u brodice i opremu. Dugoročno ne vidim način kako bi se u Župi ribarstvo moglo podići na jednu veću razinu prvenstveno zbog činjenice što ne postoji lokacija za izgradnju lučice za prihvat ribarica koje zbog svojih specifičnosti imaju posebne zahtjeve i u koliziji su s lučicama nautičkog turizma.

MARKO MILOSLAVIĆ; Poljoprivreda i ribarstvo su dio naše tradicije i identiteta. Ribarstvo u gospodarskom smislu nije realna opcija, ali sportsko-rekreacijski ribolov ima veliki potencijal, kako za očuvanje tradicije, tako i kao dodatna turistička ponuda.
Možemo razvijati ribolovni turizam u suradnji sa ribolovnim klubom koji koliko mi je poznato ima velike ambicije u narednim godinama. Tu vidim prostora za napredak i Općina treba poticati takve inicijative. Sportsko-rekreacijskim ribolovom se danas bavi preko 250 naših sumještana, a taj vid ribolova se uspješno prenosi i na mlađe generacije, što potvrđuje da je ribolov naša tradicija. Sportsko-rekreacijski ribolov po mom mišljenju ima veliki potencijal razvoja i u turističke svrhe, a u to ćemo se uvjeriti u narednim godinama. 
Do otvaranja prvog hotela na prostoru Župe, poljoprivredom se bavilo više od 90% stanovništva. Paralelno s razvojem turizma broj poljoprivrednika se smanjivao, a danas imamo tek 31 osobu koja se na popisu stanovništva iz 2021. izjavila da im je glavni posao i izvor prihoda poljoprivreda. Osobno poznajem dio tih poljoprivrednika i iznimno poštujem njihovu ustrajnost i ljubav koju pokazuju prema poslu koji rade. S jedne strane imamo problem neiskorištenih poljoprivrednih površina kao kapitala koji se ne koristi, a s druge strane imamo mali broj pojedinaca koji se i dalje žele baviti ovim zahtjevnim i radno intenzivnim zanimanjem. Uspjeh OPG-ova koji kombiniraju proizvodnju i ugostiteljstvo pokazuje da se od toga može živjeti. Općina će pomoći kroz bolju infrastrukturu, zelenu placu, promociju i poticaje, ali posao mora imati računicu.

Postoji li plan za dodjelu zemljišta mladim OPG-ovima, ili za uređenje ribarskih pristaništa i tržišta domaće hrane u općini?

MARKO MILOSLAVIĆ; Do sada Općina nije imala takve planove, što je opravdano, jer trenutno Općina ne raspolaže većim površinama poljoprivrednog zemljišta. Našom inicijativom je uređen prostor zelene place na Servisnoj zoni, međutim, to uređenje nije napravljeno na kvalitetan način. U narednom periodu planiramo dodatno urediti prostor zelene place kako bi pružio bolje uvjete proizvođačima i kupcima. U slučaju interesa, ne isključujem mogućnost uređenja ribarnice – ali samo ako za to postoji tržišni interes i ekonomska opravdanost.

ĐURO LONZA; Općina Župa dubrovačka nažalost ne raspolaže zemljištem s kojim bi mogla raspolagati na način da isto dodjeluje mladim OPG-ovima. Na području poslovne zone uz već postojeću zelenu placu planiramo  izgradnju i uređenje ribarnice, koju ćemo financirati iz Fondova EU.

Može li Župa bolje koristiti svoju tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, možda imati lokalni brend hrane – maslinovog ulja, vina... – koji bi se nudio turistima, ali i služio jačanju lokalne ekonomije?

ĐURO LONZA; Apsolutno može, i to je put kojim bi većina obitelji koje imaju OPG ili ga planiraju otvoriti, trebaju ići. U Župi već imamo nekoliko pozitivnih primjera uspješnog brendiranja domaćih proizvoda i mi ćemo svakako poticajti i financijski podupirati svaki takakv projekt u budućnosti.

MARKO MILOSLAVIĆ; Već postoje određeni pokušaji u tom smjeru,  a nastavak tog trenda ovisit će o interesu tržišta i uspjehu poduzetnika i poljoprivrednika. 
Brendiranje lokalnih proizvoda može pomoći, ali Općina u tome ne može biti glavni pokretač. Ključno je tržište i konkurentnost . Ako proizvod ima kvalitetu i cijenu koja je prihvatljiva tržištu, tada brend ima smisla. Župski kavulin, primjerice, ima potencijal da postane simbol lokalne proizvodnje. Naš zadatak je stvaranje uvjeta, a na poduzetnicima je da iskoriste priliku.

Za kraj kako biste Vi, kao načelnik, osigurali da razvoj gospodarstva u Župi u budućnosti čini jednu uravnoteženu, otpornu i održivu gospodarsku cjelinu, koja će osigurati najbolji mogući napredak naše općine?

MARKO MILOSLAVIĆ; Naš program „Župa 2030“ daje jasne smjernice: gospodarski razvoj mora biti ravnomjeran, održiv i otporan na krize. To znači snažniji lokalni turizam, razvoj OPG-ova, kvalitetna infrastruktura i uravnotežena prostorna politika. Samo tako možemo izgraditi modernu, funkcionalnu i pravedno vođenu općinu koja će pružiti sigurnost i perspektivu budućim generacijama.
Planiramo formirati poduzetnički inkubator kako bismo potaknuli razvoj i u drugim granama gospodarstva, od IT-a do obrtništva i proizvodnje. Danas smo Općina s najmanjom stopom nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj Županiji, a prema indeksu razvijenosti smo svrstani u rang najrazvijenijih Općina. Sve su to dobri temelji za daljnji razvoj gospodarstva Župe dubrovačke. Razvoj treba ići u smjeru diverzifikacije gospodarstva na poslovne aktivnosti koje nisu samo vezane za turizam i trgovinu. Teško je očekivati da netko kome je danas turizam glavni izvor prihoda od toga odustane i orijentira se na poljoprivredu ili neki drugi vid poduzetništva. Upravo zbog toga se moramo orijentirati na mlade koji tek trebaju zakoračiti na tržište rada ili u poduzetničke vode. Kroz programe poduzetničkog inkubatora ćemo ih poticati na bavljenje drugim granama gospodarstva, od informacijskih tehnologija do obrtništva, proizvodnje i poljoprivrede. Poduzetnički inkubator će biti i platforma preko koje će Fondovi EU namijenjeni razvoju privatnog sektora biti pristupačniji našim poduzetnicima. Dobar primjer takve prakse imamo u Gradu Dubrovniku.

ĐURO LONZA;  Razvoj gospodarstva u Župi ovisit će o našoj sposobnosti učinkovitog korištenja i sinergiji svih  prirodnih, kulturnih, ljudskih i kapitalnih resursa kako bi razvili ponudu kvalitetnih, inovativnih i atraktivnih turističkih proizvoda i usluga. Prostorno planskim planiranjem kao osnovnim alatom svake općine kvalitetno ćemo osmisliti prostor i stvoriti okvir za razvoj, te kroz razne vrste poticaja pomoći u pokretanju i realizaciji perspektivnih poduzetničkih ideja. Vodeći računa o zaštiti okoliša, cilj mi je stvoriti dobre preduvjete za kvalitetan i ravnomjeran gospodarski razvoj na području čitave općine.

Po prvi put na našem portalu kroz zadnja dva dana predizborne kampanje drugog kruga imat ćemo jednu vrstu sučeljavanja kandidata za općinskog načelnika. Kandidati će odgovarati na ista pitanja kroz pet tematskih cjelina, svaku cjelinu ćemo objavljivati posebno. 

Prva tema je  Gospodarstvo s kojom krećemo danas oko 12:30 sati, tijekom popodneva ćemo objaviti drugi članak i odgovore na temu Kultura i Zabava, a večeras treći na temu Sport.

Za sutra su ostale teme Demografija - Mladi - Socijalna skrb (objava oko podne) i Promet (objava u popodnevnim satima).

Što nam Marko Miloslavić i Đuro Lonza poručuju i obećavaju pročitajte kroz pet članaka sučeljavanja na Župskom portalu - zupcica.hr

Na dubrovačkom aerodromu jučer je predstavljen novi helikopter koji će biti stacioniran u našoj zračnoj luci te služiti za hitni medicinski prijevoz, kao i druge hitne intervencije. 

Na pokaznoj vježbi hitnih medicinskih službi i prezentaciji helikoptera SUBARU BELL412 sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, uz medicinski tim i članove posade helikoptera. 

SUBARU BELL412 može prevoziti do dva pacijenta te je prilagođen za dnevno, noćno (NVG) i instrumentalno letenje. Može letjeti u zahtjevnim vremenskim uvjetima i djelovati na velikim nadmorskim visinama. Oprema uključuje termovizijske kamere za traganje, reflektore za pretraživanje, satelitsku komunikaciju, telefon, policijsku radiostanicu i radiostanicu za komunikaciju s brodovima. Također ima vitlo za spašavanje i kuku za prijevoz tereta i spašavanje.  

S ovakvim performansama pruža se brži i učinkovitiji odgovor na izazove Dubrovačko-neretvanske županije, posebno u hitnim medicinskim situacijama.

FOTO; Zračna luka Ruđer Bošković 

Dječji vrtić Župa dubrovačka ponovo je obranio naslov pobjednika Olimpijskog festivala dječjih vrtića. Nakon što su prije dvije godine titulu uzeli u Vela luci, pa lani obranio na domaćoj Taranteli, ove godine su župski predškolci bili najbolji u Konavlima na igralištu Nogometnog kluba Slaven na Grudi.

Na 21. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Dubrovačko-neretvanske županije nastupilo je 20 vrtića; Slano, Ston, Orebić, Korčula, Blato, Vela Luka, Ploče, Metković, dva iz Grada Dubrovnika Pčelica Mokošica i Ciciban, domaćin Konavle i pobjednik Župa dubrovačka. 

Zašto ste uvjereni da ste bolji izbor za načelnika Župe dubrovačke od vašega protukandidata Đura Lonze?

Prije svega, želim zahvaliti svim našim sumještanima na povjerenju koje su ukazali listi „Župke“ i meni osobno. Osvojili smo većinu u Općinskom vijeću, što je rezultat zajedničkog rada i jasnog signala da Župa želi promjene i stabilnost, a to je prvi korak prema organiziranijoj, uspješnijoj i poštenijoj zajednici kojoj svi težimo.
Poštujem radno iskustvo gospodina Lonze i vjerujem da i on ima dobre namjere za Župu, ali, realnost je da bez većine u Općinskom vijeću nije moguće učinkovito voditi Općinu niti provoditi nužne promjene. Osam godina sam vijećnik i svakodnevno sam se u tom periodu bavio svim „većim“ i „manjim“ pitanjima s kojima se susretala naša Općina, a kroz taj rad stekao sam duboko razumijevanje potreba naših ljudi, ali i iskustvo u rješavanju konkretnih problema - od komunalnih pitanja do strateških projekata. Dobar dio našeg programa već smo pokušavali provesti kroz vijeće, a sada imamo priliku te ideje i projekte konačno realizirati. Imamo spremna rješenja, dokumente i odluke koje možemo provesti odmah, bez gubljenja vremena. Vrijeme je, po mom mišljenju, presudan faktor - Župa više ne smije čekati i propuštati prilike, već moramo raditi na tome da bude primjer razvoja drugima.

Što je najveća razlika između vašeg pristupa vođenju općine i politike vašeg protukandidata?

Moja vizija upravljanja Općinom temelji se na jasnom planu preustroja uprave i stvaranju učinkovitog sustava koji će biti u službi građana, a ne politike. Oformit ćemo četiri upravna odjela kako bismo  ubrzali i olakšali rad svih stručnih službi. Orijentiran sam na rezultate, na traženje rješenja za sve izazove, i nisam politički opterećen, već odgovaram isključivo svojim sumještanima. U tome vidim najbitniju razliku, jer dok drugi možda gledaju prema stranačkim središnjicama, ja gledam prema Župi i njezinim ljudima.

Koje konkretne promjene građani mogu očekivati ako vi postanete načelnik?

Građani mogu očekivati napredak na svim razinama, od transparentnijeg i učinkovitijeg rada Općinske uprave do realizacije konkretnih projekata koje su godinama čekali. U prvih šest mjeseci stvorit ćemo uvjete za osnivanje Javne ustanove u kulturi, što će biti temelj za pokretanje prvog župskog muzeja i spomen sobe Domovinskom ratu. Do kraja godine pokrenut ćemo reviziju dosadašnjeg poslovanja i racionalizaciju troškova, kako bi svaki euro iz proračuna bio uložen u ono što je stvarno korisno našim građanima. Idejni projekt za vrtić u Kuparima je spreman, a do kraja godine završit ćemo svu potrebnu dokumentaciju kako bi već početkom iduće godine mogli krenuti s izgradnjom. Ukratko, očekujte Općinu koja je poštena, otvorena, učinkovita i usmjerena na stvarne potrebe ljudi.

Protukandidat se često poziva na “vertikalu vlasti”. Zašto smatrate da to nije presudan faktor za razvoj Župe?

Razumijem da gospodin Lonza ima dobre kontakte u svojoj stranci, ali ja neću biti načelnik Župke, već načelnik svih građana Župe Dubrovačke. Kada budem kontaktirao Županiju ili ministarstva, to ću raditi kao načelnik Općine, a ne kao predstavnik stranke. Primjeri iz prošlosti pokazuju da tzv. “vertikala vlasti” nije donijela konkretne koristi Župi - ni kod projekta Aglomeracije, ni kod Luke Srebreno, ni kod vrtića u Kuparima, ni kod proširenja škole. Vertikala je često bila samo izgovor, a ne alat za razvoj. Ključ je u tome da načelnik ima slobodu zastupati isključivo interese Župe, a ne stranačke interese. Suradnja na svim razinama je važna, ali još je važnije da odluke budu donesene u korist naših ljudi, neovisno o političkoj pripadnosti, jer je za realizaciju projekata važnija stabilna većina u Općinskom vijeću i jasna vizija razvoja, nego stranački kontakti.

Kako komentirate dosadašnje upravljanje općinom i što biste vi učinili drugačije već u prvoj godini mandata?

U protekla dva mandata, odnosno osam godina, propustili smo brojne prilike, osobito kada je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova. To su sredstva koja su presudna za razvoj lokalne zajednice i omogućuju realizaciju projekata koje sami teško možemo financirati. Iako smo imali mogućnost, nismo dovoljno snažno posegnuli za tim sredstvima, što ćemo promijeniti kada preuzmemo upravljanje općinom. U prvoj godini mandata provest ćemo preustroj Općinske uprave - formirat ćemo tim koji može odgovoriti na sve izazove i potrebe naše zajednice. Svaki projekt koji može biti sufinanciran iz vanjskih izvora bit će prioritet. Župa je prerasla dosadašnje okvire upravljanja i treba upravu koja je brza, prilagodljiva i spremna na izazove, a ne upravu koja traži izgovore za neuspjeh. Vrijeme je da prestanemo propuštati prilike i počnemo ih stvarati.

Zašto je 1. lipnja prilika za stvarnu promjenu u Župi dubrovačkoj?

Ovi izbori su kulminacija svega što smo radili i gradili posljednjih osam godina, ali i kulminacija želje naših sumještana za promjenom. Danas smo sazreli u snažan i motiviran tim koji može donijeti potrebne promjene našoj zajednici. Vodimo se poštenjem i jasnom vizijom razvoja Župe, a kad pogledate druge općine i gradove, rijetko ćete naći ovako ustrajan i dosljedan angažman za zajednicu, bez osobnih interesa i mrlja. Sastavili smo većinu u Vijeću, no kako bismo sumještanima omogućili promjene koje smo obećali, potreban je još jedan korak, a to je odabir načelnika. Zato je 1. lipanj jedinstvena prilika za sve stanovnike naše općine da izaberu pozitivnu promjenu, a ja iskreno vjerujem da će prepoznati ovu priliku i dati mi svoje povjerenje kako bi toliko željene promjene konačno zaživjele.

Na Dan državnosti Republike Hrvatske u petak 30. svibnja u 18 sati misa za domovinu slavit će se u 18 sati u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Misu će predvoditi katedralni župnik don Marin Lučić.