U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, te u sklopu Feste sv. Vlaha, 31. siječnja u 18 sati   vodičica Vesna Barišić će održati predavanje u Saloči od zrcala na temu "Dubrovnik, pristanište na putovanju srednjovjekovnih hodočasnika u Svetu Zemlju".

Uspon kršćanstva u srednjem vijeku, osim centralne figure Boga i Božjeg sina, donosi i štovanje kultova svetaca. Pojavljuje se i razvija praksa štovanja svetih mjesta, tzv. loca sacra, mjesta gdje su sveci živjeli, odnosno gdje su pokopani i gdje postoje njihove relikvije. Jedno od najstarijih takvih mjesta, osim Jeruzalema, mjesta Isusove smrti, jest prva bazilika Sv. Petra u Rimu iz 4. st., iznikla na mjestu svečevog mučeništva, ili španjolsko svetište Santiago de Compostela, gdje počivaju kosti sv. Jakova. Ova sveta mjesta tako postaju nadnaravni posrednici susreta grešnika s Bogom, koji donose okrepljenje i tijela i duše.
Upravo Jeruzalem, Rim i Santiago de Compostela i danas se smatraju peregrinationes maiores, velikim svetištima, najvažnijim svetištima.
Slijedi ih mnoštvo drugih, poznatih, kao Lourde, Fatima, Assisi, Aachen, ali i velik broj nacionalnih, kao i lokalnih svetišta, čija važnost nije ni približna glavnim svetim mjestima.
Sva ta hodočasnička središta od početka imaju jednu važnu osobinu – vjerovanje da su to mjesta na kojima su se čuda jednom dogodila, još uvijek se povremeno događaju i dogodit će se opet.
Prvi hodočasnici s istočne strane Jadrana pojavljuju se razmjerno kasno, od 9 st., što je zapravo i odraz širenja kršćanstva među slavenskim doseljenicima. Kršćanstvo svoje korijenje u širem društvenom smislu, na istočnoj jadranskoj obali, pušta upravo sredinom osamstotih godina.
Tko su bili hodočasnici u sveta mjesta? Kako su putovali i kako je takvo putovanje izgledalo?
Dubrovnik je bio luka u koju su brodovi s hodočasnicima redovito pristajali. Kako su hodočasnici doživljavali srednjovjekovni Dubrovnik, što ih se dojmilo, a što im se nije svidjelo?
Tko su bili dubrovački hodočasnici?
U potrazi za odgovorima na ova pitanja, predavačica je prikupila mnoštvo materijala koje će predstaviti u Saloči od zrcala.
Vesna Barišić, turistička vodičica, priče priča cijeli svoj život: u nekim prijašnjim zanimanjima, one su bile determinirano činjenične; u ovom današnjem, determinirano su kreativne. Lokalna je vodičica od 2013. godine. U posljednih nekoliko godina, profilirala se u specijalističkim turama koje je sama osmislila, istražila te kreirala.
Neke od njenih tura su: „Miris žene“ – o ženama u Dubrovačkoj Republici; „Mračni srednjovjekovni Dubrovnik“ o kaznama, tajnim pogubljenjima i epidemijama srednjovjekovlja; „Koralji i perle“ o načinu urešavanja u stara dobra vremena. U svaku od tih tura utkani su sati istraživanja koje pogoni Vesnina ljubav za intrigantnim detaljima, povijesnim pikanterijama te svakako – dobrim pričama.
Koautorica je Vodiča po Konavlima u izdanju Društva vodiča Dubrovnik, a u slobodno vrijeme piše priče i romane.
 
S obzirom na epidemiološku situaciju i ograničen broj posjetitelja koji mogu boraviti u Saloči od zrcala, mole se svi zainteresirani da svoj dolazak prijave na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

U skladu s epidemiološkim mjerama za suzbijanje širenja zaraze bolesti COVID-19, ulazak je slobodan uz predočenje valjane covid potvrde o preboljenju, cijepljenju ili testiranju.

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije nastavlja dugogodišnju suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje kroz održavanje online radionica na temu “Pokreni svoj posao”. Danas je održana prva radionica, a sljedeća je najavljena za 2. veljače 2022. u 10 sati.

Radionice su namijenjene budućim poduzetnicima koji planiraju ostvariti Potporu za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Centar polaznike informira o procesu pokretanja poslovanja, razlikama među pojedinim pravnim oblicima poslovanja te o pogodnostima i kreditnim linijama dostupnima poduzetnicima.

Nakon pokretanja poslovanja, poduzetnici u Centru dobivaju informacije potrebne za razvoj poslovanja i informacije o nizu besplatnih edukacija koje su im dostupne kako bi unaprijedili svoja znanja i poslovanje učinili što uspješnijim.

Spomenutu suradnju, Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije i HZZ – Područni ured u Dubrovniku, pokrenuli su još davne 2009., a suradnja je nastavljena i u pandemijskim godinama što potvrđuje predanost partnera u poticanju i razvoju poduzetništva.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu 148. plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija. Na dnevnom redu su rasprave o provedbi kohezijske politike, europskom zelenom planu, budućnosti Europe, te rasprava o dugoročnoj viziji za ruralna područja u kojoj stavove Europske komisije iznosi potpredsjednica Dubravka Šuica te povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janus Wojciechowski.

Sudjelujući u raspravi ispred kluba Europske pučke stranke, župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost i potencijal ruralnog prostora EU te potrebu odgovarajućeg pristupa tim prostorima zbog pravilnog razvoja Europske unije uopće. “Problem depopulacije kroz odljev stanovništva u razvijene zemlje EU i seobe u gradove za posljedicu imaju napuštanje ruralnih prostora” – istaknuo je župan Nikola Dobroslavić te dodao da smanjenju odlijeva uvelike pridonose fondovi EU kroz održanje proizvodnje i povećanje kvalitete življenja na ruralnom području, no da to još nije dovoljno. “Koliko god bili motori razvoja, a oni to jesu, gradovi imaju tendenciju privlačenja stanovništva, ali na štetu ruralnih prostora. Da bi se na to utjecalo nužna je dugoročna strategija te je u iznalaženje rješenja potrebno uključiti i lokalnu samoupravu, posebno onu s ruralnih područja” – naglasio je Dobroslavić.

U završnici izlaganja ispred kluba Europske pučke stranke, Dobroslavić je izrazio potporu Ruralnom paktu i Ruralnom akcijskom planu Europske komisije, te spremnost za sudjelovanje u kreiranju održivih rješenja za ruralna područja EU.

Uz više od 300 članova Europskog odbora regija, raspravama prisustvuju povjerenici Europske komisije, europarlamentarci te stručnjaci. U tijeku dvodnevnog zasjedanja usvojit će se više mišljenja vezanih za relevantna pitanja lokalne i regionalne samouprave.

Zbog neophodnih radova na NN mreži TS 10/0,4 kV ŠKOLA sutra, četvrtak 27. siječnja od 08:00 do 16:00 sati bez opskrbe električnom energijom će biti potrošači na Putu dragovoljaca Domovinskog rata 28-110 (parni) i 23-35 (neparni) te Putu oklada 21-47 - navodi se u obavijesti objavljenom na mrežnim stranicama Elektrojuga Dubrovnik.

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević primili su danas u palači Ranjina dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića u pratnji delegata s ovlastima generalnog vikara don Hrvoja Katušića.

Župan Dobroslavić novog dubrovačkog biskupa upoznao je s ustrojem, gospodarskom, prometnom i demografskom slikom juga Hrvatske, te s izazovima s kojima se Županija susreće.

„Suradnja Dubrovačko-neretvanske županije i Biskupije je odlična, a i ubuduće smo otvoreni za svaku suradnju i dobre inicijative“ – naglasio je mons. Roko Glasnović.

Na današnjem prijamu bilo je riječi o ređenju mons. Roka Glasnovića i prošlotjednoj svečanosti u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku, a posebno o pripremama za proslavu velikog jubileja – 1050. Feste svetoga Vlaha.

U četvrtak, 27. siječnja u 19.30 sati u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku predavanje „O prvoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku“ održat će dr.sc. Danko Zelić.. Zbog epidemioloških mjera broj sudionika u dvorani je ograničen. Preporučamo praćenje putem internetskih kanala Dubrovačke biskupije (mrežna stranica, YouTube kanal, Facebook stranica). Tribine „Ususret sv. Vlahu“ ove godine održavaju se u kontekstu jubilarne 1050. Feste sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije.

Današnja Zborna crkva sv. Vlaha treća je po redu crkva na prostoru unutar dubrovačkih zidina posvećena glavnomu gradskom zaštitniku. Ta barokna crkva postoji već tristotinjak godina (posvećena je 1715. godine). Prije nje na istome je mjestu oko 350 godina nalazila stajala (druga) crkva koja je preživjela Veliku trešnju, ali je uništena u požaru 1706. godine.
Prva, najstarija povijesno potvrđena crkva sv. Vlaha u Dubrovniku nalazila se kod zapadnoga ulaza u grad, uz Vrata od Pila, u predjelu na kojem će kasnije nastati samostan sv. Klare. U prvome dijelu izlaganja bit će predstavljeni i interpretirani najstariji dokumenti u kojima se bilježi prva crkva (iz 1255. i 1281. godine, sačuvani u Državnom arhivu u Dubrovniku). U drugome dijelu izlaganja pozornost će biti usmjerena na vijesti o prvoj crkvi sv. Vlaha u Gradu i njegovu prvome čudu - obrani Dubrovnika od Mlečana 971. godine – koje donose najstarije lokalne povijesne predaje (kronike i anali). Usporedbom podataka u dokumentarnim vrelima i navoda u tekstovima starih dubrovačkih povjesničara otvaraju se neka iznimno važna pitanja – kako o prvim početcima i širenju Parčeva štovanja u Dubrovniku, tako i o vremenu, ali i duhovnom, društvenom, političkom i prostornom kontekstu u kojem taj ranokršćanski biskup mučenik postaje glavnim dubrovačkim svetim zaštitnikom.
Analiza tekstova starih dubrovačkih ljetopisa u svjetlu podataka u dokumentima i novijih spoznaja o razvoju grada upućuje na zaključak da su se događaji koji su uslijedili nakon legendarnoga ukazanja sv. Vlaha – njegovo prvo čudo i gradnja njegove prve crkve u Dubrovniku – odigrali ponešto drukčijim slijedom, u drugom, znatno kasnijem vremenu.
Dr.sc. Danko Zelić je povjesničar umjetnosti, znanstveni savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti. Bavi se istraživanjima urbane i urbanističke povijesti hrvatskih srednjovjekovnih centara, a posebnu je pažnju dosad pokazivao prema dubrovačkim temama. Surađivao je, između ostaloga, i na izradi monografija o katedrali Gospe Velike (2014.) i o Zbornoj crkvi sv. Vlaha (2017.)

Policijska postaja Dubrovnik je u ponedjeljak, 24. siječnja zaprimila kaznenu prijavu starije ženske osobe koja je u prijavi navela da je na kućni telefon zaprimila poziv s nepoznatog broja od muške osobe koja se predstavila kao kriminalistički inspektor. U razgovoru joj je rakao da zove iz jedne poslovne banke gdje je u tijeku provjera računa klijenata zbog sumnje da je njen bankovni račun zloupotrijebljen zbog čega je potrebno provesti provjere novca.
Muškarac je zatražio da, u cilju istrage, s bankovnog računa podigne novac i preda ga osobi koju će on poslati što je oštećena poslušala i novac u dva navrata podigla s banke nakon čega ga je predala njoj nepoznatim osobama koje su došle na njenu kućnu adresu.

- Građanima još jednom skrećemo pozornost da budu posebno oprezni kada ih telefonski kontaktiraju osobe koje se predstavljaju kao djelatnici policije ili banke i u razgovoru od njih traže novac ili neke osobne i bankovne podatke. Djelatnici banke službene radnje obavljaju isključivo u svojim poslovnicama, a policijski službenici se dolaskom na kućnu adresu legitimiraju službenom iskaznicom i ukoliko imaju potrebu izuzeti neki predmet, za to izdaju službene potvrde o oduzimanju predmeta.

Svakako savjetujemo da budete oprezni i sumnjičavi i da nakon zaprimanja ovakvih i sličnih poziva pozovete policiju na broj 192, kako bi se provjerili sumnjivi osobni ili telefonski zahtjevi nepoznatih osoba koje se predstavljaju kao službene.  Posebno molimo osobe koje se brinu o osobama starije životne dobi da ih upute o ovim pojavnim oblicima prijevara obzirom da je iskustvo pokazalo kako počinitelji ovih kaznenih djela koriste stariju dob osoba, njihovu dobronamjernost i nepažnju kako bi od njih na razne načine otuđile novac - poručuju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.  

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 550 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 200 osoba iz Dubrovnika, 130 iz Metkovića, 43 iz Ploča, 40 iz Župe dubrovačke, 31 iz Orebića, 25 iz Konavala, 23 iz Opuzena, 13 iz Korčule i Vele Luke, sedam iz Kule Norinske, šest iz Dubrovačkog primorja, četiri iz Blata, tri iz Slivnog, Trpnja i Zažablja, dvije s Lastova i iz Stona te jednoj iz Pojezerja i Smokvice.

Preminule su tri osobe; jedna muška osoba iz Župe dubrovačke (rođ. 1948.g.) i dvije ženske osobe iz Dubrovnika (rođ. 1949.g. i 1934.g.).

Izliječeno je 325 osoba: 143 iz Dubrovnika, 49 iz Metkovića, 39 iz Župe Dubrovačke, 19 iz Konavala, 17 iz Ploča, 13 iz Korčule, osam iz Opuzena, pet iz Vele Luke, Blata, Orebića i s Mljeta, četiri iz Smokvice, tri iz Stona i Slivnog, dvije iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske i s Lastova te jedna iz Zažablja.

U posljednja 24 sata obrađeno je 1100 uzoraka, a od početka pandemije analiziran je ukupno 208 731 uzorak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 59 osoba pozitivnih na koronavirus, sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, šest je na respiratoru, a jedan pacijent je na kisiku.

U samoizolaciji su 2524 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 1006 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Dragi štovatelji svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu, poštovani pomorci, draga braćo i sestre!

„Velika nam djela učini Gospodin: opet smo radosni” (Ps 126, 3) jer i ove godine možemo zajedno biti i u našemu Gradu prigrliti sve one koji će pohrliti na Festu iz mnogih krajeva ili se vratiti, makar taj dan, svome domu. Vjera u Krista stvara novu obitelj, povezuje sve ljude vezom kršćanske ljubavi. U Kristu nismo tuđinci ni pridošlice, nego sugrađani smo svetih i ukućani Božji nazidani na temelju apostola i proroka (usp. Ef 2, 19-22), na temelju mučenika, našega Parca sv. Vlaha i tolikih svjedoka koji su pronijeli glas o Gradu i biskupiji živeći vrijednost slobode koja se ne prodaje ni za sve blago svijeta.

Čestitam svim njegovim štovateljima Festu i visoku obljetnicu, čestitam „dan ki dohodi jednom nami na godište” i tako već 1050 godina. Čestitam i imendan onima koji nose Svečevo ime.

Sv. Vlaho ime je koje sam, uz ime Isus, u posljednje vrijeme najviše puta izgovorio ili napisao. Pitam se koliko je samo puta to ime bilo izgovoreno, zazivano tijekom 1050 godina proslave Feste našega Parca. Imenom se identificiramo, prepoznajemo. Bog nas sve poznaje po imenu i upisao nas je u dlan svoje ruke. Bog je po zagovoru sv. Vlaha naše pređe, koji su zazivali njegovo ime, sačuvao u vjeri, nadi i ljubavi. Živjeli su istinske vrijednosti, nisu nikada izgubili osjećaj da su ljubljeni od Isusa Krista i sv. Vlaha i tu su ljubav dijelili drugima. Mjera ljubavi je ljubav bez mjere. Nosili su i križ svojega života, plovili po olujnim morima, ali su uvijek ostali vjerni Kristu i sv. Vlahu.

Vrijeme u kojem živimo izazovno je i zahtjevno. Vlahovo je bilo možda i više pa je ipak ispunio svoj život, odgovorio na Kristov poziv ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Sv. Vlaho uspio je u životu, ostvario se kao čovjek. Bio je liječnik, bio je biskup, bio je kao i njegov Učitelj i Gospodin Isus Krist – čovjek za druge. Sv. Vlaho ujedinjuje, on ne dijeli, on nas sve nosi u ruci, sve zajedno kao jedno tijelo. Udovi smo Kristova tijela, i ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi; ako li se slavi jedan ud, raduju se zajedno svi udovi (1 Kor 12, 26). Radujmo se danas zajedno s našim sv. Vlahom. Mislimo na sve one koji su među nama potrebni Božje i ljudske blizine, ohrabrenja i pomoći.

Ako te muči patnja ili Božja šutnja, zazovi Vlaha. On nam kaže da najvažnije ime u našem životu bude Isus. Neka nam ništa ne bude važnije od Krista.

Nalazimo se u Godini Obitelj – radost ljubavi. Obitelj je konkretna stvarnost koja nam pomaže da vidimo kakva je Božja ljubav. Božja ljubav i Vlahova ljubav prema nama ne mijenjaju se. Što se treba promijeniti? Ja se trebam promijeniti. Ja se trebam obratiti kako bi se promijenio negativan demografski trend, kako bi se poboljšali međuljudski odnosi, kako bi se izgrađivali mostovi, kako bismo zajedno hodali jer to znači Sinoda na koju nas Crkva poziva.

Sv. Vlaho je svetac jer je povjerovao Kristu i dopustio da ga Krist mijenja. Budimo i mi hrabri i ustrajni. Ako se otvorimo milosti Božjoj i istinski nasljedujemo Kristov put i našega Parca, bit ćemo svi Vlahovi ljudi.

Dragi štovatelji i ljudi dobre volje, neka vas sve Gospodin blagoslovi svakim dobrom gdje god bili, a sveti Vlaho vam bio zagovornik.

Živio sv. Vlaho!

+ Roko Glasnović, dubrovački biskup

Proslava svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika ove je godine u znaku velikog jubileja – 1050 godina zaštite našega Parca. Prema predaji, sveti Vlaho 971. godine nadahnuo je svećenika Stojka da upozori gradske oce na namjere Mlečana da napadnu Dubrovnik. Otad je ovaj svetac, zamijenivši ranije zaštitnike, postao ne samo zaštitnik grada i (nad)biskupije, nego u kasnijim stoljećima postaje i državni svetac Dubrovačke Republike koja širi i održava njegovo štovanje diljem svoga teritorija. Sveti Vlaho je kroz duga stoljeća prožeo i ujedinio sav dubrovački javni i privatni život. Stoga je ova Festa prilika i da se prisjetimo velike proslave tisućite obljetnice zaštite sv. Vlaha 1972. godine, koja je Vlahovim štovateljima kao i svim vjernicima toga vremena donijela veliku radost i blagoslov Parca, jer se svečana misa tada po prvi put održala na otvorenom, a tada su ponovno nakon dvadesetogodišnje stanke birani festanjuli.

Program priprave za slavljenje blagdana sv. Vlaha sastoji se, kao i svake godine, od kulturnoga i duhovnog programa. Već uobičajeno četvrtcima u siječnju održavaju se tribine „Ususret svetom Vlahu“. Prva tribina održana je 14. siječnja, a predavanje “Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana” su održali dr. sc. Ana Marinković i dr. sc. Trpimir Vedriš. Druga tribina održana je 20. siječnja i tom je prilikom predstavljena knjiga “Kardinal Franjo Šeper: uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj crkvi i društvu”, koju su predstavili dr. sc. Josip Kajinić (autor) i dr. sc. Jakša Raguž. Posljednja tribina održat će se 27. siječnja uz predavanje “O prvoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku” dr. sc. Danka Zelića. U subotu, 5. veljače predviđeno je predstavljanje knjige Miljenka Domijana “Armenia sacra: hodočašće sakralnoj arhitekturi”. Tribine i događanja se održavaju uz ograničen broj publike poštujući epidemiološke mjere, te uz izravan prijenos preko mrežne stranice www.festa.hr gdje se i naknadno mogu pogledati.

Duhovna priprava bit će kroz trodnevnicu u Zbornoj crkvi sv. Vlaha i to 30. siječnja (nedjelja), 31. siječnja (ponedjeljak) i 1. veljače (utorak) u 18 sati. Euharistijsko slavlje s prigodnom propovijedi predvodit će fra Leopold Mičić, gvardijan samostana svetog Antuna u Puli. Sva tri dana nakon svete mise održat će se kratak prigodni program Učenici sv. Vlahu. U nedjelju sudjeluje Osnovna škola Marina Držića, u ponedjeljak Osnovna škola Lapad, a u utorak Osnovna škola Marina Getaldića. Događaji trodnevnice iz zborne crkve sv. Vlaha bit će također izravno prenošeni preko mrežne stranice www.festa.hr gdje će se moći i naknadno pogledati.

Otvaranje Feste sv. Vlaha bit će na Kandeloru (Svijećnicu), 2. veljače (utorak) pred Zbornom crkvom sv. Vlaha u 15,30 sati. Nakon čitanja drevnoga Lausa, prinosa darova trznica, podizanja Svečeva barjaka uz himnu te puštanja golubica bit će moguće primiti blagoslov grla (grličanje) uz poštivanje epidemioloških mjera.

Nakon otvaranja Feste uslijedit će svečana molitva Večernje u katedrali Gospe Velike u 17,30 sati na kojoj će biti izlaganje relikvija Sv. Vlaha. Nakon liturgije Večernje slijedi tradicionalni koncert katedralnog zbora.

Oba događaja na dan otvaranja Feste na Kandeloru bit će također moguće pratiti u izravnome prijenosu preko mrežne stranice www.festa.hr gdje će se i naknadno moći pogledati.

Središnje svečano euharistijsko slavlje bit će pred katedralom Gospe Velike u 10 sati na sam blagdan 3. veljače. Ove će ga godine predvoditi će kardinal Blase Cupich, nadbiskup Chicaga. Na euharistijskom slavlju pjevat će Katedralni mješoviti zbor i Mješoviti zbor župe sv. Križa iz Gruža, uz vodstvo prof. Maje Marušić.

Nakon euharistijskog slavlja održat će se tradicionalna procesija gradom, s ograničenim brojem sudionika. S obzirom na epidemiološku situaciju, kao i prošle godine sudjelovanje na samom euharistijskom slavlju i procesiji bit će moguće isključivo uz akreditaciju, stoga će se zainteresiranima omogućiti da se od utorka 1. veljače prijave za preuzimanje akreditacije preko poveznice prijave.festa.hr ili telefona 091/323-3927.

U popodnevnim satima predviđen je tradicionalni pozdrav barjaka biskupu i katedrali u 15,30 sati pred katedralom i njihov pozdrav s Gradom, te naposljetku euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha u 18 sati koje će također predvoditi propovjednik Trodnevnice fra Leopold Mičić.

Svečano euharistijsko slavlje, procesiju i izvijanje barjaka prenosit će se preko mrežne stranice www.festa.hr kao i preko drugih televizijskih i radijskih postaja.

Festa osmine (Gorice) sv. Vlaha u nedjelju 6. veljače bit će obilježena euharistijskim slavljem u 9 sati pred zavjetnom crkvom sv. Vlaha na Gorici. Nju će predvoditi novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, a bit će je moguće pratiti u izravnom prijenosu na mrežnoj stranici www.festa.hr. Nakon povratka s Gorice u grad u 12 sati bit će pred crkvom sv. Vlaha spuštanje barjaka i odmah potom euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vlaha kojim će se obilježiti završetak ovogodišnje Feste.

Festanjuli ovogodišnje feste sv. Vlaha su Teo Grbić iz reda pomoraca i Toni Cvjetković iz reda obrtničkih zanimanja. Na prijedlog uprave Bratovštine festanjula mons. Mate Uzinić imenovao ih je festanjulima Feste 2022. godine. Festanjuli su kao i svake godine u suradnji s rektorom Zborne crkve sv. Vlaha sastavili javni proglas vjerničkome puku Dubrovačke biskupije i objavili raspored odvijanja Feste.