Turizam je glavni gospodarski motor Župe dubrovačke i većina stanovništva izravno ili neizravno ovisi o njemu. No, sve se češće govori o negativnim stranama prekomjernog turizma – od pritiska na komunalnu infrastrukturu i okoliš, do pada kvalitete života lokalnog stanovništva i sezonalnosti zaposlenja. Kako planirate razvijati turizam u Župi na način koji će osigurati održivost, očuvanje lokalnog identiteta i ravnotežu između potreba turista i kvalitete života mještana?

MARKO MILOSLAVIĆ; Kvaliteta ispred kvantitete - to je smjer kojim želim voditi razvoj turizma u Župi. Naš cilj nije samo povećavati broj kreveta, već osigurati da turizam donosi stvarnu i dugoročnu korist što većem broju naših sumještana. To znači zaokret prema manjim, kvalitetnijim smještajnim kapacitetima, u odnosu na trenutno planirane brojke u prostorno-planskoj dokumentaciji. Danas Župa ima nešto više od 7.000 postelja, a planira se gotovo 8.400, što je ogroman broj u odnosu na 8.700 stanovnika. Takav rast zahtijeva ozbiljno promišljanje: od osiguravanja dovoljne radne snage do pitanja kakvu razinu usluge možemo pružiti. Procjene govore da bi za 8.400 postelja trebalo između 3.000 i 4.000 zaposlenih, uz još 500 ljudi u pratećim uslugama (prehrana, sport, rekreacija, kultura, trgovina, administracija, servisi, tehnička služba). To je snažan pritisak na infrastrukturu, ali i zajednicu u cjelini. Zato razvoj mora pratiti izgradnja komunalne infrastrukture, prvenstveno kanalizacije i prometnica, ali i ulaganja u kulturne, sportske i rekreativne sadržaje. Naš fokus bit će stvaranje kvalitetne i održive ponude, a ne gomilanje kreveta. 

ĐURO LONZA; Turizam trebamo promatrati kao dio šireg sustava upravljanja destinacijom, a kad  konkretno govorimo o Župi dubrovačkoj to podrazumijeva promet i mobilnost, komunalnu infrastrukturu, očuvanje javnih prostora, lokalno gospodarstvo i stambenu politiku. Kvalitetno planiranje, istraživanje i stalni dijalog između Općine, TZ, turističke industrije, udruga civilnog društva i lokalnih stanovnika su nužni. Turizam stvara nova radna mjesta, donosi ulaganja i ekonomsku korist za turistička odredišta, ali prekomjerni turizam se javlja u trenutku kada se odbije shvatiti da širenje turizma ima svoje granice.
Župa je prije Domovinskog rata ostvarivala preko 1,5 milijun noćenja što se svakako više ne smije dogoditi. Danas su te brojke na razini 550 tisuća. Raduje činejnica što će novi objekti u Kuparima i Platu imati za 2/3 manje kapaciteta od ranije i u tom pravcu treba nastaviti ograničavati pretjerani broj smještajnih kapaciteta kroz prostorno plansku dokumentaciju. Na nama je da ključnu komunalnu infrastrukturu što prije izgradimo kako bi nam se kvaliteta svakodnevnog života, a posebno u ljetnim mjesecima poboljšala. 

Na koji način planirate proširiti župsku turističku ponudu kako bi se privukli gosti i izvan glavne sezone, ali i rasteretio pritisak na obalni dio općine?

ĐURO LONZA; Ulaganjem u infrastrukturu i prostorno plansku dokumentaciju trebamo stvoriti okvir i otvoriti prostor idejama koje dolaze iz privatnog sektora kako bi se stvorio kvalitetan turistički proizvod i proširila turistička ponuda. Kao Općina pokrenut ćemo projekt arheoloških istraživanja značajnih lokaliteta na području Župe dubrovačke (npr. Spilan, Gradac, Kostur, Sutlazar) te njihovo označavanje u prostoru, uređivanje pješačkih staza, uz popratne višejezične info panoe čime ćemo obogatiti našu turističku ponudu izvan obalnog dijela.

MARKO MILOSLAVIĆ; Ključ je u dodatnom sadržaju. Razvit ćemo kulturne i sportske sadržaje koji će biti motiv dolaska i izvan ljetnih mjeseci, da Župa „živi“ tijekom cijele godine.  Planiramo osnovati Javnu ustanovu u kulturi te prvi Župski muzej, a kulturne i sportske manifestacije postat će važan alat za privlačenje posjetitelja. Obalna šetnica od Grada do Cavtata, čiji je prvi korak dionica Mlini–Plata, također je projekt koji ima  snažan potencijal za rekreaciju i povezivanje zajednice. I konačno, “unutrašnjost” Župe mora dobiti veću pozornost kao prostor za razvoj ruralnog turizma. Do sada nismo dovoljno vrednovali „unutrašnjost“ Župe kao prostor za razvoj ruralnih oblika turizma kakve danas imaju Konavle. 

Planirate više uključiti lokalno stanovništvo u razvoj turističke ponude, možda proširiti ponudu  ili raditi na većem broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi koristi od turizma bile bolje raspoređene na cijelom području općine?

MARKO MILOSLAVIĆ; Apsolutno. Želimo jače integrirati OPG-ove u turističku ponudu Župe, to je način da koristi od turizma budu ravnomjernije raspoređene i da gosti dulje ostaju kod nas. Imamo odlične primjere OPG-ova koji već danas uspješno posluju, i želimo im dati snažnu institucionalnu podršku – kroz promociju, direktni plasman proizvoda i poticanje kombiniranog modela ugostiteljstva i proizvodnje. Kao netko tko se bavi marketingom, mogu i osobno pomoći u kvalitetnijem predstavljanju Župe tržištu i još boljem povezivanju lokalnih proizvođača i turističke ponude.

ĐURO LONZA; Kao što sam već naglasio, stavljanjem povijesnih lokaliteta u turističku ponudu Župe, između ostalog i na trasama pristupnih staza tim lokalitetima svoje mjesto sa svojom ponudom trebaju pronaći mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojih je u Župi svakim danom sve više. Već sada imamo jako kvalitetnih objekata za smještaj i u dijelu Župe koji nije uz more, a daljnjim poticanjem formiranja OPG-ova to bi mogla dugoročno biti jedna lijepa turistička priča. Naravno, opet dolazimo do onog ključnog problema, a to je što prije razviti infrastrukturu, ravnomjerno, u svim dijelovima Župe. 

Grad Dubrovnik je pokrenuo plan ograničenja ili regulacije novih apartmana i hotela. Planirate li u Župi nešto slično?

ĐURO LONZA; Za sada ne razmišljamo o bilo kakvim ograničenjima, ali ćemo kroz izradu prostorno planske dokumentacije voditi računa da nam se ne dogodi prekomjerna izgradnja hotelskih turističkih kapaciteta koja bi dovela do zagušenja.

MARKO MILOSLAVIĆ; Imao sam priliku pročitati dokumentaciju koja je bila temelj za donošenje  prostornog plana Dubrovačke općine iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada, kao i danas je postojao isti problem – preveliki pritisak na izgradnju dodatnih hotelskih kapaciteta koje ne prati infrastruktura, zapostavljanje poljoprivrede i drugih grana gospodarstva. Takve odluke moraju se temeljiti na ozbiljnoj analizi. Prvo trebamo utvrditi realne infrastrukturne kapacitete, a onda postaviti ciljeve i definirati maksimalni broj postelja. Kao što rekoh, u Župi postoji snažan pritisak na prostor, a infrastruktura, posebice kanalizacija i prometnice, već je sada preopterećena. Moramo voditi računa o dugoročnom interesu zajednice, ne o kratkoročnim interesima investitora.
Svjesni smo koliko je skupa izgradnja komunalne infrastrukture, a trenutno imamo veliki nesrazmjer između komunalne opremljenosti i investicijskih apetita, posebno kad je riječ o hotelskom smještaju. Župa je iznimno atraktivan prostor i zbog toga moramo biti iznimno oprezni kako ćemo ga koristiti.

Gdje vidite župski turizam za 10-ak godina? Što konkretno želite da turizam bude za našu općinu?

MARKO MILOSLAVIĆ; Kroz jasno definirani plan razvoja, postaviti ćemo temelje daljnjeg razvoja turizma koji se bazira na kvaliteti sadržaja i ponude Župe kao destinacije. 
Želim da turizam u Župi bude primjer održivog razvoja – temeljen na kvaliteti sadržaja, visokoj razini ugostiteljske ponude, snažnom kulturnom i sportskom identitetu i autentičnim OPG-ovima. Uz izgrađenu Župsku obilaznicu i kanalizaciju, negativni utjecaji turizma će biti svedeni na minimum. Obala će biti uređena i zaštićena, a unutrašnjost Župe oplemenjena – i gospodarski i prostorno. To je vizija održivog turizma kojem težimo.

ĐURO LONZA; Turizam u Župi vidim kao dobro organiziranu, korisnu i održivu gospodartsku djelatnost kao temelj uspješnog razvoja svih komplementarnih djelatnosti koje će biti od koristi lokalnom stanovništvu.

Poljoprivreda i ribarstvo su nekad bile ključne djelatnosti u Župi, ali su gotovo u potpunosti nestale s razvojem turizma. Danas se tim aktivnostima ljudi bave uglavnom za osobne potrebe. Smatrate li da Župa treba ponovno razvijati i poticati poljoprivredu i ribarstvo, i ako da, kako biste to učinili u praksi? Kako da se te djelatnosti vrate u svakodnevni život Župljana, kao izvor prihoda i očuvanja identiteta?

ĐURO LONZA;  Nažalost, Župa nema velikih poljoprivrednih imanja pogodnih za veće poljoprivredne aktivnosti, dok je veći dio župskog polja koji se nekada većinom obrađivao, izgrađen. Ohrabruje činjenica što se u zadnje vrijeme obitelji sve češće organiziraju u mala poljoprivredna gospodarstva i to ćemo još snažnije poticati s ciljem stvaranja simbioze s turizmom. Međutim, dosta problema stvaraju i nerješeni imovinsko pravni odnosi i veliki broj suvlasničkih djelova u česticama zemlje koje su zbog toga često zapuštene i neuredne. Rješenje tih problema treba tražiti kroz zakonodavni okvir. 
Ribarstvo nam se nažalost svelo na razinu sportskog ribolova, a u ozbiljniji iskorak nitko se ne upušta zbog nedostatka adekvatne luke za prihvat ribarica i velikih ulaganja u brodice i opremu. Dugoročno ne vidim način kako bi se u Župi ribarstvo moglo podići na jednu veću razinu prvenstveno zbog činjenice što ne postoji lokacija za izgradnju lučice za prihvat ribarica koje zbog svojih specifičnosti imaju posebne zahtjeve i u koliziji su s lučicama nautičkog turizma.

MARKO MILOSLAVIĆ; Poljoprivreda i ribarstvo su dio naše tradicije i identiteta. Ribarstvo u gospodarskom smislu nije realna opcija, ali sportsko-rekreacijski ribolov ima veliki potencijal, kako za očuvanje tradicije, tako i kao dodatna turistička ponuda.
Možemo razvijati ribolovni turizam u suradnji sa ribolovnim klubom koji koliko mi je poznato ima velike ambicije u narednim godinama. Tu vidim prostora za napredak i Općina treba poticati takve inicijative. Sportsko-rekreacijskim ribolovom se danas bavi preko 250 naših sumještana, a taj vid ribolova se uspješno prenosi i na mlađe generacije, što potvrđuje da je ribolov naša tradicija. Sportsko-rekreacijski ribolov po mom mišljenju ima veliki potencijal razvoja i u turističke svrhe, a u to ćemo se uvjeriti u narednim godinama. 
Do otvaranja prvog hotela na prostoru Župe, poljoprivredom se bavilo više od 90% stanovništva. Paralelno s razvojem turizma broj poljoprivrednika se smanjivao, a danas imamo tek 31 osobu koja se na popisu stanovništva iz 2021. izjavila da im je glavni posao i izvor prihoda poljoprivreda. Osobno poznajem dio tih poljoprivrednika i iznimno poštujem njihovu ustrajnost i ljubav koju pokazuju prema poslu koji rade. S jedne strane imamo problem neiskorištenih poljoprivrednih površina kao kapitala koji se ne koristi, a s druge strane imamo mali broj pojedinaca koji se i dalje žele baviti ovim zahtjevnim i radno intenzivnim zanimanjem. Uspjeh OPG-ova koji kombiniraju proizvodnju i ugostiteljstvo pokazuje da se od toga može živjeti. Općina će pomoći kroz bolju infrastrukturu, zelenu placu, promociju i poticaje, ali posao mora imati računicu.

Postoji li plan za dodjelu zemljišta mladim OPG-ovima, ili za uređenje ribarskih pristaništa i tržišta domaće hrane u općini?

MARKO MILOSLAVIĆ; Do sada Općina nije imala takve planove, što je opravdano, jer trenutno Općina ne raspolaže većim površinama poljoprivrednog zemljišta. Našom inicijativom je uređen prostor zelene place na Servisnoj zoni, međutim, to uređenje nije napravljeno na kvalitetan način. U narednom periodu planiramo dodatno urediti prostor zelene place kako bi pružio bolje uvjete proizvođačima i kupcima. U slučaju interesa, ne isključujem mogućnost uređenja ribarnice – ali samo ako za to postoji tržišni interes i ekonomska opravdanost.

ĐURO LONZA; Općina Župa dubrovačka nažalost ne raspolaže zemljištem s kojim bi mogla raspolagati na način da isto dodjeluje mladim OPG-ovima. Na području poslovne zone uz već postojeću zelenu placu planiramo  izgradnju i uređenje ribarnice, koju ćemo financirati iz Fondova EU.

Može li Župa bolje koristiti svoju tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, možda imati lokalni brend hrane – maslinovog ulja, vina... – koji bi se nudio turistima, ali i služio jačanju lokalne ekonomije?

ĐURO LONZA; Apsolutno može, i to je put kojim bi većina obitelji koje imaju OPG ili ga planiraju otvoriti, trebaju ići. U Župi već imamo nekoliko pozitivnih primjera uspješnog brendiranja domaćih proizvoda i mi ćemo svakako poticajti i financijski podupirati svaki takakv projekt u budućnosti.

MARKO MILOSLAVIĆ; Već postoje određeni pokušaji u tom smjeru,  a nastavak tog trenda ovisit će o interesu tržišta i uspjehu poduzetnika i poljoprivrednika. 
Brendiranje lokalnih proizvoda može pomoći, ali Općina u tome ne može biti glavni pokretač. Ključno je tržište i konkurentnost . Ako proizvod ima kvalitetu i cijenu koja je prihvatljiva tržištu, tada brend ima smisla. Župski kavulin, primjerice, ima potencijal da postane simbol lokalne proizvodnje. Naš zadatak je stvaranje uvjeta, a na poduzetnicima je da iskoriste priliku.

Za kraj kako biste Vi, kao načelnik, osigurali da razvoj gospodarstva u Župi u budućnosti čini jednu uravnoteženu, otpornu i održivu gospodarsku cjelinu, koja će osigurati najbolji mogući napredak naše općine?

MARKO MILOSLAVIĆ; Naš program „Župa 2030“ daje jasne smjernice: gospodarski razvoj mora biti ravnomjeran, održiv i otporan na krize. To znači snažniji lokalni turizam, razvoj OPG-ova, kvalitetna infrastruktura i uravnotežena prostorna politika. Samo tako možemo izgraditi modernu, funkcionalnu i pravedno vođenu općinu koja će pružiti sigurnost i perspektivu budućim generacijama.
Planiramo formirati poduzetnički inkubator kako bismo potaknuli razvoj i u drugim granama gospodarstva, od IT-a do obrtništva i proizvodnje. Danas smo Općina s najmanjom stopom nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj Županiji, a prema indeksu razvijenosti smo svrstani u rang najrazvijenijih Općina. Sve su to dobri temelji za daljnji razvoj gospodarstva Župe dubrovačke. Razvoj treba ići u smjeru diverzifikacije gospodarstva na poslovne aktivnosti koje nisu samo vezane za turizam i trgovinu. Teško je očekivati da netko kome je danas turizam glavni izvor prihoda od toga odustane i orijentira se na poljoprivredu ili neki drugi vid poduzetništva. Upravo zbog toga se moramo orijentirati na mlade koji tek trebaju zakoračiti na tržište rada ili u poduzetničke vode. Kroz programe poduzetničkog inkubatora ćemo ih poticati na bavljenje drugim granama gospodarstva, od informacijskih tehnologija do obrtništva, proizvodnje i poljoprivrede. Poduzetnički inkubator će biti i platforma preko koje će Fondovi EU namijenjeni razvoju privatnog sektora biti pristupačniji našim poduzetnicima. Dobar primjer takve prakse imamo u Gradu Dubrovniku.

ĐURO LONZA;  Razvoj gospodarstva u Župi ovisit će o našoj sposobnosti učinkovitog korištenja i sinergiji svih  prirodnih, kulturnih, ljudskih i kapitalnih resursa kako bi razvili ponudu kvalitetnih, inovativnih i atraktivnih turističkih proizvoda i usluga. Prostorno planskim planiranjem kao osnovnim alatom svake općine kvalitetno ćemo osmisliti prostor i stvoriti okvir za razvoj, te kroz razne vrste poticaja pomoći u pokretanju i realizaciji perspektivnih poduzetničkih ideja. Vodeći računa o zaštiti okoliša, cilj mi je stvoriti dobre preduvjete za kvalitetan i ravnomjeran gospodarski razvoj na području čitave općine.