Župa dubrovačka po prvi put ima drugi krug izbora za općinskog načelnika u kojem novog čelnog čovjeka Općine biramo između Marka Miloslavića i Đura Lonze. Na biralištima ćemo dobiti i listić za izbor novog župana Dubrovačko neretvanske županije kojeg biramo između Blaža Peza i Boža Petrova.

Na području Općine Župa dubrovačka određena su sljedeća biračka mjesta:

1. Biračko mjesto broj
1. MARTINOVIĆI
OSNOVNA ŠKOLA U MARTINOVIĆIMA,
MARTINOVIĆI 50

koje obuhvaća birače s prebivalištem u

BUIĆI: BUIĆI, ČORIĆI, JOZEF,  PUT RADOVINE,
GRBAVAC: DONJE SELO, GORNJE SELO,
MAKOŠE: BIJELIĆI, LAPAČINE, MAKOŠE, VARDARI,
MARTINOVIĆI: ANIŠ, MARTINOVIĆI

2. Biračko mjesto broj
2. DONJI BRGAT
DOM NA DONJEM BRGATU,
PUT KRALJA TOMISLAVA 32

koje obuhvaća birače s prebivalištem u

DONJI BRGAT: BRGLE, LOPATINE, KRAJ SELA, PODMIRJE, PUT KRALJA TOMISLAVA, ZAKUCANOVAC,
GORNJI BRGAT: BRATITOVO, KOD CRKVE, PUT HRVATSKIH BRANITELJA, ZA SUTVAROM, PERANOVIĆI

3. Biračko mjesto broj
3. PETRAČA
NOVA OSNOVNA ŠKOLA „ŽUPA DUBROVAČKA“ U PETRAČI
PUT DR. ANTE STARČEVIĆA 84

koje obuhvaća birače s prebivalištem u

ČELOPECI: BRNJINE, LAZINE, NA RIJECI, ROVANJ, ZAKULA,
BUIĆI: ZAGRUDA,PUT DR. JOSIPA LUČIĆA
MANDALJENA: POD MANDALJENOM, PUT DON ANTUNA KRILETIĆA, PUT DR. JOSIPA LUČIĆA, PUT DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA, PUT KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA, PUT OKLADA, PUT ZRINSKOG FRANKOPANA,
PETRAČA: BALETIĆI, PETRAČA, POD PETRAČOM, PUT DR. JOSIPA LUČIĆA, PUT DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA, PUT KROZ BELOVO, PUT OKLADA, PUT ZA PETRAČU, UZ GLAVIČINU, KOD SV. LUKE

4. Biračko mjesto broj
4. ČIBAČA
PROSTORIJE NK ŽUPA DUBROVAČKA U ČIBAČI,
PUT DR. ANTE STARČEVIĆA 98

koje obuhvaća birače s prebivalištem u

ČIBAČA: AUGUSTA ŠENOE, DON MARINA BEUSANA, DON STJEPANA BATINOVIĆA,
DR. JURAJA NJAVRA, DUBAC, ĐURIĆI, GORICA, GORNJA ČIBAČA,
KNEZA DOMAGOJA, KRSTINE, MIŠIĆI, NA RIJECI,NA RUDINI, ANTUNA BRANKA ŠIMIĆA,
SIMA SAVINOVIĆA, TOMISLAVA MACANA, PUT DR. ANTE STARČEVIĆA,
PUT DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA, PUT PERA KOJAKOVIĆA, PUT SV. ILIJE,
PUT SV. LUKE, RUĐERA BOŠKOVIĆA, ŽITKOVIĆI

5. Biračko mjesto broj
5. SREBRENO
PROSTORIJE OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA U SREBRENOM,
VUKOVARSKA 48

koje obuhvaća birače s prebivalištem u

BRAŠINA: KOD SV. LUKE, POD BRAŠINOM, PUT BANA JOSIMA JELAČIĆA,
PUT BRAĆE RADIĆA, PUT BRUNA BUŠIĆA, PUT DR. ANTE STARČEVIĆA,
PUT VINKA NIKOLIĆA, UZ GLAVIČINO,
KUPARI: BLATO, DR. EDUARDA MILOSLAVIĆA, KUPARI, KUPARSKO POLJE,
POD PETRAČOM, PUT DR. ANTE STARČEVIĆA,
PUT DRAGOVOLJACA DOMOVINKSOG RATA, PUT ZA PETRAČU, VUKOVARSKA,
SREBRENO: PUT BRUNA BUŠIĆA, PUT DR. ANTE STARČEVIĆA,
ŠETALIŠTE DR. FRANJA TUĐMANA, VUKOVARSKA

6. Biračko mjesto broj
6. PLAT
PROSTORIJE HOTELA „PLAT“ U PLATU,
PLAT 47

koje obuhvaća birače s prebivalištem u

PLAT: GRUJICA, IGRIŠTE, JELIĆI PLAT, POD GOSPOM, POD MASLOVO,
PUT STJEPANA RADIĆA,
SOLINE: POD SMOKOVJENCEM, POD SV. NIKOLOM, SMOKOVJENAC, SOLINE

7. Biračko mjesto broj
7. MLINI
PROSTORIJE VK „GUSAR“ U MLINIMA,
ŠETALIŠTE MARKA MAROJICE 24A

koje obuhvaćaju birače s prebivalištem u

MLINI: DRAGIĆEVA, KLOKURIĆI, KOSTUR, KOZARINA, KRSTAC, MEĐINE, POD KRIŽEM, POPOLICA, PUT BRAĆE RADIĆA, PUT ZA ZAVRELJE, RIVIJERA, ŠETALIŠTE MARKA MAROJICE, TRGOVIŠTE, TUPINA, VRELO, FRA KRIZOSTOMA KLEŠKOVIĆA,
ZAVRELJE: KOSTUR, ZAVRELJE

Kroz mjesec lipanj Dubrovnik postaje mjesto u kojem zajedništvo stvara umjetnost. Međunarodni kulturni edukacijsko-rehabilitacijski Festival Sentimento jedinstven je projekt inkluzivne umjetnosti koji od 2014. godine spaja profesionalne umjetnike, glazbene pedagoge i najranjivije članove društva. Festival povezuje sve generacije i donosi na svjetla pozornice one koji se često nalaze u sjeni događanja stvarajući zajedništvo s glazbenicima kroz glazbu kao izvor snage i izričaja.

Od 1. do 20. lipnja bogati programski sadržaj Festivala Sentimento uključuje glazbene radionice, seminare, umjetničke suradnje i središnji koncert koji okuplja međunarodno priznate umjetnike i najranjivije skupine društva. Posebnost festivala je stvaranje novog glazbenog djela s korisnicima domova, pod mentorstvom međunarodno priznatog skladatelja i promicatelja glazbene terapije prof. Nigela Osbornea, koje će biti premijerno izvedeno 16. lipnja u Kneževom dvoru na donatorskom koncertu „Return to Croon“, gdje će tenor Saša Jakelić prigodno obilježiti 30 godina umjetničkog djelovanja.

Pozivamo građane da se uključe u Festival Sentimento kroz kulturno-umjetnički program koji potiče zajedništvo i kreativnost:

Yamaha Music School radionice za djecu od 1,5 do 8 godina, održat će se 10. lipnja u Centru za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik – prilika za najmlađe da kroz igru i stručno vodstvo otkriju radost muziciranja.

Glazbeno-likovne radionice, pod vodstvom renomiranih umjetnika, nude priliku za kreativno izražavanje i susret kroz umjetnost – otvorene su za sve generacije.

Zbor Unison, nastao kroz Festival Sentimento, okuplja građane i korisnike ustanova, otvoren je za nove članove – svi koji žele pjevati i dijeliti glazbu dobrodošli su u ovu glazbenu zajednicu.

Prijave za sve programe i volontiranje otvorene su na: www.festivalsentimento.com

Festival se održava u organizaciji Aria Artis za promicanje i umjetnosti kulture, posvećena razvoju glazbene i kulturne scene s naglaskom na inkluzivnost i humanost, pod vodstvom ravnateljice Jelene Đuraš Gleđ i umjetničkog ravnatelja Stijepa Gleđ Markosa.

Glazba bez granica. Umjetnost za sve. Budimo zajedno i ove godine u Sentimentu!

Program Festivala Sentimento (1.06. – 20.06.2025):

1. tjedan

Glazbene radionice u ustanovama socijalne skrbi

Glazbene radionice održavaju se pod vodstvom prof. dr. sc. Nigela Osbornea – jednog od utemeljitelja glazbene terapije u svijetu, međunarodno priznatog skladatelja i znanstvenika koji će uz podršku i asistenciju umjetničkog ravnatelja Festivala, Stijepa Gleđ Markosa, zajedno sa korisnicima domova stvarati novo glazbeno djelo.

Glazbene radionice provoditi će se u ustanovama koje pružaju dugotrajnu skrb i smještaj osobama treće životne dobi, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i osobama s invaliditetom, u domovima na području Grada Dubrovnika i bliže okolice. Među njima su i Dom za starije osobe Dubrovnik, Dom za starije i nemoćne osobe Domus Christi, Dječji dom Maslina i Centar za rehabilitaciju Josipovac.

Edukacijsko predavanje

Prof. Nigel Osborne održat će i edukacijsko predavanje o utjecaju glazbe na zdravlje i dobrobit čovjeka, temeljem svojih bogatih međunarodnih iskustava u radu s ranjivim skupinama diljem svijeta.

Zbor Unison – otvoren poziv

Zbor Unison, koji je nastao kao rezultat Festivala Sentimento i međunarodnog projekta Unison World, okuplja građane i korisnike ustanova socijalne skrbi, stvarajući jedinstveno glazbeno zajedništvo. Zbor će imati poseban susret i pripreme s prof. Nigelom Osborneom koji će biti otvoreni i za nove članove.

Pozivamo sve zainteresirane građane da se priključe ovom inkluzivnom glazbenom iskustvu i postanu dio zbora koji slavi zajedništvo kroz glazbu. Susreti će se održati u Centru za djecu mlade i obitelj Dubrovnik, a sve informacije o terminima održavanja dostupne su na:

www.festivalsentimento.com

2. tjedan

Edukacijski seminar glazbene produkcije

Edukacijski seminar glazbene produkcije za glazbenike i ljubitelje produkcije održava se u suradnji s RSL Awards Hrvatska, a vodit će ga Olja Dešić, producent i višestruki dobitnik nagrade Porin. Tijekom seminara, polaznici će kroz praktičan rad pratiti proces nastanka jedne skladbe – od prvotne glazbene ideje, preko aranžmana i snimanja, do završne produkcije.

Yamaha Music School radionice – otvoren poziv

Za najmlađe sugrađane održati će se besplatne glazbene radionice za djecu od 1,5 do 8 godina. Radionice su osmišljene kao zabavno i edukativno glazbeno iskustvo za djecu, uz stručno vodstvo certificiranih Yamaha mentora.

Pozivamo sve zainteresirane roditelje da prijave svoju djecu na Yamaha Music School radionice 10. lipnja, u Centru za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik. Roditelji će imati priliku prepoznati glazbeni talent svoje djece i upoznati se s kreativnim pristupom rada licenciranih Yamaha instruktora.

Prijave su otvorene a sve informacije dostupne su na: www.festivalsentimento.com

Glazbeno-likovne radionice – otvoren poziv

Glazbeno-likovne radionice održavaju se pod vodstvom Olje Dešića, umjetničkog ravnatelja festivala, Stijepa Gleđ Markosa i akademske slikarice Ivane Jovanović Trostmann.

Pozivamo sve zainteresirane građane da se pridruže ovim inkluzivnim radionicama koje će pokazati kreativnost zajedništva na djelu.

Prijave su otvorene a sve informacije o terminima i lokaciji održavanja dostupne su na: www.festivalsentimento.com

3. tjedan

Večer Sentimenta – “Return to Croon” koncert Saše Jakelića

Vrhunac festivala je donatorski koncert koji će se održati 16. lipnja u Kneževom dvoru. Na koncertu će tenor Saša Jakelić obilježiti 30 godina umjetničkog rada, uz klavirsku pratnju vrsnog pijanista Antuna Milinkovića. Izvest će bezvremenske klasike velikana poput Cohena, Orbisona, Aznavoura, Dedića i Denvera, kao i autorske pjesme.​

Poseban događaj koncerta je izvedba novonastalog glazbenog djela a sav prihod od ulaznica namijenjen je glazbenim radionicama za najpotrebnije kroz program Unison World.

Izložba Sentimenta – likovna interpretacija glazbe

Na završnoj izložbi Sentimenta biti će predstavljeni radovi nastali tijekom glazbeno-likovnih radionica, čime se promovira spoj glazbe i likovne umjetnosti u rehabilitacijske svrhe te ističe važnost kreativnog izražavanja u procesu osnaživanja pojedinca.

Poziv volonterima

Festival poziva i volontere – sve koji žele dati svoj doprinos inkluzivnom stvaranju, umjetnosti i zajedništvu – da se prijave putem web stranice festivala www.festivalsentimento.com

Voditelji Festivala

Festival Sentimento organizira Aria Artis d.o.o., za promicanje i umjetnosti kulture, posvećena razvoju glazbene i kulturne scene s naglaskom na inkluzivnost i humanost.

Ravnatelj festivala: Jelena Đuraš Gleđ Umjetnički ravnatelj: Stijepo Gleđ Markos

Više informacija o suradnicima Festivala Sentimento potražite na službenoj stranici festivala www.festivalsentimento.com

U periodu od 25. do 29. svibnja devet učenika i tri učitelja Osnovne škole Župa dubrovačka sudjelovali su na prvoj mobilnosti u sklopu Erasmus+ projekta "Better Together", a domaćin ovog susreta bila je sunčana Španjolska – gradovi Valencija i Manises.

Tijekom pet dana boravka, učenici i učitelji posjetili su dvije škole – osnovnu školu José García Planells i srednju školu IES Pere Boil, gdje su zajedno s domaćinima sudjelovali u raznolikim i kreativnim aktivnostima. Zajedno su plesali, svirali, igrali razne sportske igre te sudjelovali u radionicama s temama ekologije, digitalne pismenosti, upoznavanja kultura i običaja, kao i tradicionalne izrade keramike – zanata po kojem je regija Manises nadaleko poznata.

Uz bogat edukativni program, učenici su imali priliku obići i brojne povijesne znamenitosti Valencije te posjetiti Oceanografic, najveći akvarij u Europi, koji je posebno oduševio sve sudionike. Slobodno vrijeme bilo je ispunjeno uživanjem na plaži, kupanjem, sportskim aktivnostima i druženjem u parkovima, gdje su se rađala nova prijateljstva i stvarale uspomene za cijeli život.

Posebne pohvale upućujemo španjolskim domaćinima na iznimnom gostoprimstvu, organizaciji i toplini kojom su dočekali naše učenike. Također, ponosno ističemo i uzorno ponašanje naših učenika, koji su dostojno predstavili svoju školu, zemlju i kulturu.

Ovakvi međunarodni susreti neprocjenjiva su prilika za osobni i društveni razvoj mladih – učenici kroz iskustveno učenje razvijaju toleranciju, uvažavanje različitosti, samopouzdanje i komunikacijske vještine te dobivaju inspiraciju za daljnje obrazovanje i suradnju.

Noćas, 30. svibnja 2025. godine u 23 sata i 2 minute seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su umjeren potres s epicentrom 10 km sjeverno od Stolca (BiH). Magnituda potresa iznosila je 3.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na IV stupnja EMS ljestvice - navodi se u priopćenju Seizmološke službe Hrvatske.

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije uspješno je priveo kraju prvi ciklus besplatnih edukativnih radionica namijenjenih poduzetnicima, obrtnicima i svima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog poslovanja. Velik interes i sudjelovanje brojnih sudionika još jednom su pokazali koliko su ovakvi programi važni za jačanje lokalnog poduzetništva i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja.

Tijekom proljetnog ciklusa obrađene su raznovrsne i aktualne teme – od promjena u poreznim propisima i vođenja poslovnih financija u paušalnom sustavu, preko digitalnih alata i online marketinga, pa sve do vještina upravljanja stresom i izbjegavanja najčešćih poduzetničkih pogrešaka. Sudionici su imali priliku saznati kako se istaknuti na tržištu, optimizirati poslovne procese te uspješno komunicirati sa svojom ciljnom publikom putem društvenih mreža i modernih vizualnih platformi. Ciklus je dodatno obogaćen i neformalnim druženjima, poput Poduzetničke ćakule povodom Dana žena, koja je potaknula dijalog, razmjenu iskustava i međusobnu podršku među poduzetnicama.

- S velikim veseljem najavljujemo jesenski ciklus radionica, koji započinje sredinom rujna, a donosi nove, korisne i praktične sadržaje prilagođene stvarnim potrebama poduzetnika. Detaljan raspored i teme radionica bit će uskoro objavljeni putem naših službenih kanala.

Zahvaljujemo svim sudionicima na povjerenju i sudjelovanju te vas pozivamo da i dalje pratite naš rad i budete dio zajednice koja raste, uči i podupire poduzetništvo - poručuju iz Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Za kraj možda trenutno najvažnija tema za Župu i Župljane Promet i problemi koje donosi
 
I vrapcima na grani odavno je jasno da bez nove brze ceste problem preopterećene magistrale kroz Župu se ne može riješiti. Kroz prošli četverogodišnji mandat imali smo javne prezentacije, rasprave, građani su digli bunu od Rijeke dubrovačke do Župe i na kraju je Studija utjecaja na okoliš u veljači 2024. povučena.  Svima je jasno da ćemo početak realizacije ovog projekta još dugo vremena pričekati. Molimo Vas za kratak osvrt na navedena događanja?

MARKO MILOSLAVIĆ; Da bismo razumjeli što se točno dogodilo u rujnu 2023., važno je razlikovati dva pojma: studija utjecaja na okoliš je odbačena, ali idejno rješenje brze ceste, koje je izradila tvrtka Geoprojekt d.d. iz Splita još 2020. godine, i dalje je aktualno. U prosincu prošle godine Hrvatske ceste raspisale su natječaj za izradu dodatne analize varijanti, s rokom izrade od šest mjeseci. To znači da proces ide dalje – ali i da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
Osobno smatram da je velik propust dosadašnje vlasti to što se na vrijeme nije reagiralo na problematična tehnička rješenja koja su predložena u varijanti V1b – poput 17 metara visokog nasipa, glomaznih čvorišta, kao i brojnih drugih nedostataka koji ozbiljno narušavaju prostor Župe dubrovačke. Upravo u fazama koje su prethodile izradi Studije, bilo je moguće – i potrebno – inzistirati na razradi više varijanti i tražiti rješenja koja će biti prometno učinkovita, a prostorno prihvatljiva.
Nažalost, zbog nesudjelovanja i pasivnosti Općine, nije učinjen taj važan korak. To je odgovornost svih uključenih – od Hrvatskih cesta, preko Županije, do dosadašnje općinske vlasti. Time je propuštena prilika da se pravovremeno zaštiti prostor Župe i njeni stanovnici od neprimjerenog zahvata.
Svi znamo da je magistrala danas jedina prometna arterija koja povezuje Dubrovnik sa zračnom lukom. No upravo zbog toga moramo tražiti rješenja koja neće uništiti ono što nas čini posebnima. Specifičnosti terena, slaba urbanizacija i prirodna konfiguracija dosad su pomogli očuvati dio prostora naše Župe koji ima iznimnu vrijednost – i taj prostor ne smije biti izgubljen zbog lošeg planiranja.
Zato smatram da Općina mora preuzeti proaktivnu i odgovornu ulogu u svim fazama planiranja i izgradnje. Jer ovdje ne govorimo samo o brzoj cesti – govorimo o Župskoj obilaznici. O projektu koji bitno utječe na svakodnevni život naših mještana, na izgled krajobraza i na razvoj Župe u desetljećima pred nama. I zato o njemu moramo odlučivati mi – ljudi koji ovdje živimo. 

ĐURO LONZA; Studija utjecaja na okoliš koja nam je 2024. godine prezentirana je povučena između ostalog i iz razloga što je naše Općinsko Vijeće uputilo niz primjedbi na tehnička rješenja ponuđene trase, te zatražilo razradu drugog varijantnog rješenja kako bi u jednoj konstruktivnoj raspravi mogli odabrati za Župu najmanje štetno rješenje. Budimo realni, koja god trasa bude odabrana, bit će onih koji će biti nezadovoljni iz ovih ili onih razloga. Ono što je najvažnije je da svi što prije sjednemo za stol, pronađemo rješenje i započnemo s izgradnjom jer će nam život zbog prometnog zagušenja postat nemoguć. To je ono na čemu ću inzistirati, a sve ostalo će biti predmet konstruktivne rasprave i na koncu, struke koja mora ponuditi kvalitetna rješenja.

Možete li sada ovdje kratko i jasno, na znanje svim Župljanima reći za koju ste Vi varijantu, onu iznad sela Postranja ili donju koja je bila predmetom povučene studije?

ĐURO LONZA; Upravo sam Vam dao odgovor na to pitanje. Onog trenutka kad nam budu ponuđene obe varijante možemo donositi zaključke. Ukoliko promatramo donju varijantu, ona svakako mora imati drugačija tehnička rješenja na način da dio ceste od ulaska u Župu do Gajina mora biti na stupovima kako bi  ispod nje mogli imati nesmetanu komunikaciju. Petlju na Gajinama treba ukinuti, a od Gajina do Plata većina bi trebala biti u tunelu. Spojna cesta iz Kupara bi na taj način bila dosta kraća, bez pretjeranih uzdužnih nagiba i trošenja prostora. Tako bi sačuvali vizualni identitet Župe, izvorišta, povijesne lokalitete, a državnu granicu koja nam ionako nije daleko ne bi doveli u dvorište jer se iznad te trase ne bi u budućnosti moglo ništa raditi. Gornja varijanta iznad naselja Postranja je varijanta koju je Župa od početka zagovarala i stoga smo inzistirali da nam se razradi i to varijantno rješenja kako bismo mogli donijeti konačan stav. Na kraju, odabir varijantnog rješenja će ovisiti i o odabiru rješenja brze ceste koja dolazi iz pravca Grada, a što još uvijek ne znamo.

MARKO MILOSLAVIĆ; Pročitao sam cijelu Studiju utjecaja na okoliš i aktivno sam sudjelovao u javnoj raspravi o njoj. Varijantu V1b, koja je bila predmetom povučene studije, smatram štetnom i neprihvatljivom – kako za održivi razvoj Župe dubrovačke, tako i za očuvanje kulturno-povijesne baštine, krajolika, staništa, vrijednog poljoprivrednog zemljišta, ali i za kvalitetu života naših sumještana. Dakle, ne podržavam predloženu donju varijantu.
Uskoro očekujemo završetak dodatne analize gornje varijante trase, koja će vjerujem ponuditi prihvatljivije rješenje. Međutim, nije dovoljno govoriti samo o trasi – ključno je i kakva su tehnička rješenja predložena za svaku od varijanti. Visoki nasipi, betonski vijadukti, golema i brojna čvorišta – sve to ima ogroman utjecaj na prostor i život ljudi.
Kao budući načelnik, zauzet ću se za rješenje koje donosi najmanje štete i najviše koristi Župi dubrovačkoj – kroz aktivno uključivanje Općine u sve faze procesa, ali i transparentno komuniciranje svakog koraka.  Ne smijemo više biti promatrači, nego aktivni sudionici. Moj stav je jasan: Zagovarat ću rješenje koje čuva prostor, koje ima prihvatljive tehničke karakteristike, štiti interese mještana i omogućuje dugoročni održivi razvoj Župe.

Dok se raspravlja o brzoj cesti stanje na magistrali je iz dana u dan sve teže. Sigurno prometovanje vozila i pješaka, posebno pješaka je pod velikim upitnikom. Što će biti Vaši prvi koraci kako bi se, ako je moguće već za ovu sezonu, stanje na magistrali koliko toliko popravilo, a što planirate napraviti kroz naredno četverogodišnje razdoblje?

MARKO MILOSLAVIĆ; Situacija na magistrali kroz Župu je godinama neodrživa – prometni kolapsi su svakodnevni, a sigurnost pješaka, osobito na dijelovima bez nogostupa, javne rasvjete i obilježenih prijelaza, ozbiljno je narušena.
U prvim tjednima mandata zatražit ću sastanak s prometnom policijom kako bismo zajednički definirali privremene mjere koje se mogu odmah provesti – poput povećane prisutnosti policije na najopterećenijim točkama, regulacije prometa i kontrole ponašanja vozača. Iako kratkoročno ne možemo bitno promijeniti prometnu sliku, možemo i moramo poduzeti korake koji će dugoročno donijeti konkretna rješenja.
Spajanje čvora Kupari s Mljekarom vidim kao prioritetni infrastrukturni projekt, jer bi upravo to rasteretilo sadašnje usko grlo – raskrižje u Srebrenom, koje opterećuje i magistralu i lokalnu cestovnu mrežu unutar Općine.
U planu je i formiranje prometnog redarstva, koje će u suradnji s drugim službama povećati sigurnost, poboljšati protočnost prometa i omogućiti red u prometnom sustavu Župe.
Paralelno ćemo pokrenuti izradu i pripremu projekata za izgradnju nogostupa na svim preostalim dionicama magistrale gdje je to prostorno izvedivo, te ćemo za njihovo financiranje aktivno tražiti vanjske izvore sredstava kroz fondove i državne programe.
Vrijeme je da prestanemo gasiti požare i počnemo planirati dugoročno – odgovorno, stručno i u interesu sigurnosti svih Župljana.

ĐURO LONZA; Na magistrali se po pitanju prometa vozila može jako malo napraviti, ali po pitanju pješačkog prometa može puno više. Prije nekoliko dana bio sam na sastanku s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta gosp. Budimirom, i dogovorena je zajednička suradnja na način da Općina suradno s HC iznađe prostorne mogućnosti te izradi projekte podhodnika i nadhodnika na nekoliko lokacija, a samu izgradnju bi financirale Hrvatske ceste. Već sada imamo gotove projekte semaforiziranih pješačkih prijelaza u Platu, Solinama i Mlinima, ali se prije jeseni iz poznatih razloga ne može započeti s radovima. 

Semafori u Srebrenom i Poslovnoj zoni u srcu sezone često usporavaju promet pa su zato i česta meta vozačima tranzita od aerodroma prema Gradu i svim onim kojima je cesta kroz Župu samo prolazna dionica. Zato se često i stavljaju van funkcije, ali kada oni ne rade uključivanje na magistralu iz pravca Srebrenog prema Kuparima ili prolazak prema Mljekari, kao i iz Poslovne zone prema Kuparima postaje prava avantura i lutrija. Već su se nekoliko puta u takvim uvjetima događale prometne nesreće, a o sigurnost pješaka nema smisla ni spominjat. Što općinski načelnik može učiniti kako bi se semafori što manje gasili ili može li se tražiti da u momentu kada semafori ne rade promet na raskrižjima reguliraju policajci?

ĐURO LONZA;  Nadležnost nad državnom cestom D8 imaju Hrvatske ceste i na zahtjev policije oni u iznimnim situacijama isključe semafore kako bi se smanjile gužve u tranzitu. Nažalost u tom trenutku promet u Župi staje, jer se nemoguće uključiti u promet na magistrali i u Srebrenom i na Poslovnoj zoni, ali i na svim ostalim raskrižjima u Župi. Važno je da u tim iznimnim trenucima na većim raskrižjima bude prisutna prometna policija i to je jedino na što možemo utjecati. Svakako ću na zajedničkom sastanku s policijom tražiti da se gašenje semafora smanji na najmanju moguću mjeru, te da u tim trenucima bude prisutna policija koja će regulirati promet. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Svima nam je jasno koliko su raskrižja u Srebrenom i Poslovnoj zoni prometno osjetljiva, osobito u srcu sezone kada je magistrala opterećena tranzitnim prometom. Gašenje semafora u tim trenucima možda privremeno smanjuje gužve na magistrali, ali istovremeno stvara zastoje na pristupnim cestama i značajno povećava nesigurnost, osobito za pješake i lokalne vozače.
Načelnik ne može izravno upravljati radom semafora, ali može i mora preuzeti odgovornost u komunikaciji s nadležnim tijelima – od Policijske uprave do Hrvatskih cesta – i inzistirati na rješenjima koja će zaštititi interese naših stanovnika.
Trenutno nemamo prometno redarstvo, ali njegovim osnivanjem stvorit ćemo uvjete za pravovremenu reakciju – uključujući i postavljanje prometnih redara na raskrižja u trenucima kada se semafori gase. Takva praksa se već provodi u Gradu Dubrovniku i pokazala se korisnom. Smatram da i u Župi moramo uvesti sličnu mjeru kao privremeno, ali učinkovito rješenje.
Sigurnost naših sugrađana, osobito pješaka i djece, ne smije biti kolateralna šteta turističke sezone. Raskrižja u Srebrenom i Poslovnoj zoni ključna su za svakodnevni život u Župi, i kao načelnik ću inzistirati da se u njihovom upravljanju vodi računa prvenstveno o interesu lokalne zajednice. 

Za kraj kratki osvrt na ostale ceste, županijske i lokalne. Imate li planova za njihovo uređenje ili unapređenje, hoćemo li u narednom četverogodišnjem razdoblju možda dobit neke nove prometne pravce?

MARKO MILOSLAVIĆ; Projekte koji su u visokoj fazi pripreme ili pred realizacijom nastavit ćemo bez odgađanja. Već su osigurana sredstva za rekonstrukciju prometnice od samostana sv. Vicenca do serpentine u Poslovnoj zoni, a projekt uključuje i izgradnju kružnog toka te odvojka za buduću obilaznicu naselja Čibača. To je dobar i potreban projekt koji se mora provesti do kraja.
Potrebno je i novom prometnicom povezati Brašinu i Krstac, čime bi se stvorila nova funkcionalna veza unutar Općine. Također, spoj čvora Kupari prema Mljekari od iznimnog je značaja jer bi rasteretio raskrižje u Srebrenom — osobito uz izgradnju kružnog toka u Kuparima, što je rješenje koje zagovaram.
Nastavit ćemo i s ulaganjima u održavanje i širenje lokalnih puteva, a ovisno o financijskim mogućnostima, krenut ćemo i s izradom projektne dokumentacije za nove prometne pravce koji će dodatno proširiti prometnu mrežu Župe dubrovačke. Više puta sam naglasio da Župska obilaznica znači rasterećenje magistrale, ali razvoj lokalnih prometnica donosi stvaran napredak za našu zajednicu – jer to su ceste koje Župljani svakodnevno koriste.
O mnogima od ovih pravaca govori se i planira već dugi niz godina, ali konkretna realizacija je, nažalost, često izostajala. Kao načelnik, uložiti ću maksimalan napor da se ti projekti konačno pokrenu i provedu, jer prometna povezanost nije samo komunalno pitanje, već temelj sigurnosti, ravnomjernog razvoja i kvalitete života u Župi dubrovačkoj.

ĐURO LONZA; U Župi imamo tri županijske ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste, a ostale su lokalne u nadležnosti Općine. Suradno sa Županijskom upravom za ceste planiramo nastaviti s proširenjem ceste od Mandaljene prema poslovnoj zoni Čibača, uključujući i izgradnju novog mosta, te kružnog toka ispod groblja Sv.Matije na kojem će biti odvojak prema budućoj obilaznici naselja Čibača. Također smo dogovorili izradu cjelovitog projektnog rješenja za županijsku cestu kroz Postranje, te njezino proširenje u fazama sukladno projektu koji bi trebao cjelovito riješiti proširenje, odvodnju, nogostupe i javnu rasvjetu, naravno sve prema prostornim mogućnostima. U planu je izgradnja lijevog skretača u naselje Donji Brgat, te sukladno prostornim mogućnostima proširenje ceste na Gornjem Brgatu prema Žarkovici.
Budući imamo veliki problem s prometom u nekoliko naselja, planiramo, u suradnji s vlasnicima zemljišta, izgraditi cestu od Brašine prema Krstacu čime bi riješili promet naselja Krstac, ali i aktivirali veliko građevinsko područje na Brašini. Također planiramo cestu od Zavrelja prema Kosturu čime bi riješili naselje Kostur koje nema adekvatan ulaz i izlaz na magistralu. Zbog nemogućnosti cjelovitog proširenja ceste kroz naselje Čibača, također planiramo izgradnju obilaznice naselja Čibača od Puta Pera Kojakovića do kružnog toka ispod groblja Sv. Matije koji sam već spomenuo. Naravno da ćemo nastaviti s uređenjem i ostalih lokalnih cesta kroz naselja u Župi dubrovačkoj. 

Za razliku od većine hrvatskih općina i gradova Župa dubrovačka nema demografskih problema. Prema zadnjem popisu stanovništva naša općina predvodi listu od samo sedam općina u županiji koje imaju više stanovnika nego 2011. Zbog blizine grada Dubrovnika, prihvatljivije cijene stanovanja i dobre kvalitete života u Općinu Župu dubrovačku doseljavaju mnoge mlade obitelji. Što ćete kao načelnik učiniti da ovaj trend, koji će se vjerojatno nastaviti prati razvoj i unapređenje svega onoga što čini bolju kvalitetu života u općini?

ĐURO LONZA; Upravo iz Vašeg pitanja možemo zaključiti da je Župa ipak mjesto dobre kvalitete života što nas čini poželjnim mjestom za stanovanje mnogim mladim obiteljima. Župa ima pojedinačno najveću osnovnu školu u županiji, ali isto tako već odavno riješen jednosmjenski rad što mnoge druge sredine nemaju. Župa ima i jedan od najvećih dječjih vrtića u županiji, ali bez liste čekanja i s najmanjom cijenom vrtića po djetetu. Ali ipak, kako bi uspjeli pratiti postojeće trendove, potrebno nam je žurno proširiti osnovnu školu, te planirati izgradnju nove. Uskoro očekujemo završetak projekta i ishođenje građevinske dozvole za novi dječji vrtić u Kuparima. Pred ishođenjem smo dozvole za izgradnju sportskog centra u Čibači. Izgradnje kanalizacije u naselju Čibača započet će do kraja ove godine. Izgradnja 1. faze lučice Srebreno također. Sve su to projekti koji će poboljšati kvalitetu života u Župi.   

MARKO MILOSLAVIĆ; To što Župa raste demografski treba gledati kao priliku, ali i odgovornost. Ljudi ne dolaze ovdje slučajno – privukla ih je kvaliteta života, ali ako ne budemo sustavno razvijali prateću infrastrukturu, i nekontrolirano rasli, lako ćemo od općine ugodne za život doći do općine preopterećene i nepovezane.
Kao načelnik, moj cilj biti će povezati razvoj komunalne infrastrukture, društvenih sadržaja i prostornog planiranja u jednu smislenu cjelinu. U prvom redu tu je projekt izgradnje dječjeg vrtića u Kuparima, a koji ćemo nadam se izgraditi u slijedećoj godini. Uz vrtić, proširenje škole je svakako prioritet. Ovisno o financijskim mogućnostima, planiramo razvijati prometnu infrastrukturu, nova parkirališta, sport, kulturu i rekreativne programe. Treba misliti i na budućnost, pa smo tako procijenili da će u nadolazećoj financijskoj perspektivi EU biti prostora za fondove kojima ćemo moći financirati projekte priuštivog stanovanja. Važno je da očuvamo ionako ograničen prostor, a to možemo napraviti kroz planiran i kontroliran prostorni razvoj. Rast broja stanovnika sam po sebi nije uspjeh – uspjeh je kada Župa može svakom svom stanovniku ponuditi punu kvalitetu života, komunalno opremljena naselja, ravnomjeran razvoj i sadržajan društveni život.

Hoćete li kao načelnik uvesti mjere kojima bi pomogli rješavanje stambenog pitanja mladih župskih obitelji, dakle mladih koji su u Župi odrasli i u njoj žele živjeti sa svojom obitelji. Vlada RH je nedavno donijela Nacionalni plan stambene politike, razne mjere za priuštivo stanovanje, što po tom pitanju može učiniti naša Općina? Može li se na nekom od državnih zemljišta u našoj općini možda dogoditi gradnja novih stambenih zgrada za priuštivo stanovanje? Grad Dubrovnik je nedavno donio mjeru 30 x 30 kojom se u 2025. godini trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od po 30 tisuća eura radi kupnje prve nekretnine, imate li u planu nešto slično?

MARKO MILOSLAVIĆ; Smatram da se stambeno pitanje ne može rješavati vatrogasnim mjerama, već moramo razviti cjelovitu i održivu stambenu politiku koja će dati stvarne rezultate, a to ne možemo napraviti preko noći. Morate znati da se o ovoj temi do sada ni na koji način nije razgovaralo u Župi. U suradnji s državnim institucijama, prvenstvenom kroz Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine i druge dostupne mjere, aktivno ćemo tražiti načine kako omogućiti izgradnju stanova po priuštivim cijenama za naše mlade. Prvi konkretni koraci uključuju analizu stvarnih potreba, ali i dostupnih državnih i općinskih zemljišta pogodnih za tu namjenu, kao i pokretanje razgovora s relevantnim tijelima kako bismo na tim parcelama omogućili izgradnju stanova za mlade obitelji. Grad Dubrovnik ima bitno veća proračunska sredstva od naše Općine što mu omogućuje provođenje mjera poput modela „30x30“. Bio bih sretan kada bi i mi mogli vlastitim sredstvima pomoći na taj način, ali nisam uvjeren da je to u ovom trenutku financijski moguće ostvariti. Ono što možemo jest donijeti poštenije uvjete gradnje i odluku o komunalnom doprinosu, a koja će biti korektna i jednaka za sve naše sumještane.

ĐURO LONZA; U više navrata sam u kampanji naveo koliko nam je potrebna vertikala vlasti, ne zbog mene, nego zbog Župe. Brojni su razlozi za to, ali između ostalog i iz ovog. Općina ne raspolaže zemljištem na kojem bi mogla planirati i provoditi mjere priuštivog stanovanja. Stoga je jako važno da suradno s Vladom RH i našom Županijom osmislimo prostor u Kuparima i to zemljište dobijemo u vlasništvo. Nakon toga možemo, naravno opet u suradnji s Vladom RH, provoditi program priuštivog stanovanja. Za provedbu ostalih mjera dodjele nepovratnih sredstava u ovom trenutku proračun Općine nema mogućnosti. Svako suprotno obećanje je obično dodvoravanje biračima. 
 
U skorije vrijeme bi trebala početi izgradnja novog vrtića u Kuparima. Hoće li se njegovim završetkom zadovoljiti potrebe Župe dubrovačke po tom pitanju. Hoćete li se tada kao načelnik zalagati da se u župskim vrtićima napokon postignu zadani državni pedagoški standardi, pogotovo kad je riječ o broju djece u vrtićkim skupinama?

ĐURO LONZA; Projekt dječjeg vrtića u Kuparima je pri kraju i do kraja ove godine očekujemo ishođenje građevinske dozvole, a početkom sljedeće godine početak izgradnje. Svakako će se njegovim završetkom zadovoljiti trenutne potrebe Župe, te postići zadani državni pedagoški standardi. Ipak, treba napomenuti da su u ovom trenutku u vrtić upisana sva djeca s područja Župe i nema liste čekanja, što naravno u određenim skupinama narušava pedagoški standard. Bilo je važnije pomoći roditeljima. Svakako treba istaći kako naš vrtić ima najnižu cijenu od velike većine ostalih vrtića, te Općina izdvaja velika sredstva iz proračuna kako bi se to održalo. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Izgradnja novog vrtića u Kuparima, iako ima svojih objektivnih nedostataka, predstavlja veliki korak naprijed za predškolski odgoj u Župi dubrovačkoj. Idejni projekt je spreman i sada imamo realnu priliku da do kraja godine pripremimo preostalu dokumentaciju kako bismo već početkom iduće godine mogli krenuti u njegovu izgradnju. Smatram to jednim od ključnih iskoraka u ovom mandatu jer se time konačno pokazuje volja da se s riječi prijeđe na djela, što je ono za što se zalažem od početka.
Naravno, iako će novi vrtić značajno rasteretiti postojeće kapacitete i donijeti bolje uvjete za djecu, on sam po sebi još uvijek neće u potpunosti zadovoljiti sve potrebe naših mališana. Upravo zato ću kao načelnik uložiti dodatne napore kako bismo nastavili širiti kapacitete i poboljšavati uvjete, ali jednako tako i osigurati da se u našim vrtićima konačno počnu poštivati državni pedagoški standardi – posebno kada je riječ o broju djece u skupinama.
To nije samo pitanje organizacije, nego i kvalitete odgojno-obrazovnog procesa, zadovoljstva djece, ali i zaštite digniteta i profesionalnosti vrtićkog osoblja. Vjerujem da se kvalitetan predškolski sustav ne može graditi preko noći, ali sam uvjeren da svake godine moramo napredovati i napraviti još jedan iskorak prema boljem. Smatram to osobnom obavezom – da našim najmlađima, kao i onima koji s njima rade, osiguramo uvjete kakve zaslužuju. Jer ulaganje u djecu nije trošak, nego temelj budućnosti Župe.
 
Iako je školstvo u nadležnosti županije, a ne općine, ne možemo izbjeći pitanje o nadogradnji župske škole ili izgradnji nove. Osnovna škola Župa dubrovačka je najveća u županiji ima 906 učenika. Podijeljeni su u 39 razrednih odjela i nastavu pohađaju u jednoj smjeni. O njezinoj dogradnji se govori godinama, kakvi su Vaši planovi ako postanete načelnik? Treba li Župi, s obzirom na ovako veliki broj učenika nova škola ili se problem može riješiti dogradnjom postojeće?

MARKO MILOSLAVIĆ; Riječ je o najvećoj školi u županiji s čak 906 učenika u 39 razrednih odjela, što dovoljno govori o njezinoj važnosti, ali i opterećenosti. Iako je jednosmjenska nastava uspostavljena, važno je reći kako je to postignuto vatrogasnom mjerom – korištenjem prostora namijenjenog budućem Kulturno-informativnom centru. Takvo rješenje nije dugoročno ni održivo, jer smo zbog jednog problema otvorili novi. Kulturni sadržaji ne smiju biti trajno istisnuti iz prostora koji im pripada, a naši učenici zaslužuju adekvatne uvjete za učenje.
Zato vjerujem da je jedino kvalitetno i dugoročno rješenje proširenje postojeće škole. Za taj projekt već postoji izrađena projektna dokumentacija. Nažalost, projekt je zapeo na razini Ministarstva, no kao načelnik bit ću aktivan i konkretan zagovornik njegova pokretanja i realizacije. Ovo nije pitanje politike, već odgovornosti prema našoj djeci i obiteljima.
Kada je riječ o mogućnosti izgradnje još jedne škole, mislim da je za to potreban ozbiljan pristup i detaljna analiza demografskih kretanja, kako bismo znali planiramo li na temelju stvarnih potreba, a ne pretpostavki. Takva odluka mora biti temeljena na podacima i usklađena s planiranjem prostora i resursa.
Uz to, škola ima i druge izazove koji traže hitnu pažnju – sanaciju krovišta školske sportske dvorane, čija je obnova skupa, ali neophodna, te rješavanje problema ventilacije koja nikada nije proradila, što otežava korištenje dvorane ljeti. Dodamo li tome i nedostatak stručnog kadra, jasno je da škola ne treba samo prostor, nego i sustavnu podršku sa svih razina.
Kao načelnik želim biti dobar partner školi, ravnateljstvu i Županiji, ali i odlučan zagovornik konkretnog ulaganja u školski sustav u Župi. Naša djeca i školsko osoblje zaslužuju okruženje koje ih potiče, a ne ograničava. Vjerujem da to možemo ostvariti – ako vodimo Župu odgovorno, planski i uz stvarni interes za javno dobro.

ĐURO LONZA; Projekt dogradnje osnovne škole je završen i čeka se suglasnost Ministarstva kako bi se moglo započeti s dogradnjom. Uvjeren sam, kako ćemo za nekoliko godina imati isti problem s nedostatkom prostora, obzirom na stalno povećanje broja djece. Stoga, već danas moramo započeti s iznalaženjem lokacije, osiguranjem zemljišta i izradom projekta nove osnovne škole u Župi. I da se ne ponavljam po tko zna koji put, opet dolazimo do rješenja, na zemljištu u Kuparima koje ćemo uz pomoć Vlade RH dobiti u vlasništvo nakon što ga u cijelosti osmislimo. Spor koji Republika Hrvtaska vodi na tom zemljištu je u prvostupanjskom postupku dobila, te očekujem da će se uskoro to pozitivno završiti.   

Općina Župa dubrovačka od svog osnivanja provedi socijalni program koji je reguliran Odlukom o socijalnoj skrbi. Koliko ste zadovoljni socijalnim programom, što biste mijenjali ili unaprijedili?

ĐURO LONZA; Socijalni program Općine Župa dubrovačka je jako dobro razrađen, te se značajna sredstva izdvajaju za sve potrebite skupine naših sumještana. Naravno, uvijek postoji potreba za poboljšanje socijalnih mjera,  one se svake godine mogu mijenjati ovisno o proračunskim mogućnostima.

MARKO MILOSLAVIĆ; Socijalni program Općine Župa dubrovačka svakako je važan instrument pomoći najugroženijim sugrađanima i činjenica da postoji još od osnutka Općine zaslužuje priznanje. Međutim, smatram da taj program ne može ostati nepromijenjen u vremenu koje donosi nove izazove i potrebe. Vrijeme u kojem živimo traži osjetljivije, fleksibilnije i proaktivnije politike koje odgovaraju stvarnim životnim situacijama naših mještana.
Kao načelnik želim da socijalna skrb bude više od administrativne mjere – želim da postane snažan alat za očuvanje dostojanstva svakog pojedinca, osobito naših starijih sugrađana, osoba s invaliditetom, samohranih roditelja, obitelji s više djece, kao i posvojitelja. Zato smatram da postojeći program treba unaprijediti u tri ključna smjera – bolje ciljane i pravovremene potpore, jednostavnije i dostupnije ostvarivanje prava te proširenje oblika pomoći koji prate stvarne potrebe ljudi.
Također, važno je jačati suradnju s civilnim društvom i humanitarnim organizacijama koje svakodnevno rade na terenu, često mnogo brže i osjetljivije nego što to sustav može sam. Smatram da u tom području možemo biti puno bolji partner.

Umirovljenici i osobe starije životne dobi dio su programa iz prethodnog pitanja, ali Župa dubrovačka osim jednog Kluba umirovljenika koji se trenutno nalazi u zgradi Blagajna nema adekvatne prostore za njihovo druženje, boravak ili smještaj.  Što župski umirovljenici mogu očekivati od novog načelnika? Kada bi se navedeni problemi mogli početi rješavati?

MARKO MILOSLAVIĆ; Iako su uključeni u postojeći socijalni program, činjenica da nemaju adekvatan prostor za druženje, dnevni boravak ili druge oblike skrbi, pokazuje koliko je ta tema godinama bila zanemarena.
Ne smijemo zaboraviti one koji su cijeli život radili, stvarali, odgajali generacije i gradili temelje naše zajednice – naše umirovljenike. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Župi dubrovačkoj živi čak 1.409 osoba u dobi od 65 i više godina. Riječ je o generaciji rođenoj 1960. i ranije – generaciji koja je svojim rukama, znanjem i zalaganjem izgradila i ovu općinu i ovu državu.
Još 2015. godine Općina Župa dubrovačka je sklopila ugovor o darovanju s Republikom Hrvatskom, čime je postala vlasnik 21.688 m² zemljišta u Kuparima.
U našem razvojnom planu „ŽUPA 2030“, jasno smo prepoznali ovu potrebu i predložili konkretno rješenje. Planiramo inicijativu prema Ministarstvu obrane i Vladi RH kako bismo dobili ustupanje bivšeg hotela Galeb – idealne lokacije za smještaj Centra za starije i nemoćne osobe, s dodatnim dnevnim boravkom za umirovljenike.
Riječ je o zgradi na mirnoj lokaciji uz obalu, koja bi s minimalnim preuređenjem mogla vrlo brzo postati funkcionalan dom za naše starije sugrađane. Financijski, riječ je o znatno isplativijem rješenju od izgradnje potpuno novog objekta. Osim toga, zbog dobre postojeće infrastrukture, realizacija ovog projekta bila bi moguća u znatno kraćem vremenskom roku.
Kroz suradnju s nadležnim institucijama, ali i kroz kvalitetno planiranje općinskog proračuna, pokrenut ćemo i pripremu dokumentacije za dugoročni cilj –centar za starije osobe u Župi dubrovačkoj. Takav projekt zahtijeva vrijeme i dodatne napore, ali ako ne počnemo sada, nikad ga nećemo imati.  Za mene to nije političko pitanje, već pitanje elementarnog poštovanja i odgovornosti.

ĐURO LONZA; Općina je prije nekoliko godina od Vlade RH dobila u vlasništvo zemljište u Kuparima u svrhu izgradnje vrtića i Doma za starije. Vrtić se uskoro počinje graditi, a mi ćemo vrlo brzo započeti s izradom projektne dokumentacije za Dom za starije. Budući nije realno izgraditi Dom u kratkom roku, potrebno nam je pronaći adekvatan prostor gdje bi se organizirao Dnevni boravak za osobe starije životne dobi za njihovo druženje i boravak. Imamo u planu neka rješenja, ali još nisu do kraja potvrđena pa bi bilo neozbiljno s njima izlaziti u javnost. Ideje o Domu za starije u objektima s kojima Općina ne raspolaže, niti će u dogledno vrijeme raspolagati, je u najmanju ruku neozbiljno.

Eko akcija čišćenja podmorja i Župski ribarski kup u organizaciji ŠRK Felun i Ronilačkog kluba Župa dubrovačka umjesto u nedjelju 1. lipnja, održat će se 8. lipnja, poručuju organizatori. 

Mjesto događanja ostaje isto - Plivalište VK Gusara u 9:00 sati.

Župljani Župa Brgat i Postranje sa svojim župnikom Nikolom Berišićem jučer su nastavili tradiciju svojih starih blagoslova križa i polja na Ivanici. Naime, na blagdan Uzašašća Sv. Križa, u narodu poznatog kao Krstovdan, koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru blagdana Dubrovačke Republike, narod iz cijele Župe bi dolazio na Ivanicu gdje su Župljani imali svoje baštine, kako bi blagoslovom zazivali Božju milost i zaštitu za svoja polja, vinograde, maslinike i sve sto nam priroda daje, od nevremena i drugih nepogoda. Ova tradicija je obnovljena u svibnju 2019. godine, a don Nikola se nada da će se i ubuduće nastaviti, te da će dogodine na Ivanicu Župljani doći u još većem broju. Nakon blagoslova uz prekrasan pogled na Župu, kod križa na Ivanici se zapjevala Lijepa naša. 

Don Nikola i svi mještani Župe koji su jučer bili na Ivanici zahvaljuju udruzi Hrvati Ivanica koji su ih lijepo ugostili i tratali.  

Hrvatska danas slavi Dan državnosti datum kada se obilježava obljetnica konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, a prisjećamo se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih  akata koji su nas u procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja Hrvatske.

30. svibnja kao praznik Dana državnosti je bio državnosti jako dobro prihvaćen u narodu, postojala je emocija i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik. Međutim, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj  u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.