Utorak, 26 Svi 2026
zupka_mob_cestitke

Župski portal

Centar za poduzetništvo d.o.o.  objavljuje Javni poziv za subvencionirano korištenje poslovnog prostora  u Poduzetničkom inkubatoru Dubrovnik, površine 20,40 m². Pozivaju se poduzetnici početnici koji posluju do 3 godine, a kojima je potreban poslovni prostor, da se prijave i ostvare pravo na subvencioniranu cijenu najma prostora te stručnu i savjetodavnu pomoć u poduzetničkom inkubatoru.

Javni poziv nalazi se na web stranici Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik (https://www.poduzetnicki-inkubator-dnz.hr/…/dokumentacija), a za detaljnije informacije možete se obratiti Centru za poduzetništvo d.o.o. na telefon 418-401 ili putem maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 366 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 163 osobe iz Dubrovnika, 57 iz Metkovića, 31 iz Župe dubrovačke, 24 iz Konavala, 20 iz Ploča, 19 iz Korčule, 16 iz Dubrovačkog primorja. 11 iz Stona, devet iz Opuzena, četiri iz Lumbarde, tri iz Smokvice, po dvije iz Kule Norinske, Orebića, Zažablja i Slivnoga te jednoj iz Janjine.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1936. g.).

Oporavilo se 350 osoba: 200 iz Dubrovnika, 32 iz Metkovića, 30 iz Župe  dubrovačke, 18 iz Konavala, 18 iz Korčule, 17 iz Ploča, devet iz Opuzena, po četiri iz Kule Norinske, Pojezerja, Smokvice, Stona i Vele Luke, tri iz Orebića te po jednoj osobi iz Dubrovačkog Primorja, Slivnoga i Trpnja.

U posljednja 24 sata obrađen je 821 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 215 055 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus, pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su na respiratoru.

U samoizolaciji su 1 782 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 1.007 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih mjera propisanih od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Uz procesiju 1050. Feste Svetog Vlaha  i ove godine tradicionalno donosimo fotogaleriju "Župljani na procesiji Feste Svetog Vlaha".

Naša najstarija fotogalerija koju svake godine za Parčevu Festu objavljujemo od 2008., ove godine je pred Vama jubilarni 15. put.

Unatoč pandemiji, s kojom smo dočekali već drugu Festu,  Župke i Župljani su i ove godine okupljenima na Stradunu predstavili bogatstvo svojih narodnih nošnja i barjaka bratovština, crkava i župa. 



Nakon središnjeg misnog slavlja Feste sv. Vlaha ulicama Dubrovnika krenula je tradicionalna procesija s moćima Parca, hrvatskih svetaca i blaženika koje se čuvaju u Moćniku dubrovačke katedrale te barjacima i bratovština i crkava iz raznih župa Dubrovačke biskupije koje su po običaju pratili vjernici u narodnim nošnjama.  U procesiji su bili i hodočasnici iz Janjeva, ukupno je sudjelovalo 111 barjaka župa, bratovština i udruga. Relikviju Isusove pelenice i baldahin na ovoj su procesiji nosili su vjernici u narodnim nošnjama iz Konavala.

Zbog epidemiološke situacija broj sudionika je bio ograničen, a vjernici nisu mogli dodirivati moći koje su se nosile u procesiji i tako im, uz tihu molitvu srca, iskazati štovanje. Procesija se mogla pratiti u izravnom prijenosu na biskupijskim internetskim kanalima i putem drugih medije.

Kardinal Blase J. Cupich, nadbiskup metropolit američke nadbiskupije Chicago, predvodio je svečanu euharistiju proslave 1050 godina zaštite sv. Vlaha. Uz biskupa domaćina mons. Roka Glasnovića na slavlju visoke obljetnice vjernicima i svećenicima Dubrovačke biskupije pridružilo se desetak hrvatskih nadbiskupa i biskupa, svećenici iz drugih biskupija, redovnici i redovnice, redovnički poglavari i poglavarice te vjernici i vjernice u ograničenom broju zbog epidemioloških ograničenja. Mons. Glasnović je na početku pozdravio sve sudionike i hodočasnike koji su stigli na slavlje te kazao, uz ostalo, kako će se na misi posebno moliti za obitelji i uspjeh sinodalnog hoda u biskupiji.

Na početku propovijedi kardinal Cupich se na hrvatskom jeziku obratio okupljenim rekavši: „Čast mi je danas biti ovdje. Molio bih da se pročita moja homilija. Nadam se da ćete na hrvatskom više osjetiti moju blizinu s Vama, danas kada slavimo ovaj veliki jubilej.“ Zatim je kardinalovu propovijed pročitao dubrovački svećenik don Marinko Šljivić.

- Naš zajednički dolazak na tisuću pedesetu (1050.) obljetnicu blagdana (feste) sv. Vlaha daje nam mogućnost promisliti o vrijednosti Tradicije u našim životima kao Isusovih učenika“, misao je koja je usmjerila cijelu kardinalovu propovijed. „Tradicija nas ne povezuje samo s prošlošću. Ona nam također pomaže razumjeti sadašnjost te nas nadahnjuje za budućnost - poručio je kardinal Cupich.

Nadalje je kardinal u propovijedi kratko podsjetio na početke štovanja sv. Vlaha u Dubrovniku s čime se u današnjem slavlju povezuju vjernici. To je onaj trenutak iz 971. godine, kada se sveti Vlaho pojavio u viđenju kako bi spasio grad upozoravajući gradske vlasti na invaziju. Gradski su oci odgovorili poduzevši mjere kako bi okupili ljude i obranili grad. -Prisjećajući se tog događaja, sjećamo se brojnih blagoslova koje su nam prenijeli naši predci te kako oni nastavljaju obogaćivati naše živote sve do današnjeg dana - nastavio je te potaknuo na promišljanje o tome što su im oni prenijeli.

- Prenijeli su nam tradiciju naše vjere da je Bog uvijek prisutan u ljudskim događajima kako bi nas spasio“, naglasio je kardinal u propovijedi i dodao: „Potrebna nam je takva vjera osobito u ovom trenutku pandemije i patnjama koje je donijela tolikima. Naši su predci imali opipljivo iskustvo Božje blizine, kao Onoga koji je dio njihove svakodnevice. Danas nam se naši predci obraćaju kroz stoljeća, pozivajući nas ohrabriti se da nas Bog nije napustio nego je još jedanput spreman donijeti spasenje našim životima.

Sljedeća stvar koju su preci prenijeli svojim potomcima je „važnost čuvanja svježim zajedničke kulture kroz koju otkrivamo duboke veze jedinstva“. „Osobno osjećam tu povezanost jedinstva s vama u našoj zajedničkoj hrvatskoj kulturi“, posvjedočio je kardinal.

Uz kardinala Cupicha i biskupa domaćina Glasnovića na misi su koncelebrirali biskupi Splitske metropolije mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Ranko Vidović, hvarski biskup, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, mons. Ivan Štironja, kotorski biskup. Na jubilarnom slavlju sudjelovali su i bivši dubrovački biskupi mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor kao i biskup susjedne mostarsko-duvanjske biskupije i bivši dubrovački svećenik mons. Petar Palić. Sudjelovao je također i mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup barski kao i kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Mješoviti katedralni zbor i Zbor župe Svetog Križa iz Gruža, orguljaška pratnja bio je Darko Kristović, a zborovima je dirigirala Maja Marušić. Ceremonijar je bio don David Marjanović.

Prvo čitanje pročitala je Rafaela Ostojić, psalam je otpjevao Josip Hađinac, a drugo čitanje je čitao Antun Končić. Evanđelje je navijestio don Jure Paponja, đakon Dubrovačke biskupije.

Predstavnici župa i crkava sv. Vlaha u Dubrovačkoj biskupiji u prigodi proslave 1050. obljetnice zaštite sv. Vlaha čitali su zazive molitve vjernika: dr. Vesna Zore Borovinić (Samostan sv. Vlaha – Pridvorje), Teo Grbić (Zborna crkva sv. Vlaha), Petar Markić (Župa Janjina), Mia Lazo (Župa Babino Polje), Lea Dražeta (Župa Ston) i  Mirjana Vrlić (Župa Slano). Darove za euharistiju do oltara su donijeli članovi obitelji Hrnkaš, sin Lovro, kći Marijana i supružnici Tihomir i Bosiljka.

Na slavlju su sudjelovali i predstavnici drugih vjerskih zajednica u Dubrovniku, među kojima i episkop zahumsko-hercegovački i primorski vladika Dimitrije. Od predstavnika društveno-političkog i javnog života na misi proslave dubrovačkog zaštitnika bili su: izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te ostali visoki uzvanici.

Nakon svečanog euharistijskog slavlja uslijedila je procesija ulicama Grada, a s redoslijedom procesije vjernike je upoznao rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić.

U drugom mjesecu uživajte u burgerima, pizzama, pilećim krilcima, pilećim medaljonima, salatama, pastama, sendvičima i drugim fast food delicijama uz 40 posto popusta.

U dostavi je uz popust uključeno i piće GRATIS uz svako jelo – Pepsi ili Pan.

Uz obavijest o ponudama kroz veljaču donosimo vam tri preporučena jela naše kuhinje u Srebrenom:

1. Pizza Piggy – tko voli Slavonsku pizzu sigurno će obožavati i pizzu Piggy koja je po svim sastojcima dosta slična Slavonskoj ali se ipak sočno razlikuje zbog zamjene kulena sa buđolom. Ljubitelji Slavonske pizze su se ''navukli'' na Piggy uz naglasak da im buđola stvara prednost jer je ''sočnija'' i hrskavija od kulena.

2. Burger TuttoBene – zelena salata, luk, sir, vrhunski komad mesa koje je 70% junetina a 30% svinjetina, panceta, rajčica, umak i potato pecivo odlikuje burger kojeg nazivamo TuttoBene. Ukoliko još niste, vrijeme je da probate!

3. BBQ Svinjska Rebarca – sočna svinjska rebarca marinirana u domaći BBQ umak  uz pekarske patate ne ostavljaju ravnodušnim ni najosjetljivija nepca. Proizvod koji je obožavan na našem meniju, a kojemu nismo dali dovoljno prostora na našim mrežama, došao je na red da postane slavan i razvikan!

Čekamo vas u Srebrnom svakim danom od 11 do 23 sata, a za dostavu zovite na 020 642 800!

Vaš TuttoBene

 

Svečanom tradicionalnom ceremonijom ispred zborne crkve sv. Vlaha otvorena je jubilarna Festa sv. Vlaha kojom se Dubrovnik i Dubrovačka biskupija ove godine prisjeća i slavi 1050 godina zaštite sv. Vlaha.

Festu je otvorio novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. „S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu našega nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji svojim zagovorom i zaštitom već 1050 godina bdije nad našim Gradom i svojim vjernim pukom“, kazao je na početku svog nagovora biskup Glasnović te zatim pozdravio sve goste na otvaranju feste, kako one crkvene tako i one iz javnog života. Osobit pozdrav uputio je hrvatskim braniteljima „bez čije požrtvovnosti ne bismo uživali dar koji „višnji nam Bog je do’“. Pozdravio je i sve – od djece do najstarijih, bolesnih i nemoćnih – koji otvaranje feste prate diljem biskupije, Domovine i svijeta posredstvom medija.

- Ne jedno, ni dva, ni deset, ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari na gradskim mirima motreći sve dobro i praštajući sve zlo - stihovima slavnog dubrovačkog pjesnika Iva Vojnovića biskup Glasnović je nastavio svoje promišljanje.

Osvrnuo se na poznatu povezanost Dubrovnika i njegovog Parca kroz tisuću i pedeset godina, koja, kako je rekao, „nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da sretno spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca“. Festa koju danas otvaramo svjedočanstvo je toga odnosa, dodao je. „Od ukazanja pobožnom don Stojku i čudesne Parčeve obrane Grada 971. godine Festa se kroz stoljeća razvijala, mijenjala i nadopunjavala prolazeći s Gradom sve dobre i loše trenutke.“


Dubrovački biskup potom se opet obratio obiteljima, kojima stalno upućuje svoje riječi ohrabrenja

- Drage obitelji, vas na osobiti način pozdravljam i pozivam da na Kristu i njegovoj ljubavi gradite svoje obiteljsko zajedništvo! U godini obitelji Obitelj-radost ljubavi, učinimo sve kako bi obitelji bile mjesta djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade, kao i mjesta gdje se slavi život te ostvaruje radost, mir, dobrota, strpljivost, solidarnost i odgovornost, gdje svatko ispunjava svoje potrebe i osjeća se ljubljenim i prihvaćenim. Molimo za mir u srcima i mir u svijetu - poručio je biskup Glasnović.

Otvaranje jubilarne Feste započelo je čitanjem Lausa, a nakon biskupovog govora rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić pročitao je čestitke pristigle Dubrovčanima za jubilarnu Festu s raznih krajeva svijeta. Djevojke u narodnim nošnjama, trznice, prinijele su darove na blagoslov. Bijele golubice iz košare je na slobodu pustio biskup Glasnović što su okupljeni popratili pljeskom.

Ovogodišnji festanjuli Teo Grbić i Toni Cvjetković podigli su stup barjak sv. Vlaha, a svi sudionici svečanosti, predvođeni Mješovitim katedralnim zborom pod vodstvom prof. Maje Marušić, zapjevali su Himnu sv. Vlaha. Trombunjeri u gradskom portu pucnjevima su razglasili da je jubilarna Parčeva festa otvorena.

Na otvaranje jubilarne Feste sv. Vlaha u Dubrovnik pristigli su: predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, hvarski biskup mons. Ranko Vidović, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski mons. Petar Palić te kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić. Nazočni su bili i tajnik Apostolske nuncijature mons. Alfred Rayan D’Souz, provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, kanonici stolnog kaptola, te ostali svećenici, redovnici i redovnice, đakoni i bogoslovi. Svečanosti su nazočili i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve kao i islamske i židovske vjerske zajednice.

Od državnih dužnosnika na otvorenje Feste stigli su: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovića sa izaslanstvom, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Na svečanosti otvorenja su također bili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, državni tajnika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i ostali visoki uzvanici i druge osobe iz društveno-političkog i znanstveno-kulturnog života.

u Kazalištu Marina Držića uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Dubrovnika. Prigodne govore održali su predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te zaključno predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

jednici su nazočili još i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, državni tajnik u Ministarstvu za vanjske i europske poslove Frano Matušić, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić s ovogodišnjim festanjulima Teom Grbićem i Tonijem Cvjetkovićem te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života uključujući predstavnike veleposlanstava gradova prijatelja Vukovara i Sarajeva, ali i brojnih drugih gradova poput Splita, Metkovića, Mostara, te veleposlanike Mađarske, Kanade, Armenije, Malezije, Australije, Indije, Litve, Belgije i Japana.

Ovom prigodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo tako je dodijeljena kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću i to za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Liječnici i znanstvenici doc.dr.sc. Ljiljani Betica Radić pripala je godišnja Nagrada Dubrovnika za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i zaštite oboljelih tijekom pandemije koronavirusa, a godišnje nagrade dodijeljene su i tjedniku Glas Grada te Kvartetu Sorkočević. U ime svih nagrađenih zahvalu je uputio Ivica Kunčević.



Opširnije o nagrađenima:

Ivica Kunčević dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Tijekom svog pedesetogodišnjeg umjetničkog rada kazališnog redatelja Ivica Kunčević pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito, a svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovira Dubrovnik i njegovo kulturno naslijeđe. Nakon studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji kazališne i filmske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, angažiran je kao redatelj u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku (1969.-1977.), u Dramskom kazalištu Gavella (1977.-1882.), a potom, do umirovljenja 2012., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. u naslovno zvanje izvanrednog profesora na odsjeku kazališne režije i radiofonije. Bio je ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara (2002.-2009.), a režirao je na domaćim i inozemnim pozornicama preko stotinu kazališnih predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od dječjih i modernih komada do hrvatskih i svjetskih klasika. Istaknuo se režijama drama Williama Shakespearea, Antona Pavloviča Čehova i Mihaila Bulgakova, a često na scenu postavlja djela dubrovačke književne tradicije, pri čemu se ističu režije drama Marina Držića „Dundo Maroje“, „Arkulin“, „Tirena“ i „Skup“, te režije drama Iva Vojnovića „Ekvinocijo“, „Dubrovačka trilogija“ i „Maškarate ispod kuplja“, a značajno mu je i uprizorenje „Tužne Jele“ Mata Vodopića na Dubrovačkim ljetnim igrama i „Kate Kapuralice“ u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku. Objavio je zbirke teatroloških eseja „Ambijentalnost na dubrovačku“ i „Redateljske bilješke“.

Doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec. infektologije i pedijatrijske infektologije dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i liječenju oboljelih tijekom pandemije korona virusa. Njen krajnje nesebičan doprinos javnom zdravstvu tijekom Covid-19 pandemije očitovao se u profesionalnom radu (od početka pandemije do danas aktivno sudjeluje u liječenju teško oboljelih bolesnika na Covid odjelu OB Dubrovnik) i u području popularizacije znanosti kroz  brojne javne nastupe, novinske članke, radijske i TV emisije. Specijalistica infektologije i pedijatrijske infektologije, primarija s više od 35 godina neprekidnog rada na Infektologiji u Općoj bolnici Dubrovnik, obnašala je i dužnosti voditeljice Infektološkog odjela, voditeljice Povjerenstva za lijekove te ravnateljice Bolnice. U ratnim godinama organizirala je rad humanitarne bolničke ljekarne. Bila je voditeljica Povjerenstva za zdravstvene usluge u prigodi dolaska Svetog Oca u Dubrovnik. Kao docentica na Sveučilištu u Dubrovniku predaje generacijama medicinskih sestara. Predavač je i na poslijediplomskim tečajevima za liječnike. Dugogodišnji je aktivni član u brojnim hrvatskim i međunarodnim strukovnim udruženjima među kojima se ističu članstvo u Hrvatskom društvu za infektivne bolesti (HDIB), u Europskom društvu specijalista infektologa UEMS-ID (član UO i delegat Infektološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora), Odboru za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike AMZH, Intersektorskoj sekciji za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravstva RH, Povjerenstvu za sigurnost primjene lijekova HALMED-a te Hrvatskom liječničkom zboru (član Etičkog povjerenstva). Usavršavala se u zemlji i inozemstvu, posebno u području upravljanja antibioticima. Objavila je brojne radove, među kojima se ističe objavljivanje prvih slučajeva emergentnih virusnih infekcija Denga i Zika u Hrvatskoj. Sudjeluje u brojnim javnim nastupima, predavanjima, tribinama, radio i TV emisijama na temu promicanja ispravne uporabe antibiotika i borbe protiv virusnih hepatitisa.

Glas Grada dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za izniman doprinos u promicanju slobode govora i informiranju građana grada Dubrovnika. Glas Grada je informativni tjednik Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije koji se tiska od 2005. godine. Od prvog izdanja Glas Grada je potpuno besplatan što je bio presedan na jugu Hrvatske. Najdostupniji tjednik, osim činjenice da je besplatan, izdvaja se i time što je bio među prvim novinama koje objavljuju pisanu riječ svakog čitatelja koji želi javno iznijeti mišljenje, komentar, kritiku ili pohvalu. Kroz godine postojanja Glas Grada se razvijao i mijenjao kako bi čitateljima bio što pristupačniji. Mnoge rubrike od kojih je potrebno izdvojiti 'Pisma čitatelja' ovu novinu čine drugačijom. Briga za umirovljenike, problematika življenja, kultura, zdravlje, dio za mlađe čitateljstvo samo su neke od rubrika. Glas Grada ide ukorak s vremenom i kroz vlastiti internetski portal na kojem se mogu pronaći sva izdanja u online formatu čime je novina postala i globalno dostupna. Osim bitnog tjednog informiranja u Glasu Grada se objavljuju i mnoge novinarske forme. Sloboda govora, informiranje, objektivnost i dostupnost samo su neke od značajki koje su stvorile i zadržale pozitivne smjernice kojima se vodi ovaj tjednik.

„Vijesti, zanimljivosti, korisne informacije, štivo po Vašoj mjeri! Sve je to razlog da i ovog vikenda budete uz Vaš i naš glas - Glas Grada“, jasan je slogan koji od početka prati novinu.

Kvartet Sorkočević dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za iznimna postignuća u području glazbene kulture. Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. godine. Svoj prvi koncert ostvarili su u Kongresnoj dvorani hotela Excelsior gdje su nastupali svake nedjelje sve do Domovinskog rata. Tijekom uspješnog, 33 godine dugog, djelovanja publika i Dubrovčani Kvartet Sorkočević prvenstveno vezuju uz crkvu sv. Spasa u kojoj su godinama ponedjeljci rezervirani za njihove nastupe. Kvartet je sudjelovao u raznim drugim manifestacijama vezanima uz Grad i Županiju te je gostovao i izvan Hrvatske, u Crnoj Gori, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj i to u najprestižnijim dvoranama i pred brojnom međunarodnom publikom.  Kvartet je osnivač ciklusa Glazbeni salon u kojem ugošćava brojne komorne sastave i soliste. Posebna vrijednost Kvarteta Sorkočević je briga za hrvatsku glazbenu baštinu s posebnim naglaskom na dubrovačko stvaralaštvo, nadasve prezentirajući dubrovačkog i hrvatskog skladatelja Luku Sorkočevića, kao i ostale hrvatske skladatelje. Rijetki su komorni sastavi koji imaju ovako intenzivnu izvođačku djelatnost i u vremenima koja usporavaju i onemogućuju normalan i uobičajeni svakodnevni život, a pogotovo onaj kulturni. Kvartet Sorkočević u Dubrovniku traje dugo i postojano, razvijajući se beskompromisno i uporno, čime znatno obogaćuju kulturnu sliku Grada bezrezervno sudjelujući u njegovu životu tijekom čitave godine.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 604 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 238 osoba iz Dubrovnika, 108 iz Metkovića, 56 iz Konavala, 49 iz Župe dubrovačke,  44 iz Ploča, 18 iz Blata, 16 iz Opuzena, 13 iz Orebića, 13 iz Vele Luke, deset s Lastova, dest iz Stona, sedam iz Kule Norinske, pet iz Dubrovačkog Primorja, po četiri iz Korčule i Mljeta, tri iz Trpnja, dvije iz Lumbarde te po jednoj osobi iz Pojezerja, Slivnoga, Smokvice i Zažablja.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1934. g.) i jedna ženska osoba iz Zažablja (rođ. 1959. g.)

Izliječene su 334 osobe: 121 iz Dubrovnika, 40 iz Župe Dubrovačke, 33 iz Metkovića, 33 iz Ploča, 23 iz Konavala, 16 iz Orebića, 11 iz Vele Luke, devet iz Korčule, osam iz Stona i Opuzena, sedam iz Blata, pet iz Slivnoga, po četiri osobe iz Kule Norinske i Smokvice, po tri iz Zažablja i Dubrovačkog Primorja, po dvije iz Lumbarde i Pojezerja te po jedna osoba s Mljeta i Lastova.

U posljednja 24 sata obrađeno je 1098 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 214 234 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus, pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su na respiratoru.

U samoizolaciji je 1 709 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 1.007 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Jedan od najstarijih europskih festivala, Dubrovačke ljetne igre održat će se ove godine po sedamdeset i treći put te tijekom 47 ljetnih dana, u razdoblju od 10. srpnja do 25. kolovoza, festivalskoj publici predstaviti pomno odabrani program koji objedinjuje najkvalitetnije hrvatske i inozemne umjetnike, vlastitu produkciju i vrhunska gostovanja.

-  Bitnu jezgru kulture čine tradicionalne ideje koje počivaju na povijesnim zasadama, uz pridruživanje vrijednosti modernog doba, crpeći osebujna postignuća ljudskih pojedinaca i zajednica utjelovljenih u artefaktima. Sustav kulture može se s jedne strane promatrati i opisati kao proizvod djelovanja, dok s druge strane uvjetuje elemente daljnjeg djelovanja. Dubrovačke ljetne igre neprikosnoveni su takav proizvod. Program se osmišljava mjesecima (čak i godinama) unaprijed, pretprogram se tradicionalno objavljuje na Kandeloru, no sadašnji trenutak ukinuo je sigurnost svih uobičajenih postavki. Vremenu usprkos, a sinergijom stvaralaca i umjetnika te glavnih financijera kao što su to Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Dubrovnik, uz značajnu i vizionarsku potporu zaklade Caboga Stiftung, Dubrovačke ljetne igre zadobit će svoje obličje i u 73. izdanju, bogatog i raznolikog sadržaja namijenjenog domaćoj i stranoj publici svih uzrasta, uz svijest o dugogodišnjoj liniji vrsnog umjeteonstva i odgovornost da se ta linija nikad ne prekine – ističe intendantica Dora Ruždjak Podolski najavljujući novo festivalsko ljeto.
I ove godine okosnicu dramskog programa 73. Dubrovačkih ljetnih igara činit će vlastite dramske produkcije od čega dva premijerna naslova i tri reprizne uspješnice.

– Premijerni dramski program vraća nas mediteranskim korijenima festivala, smještajući ga u tematski okvir strasti i to u njezinom komičkom te poetsko-tragičkom doživljaju. Igre će kroz istraživanje fenomena strasti propitivati pojedinca i njegov odnos prema društvu, kao i načine kako kroz strasti poniremo u sebe ili dotičemo druge. Strast se utemeljuje kao nagonska potreba da se definiramo kao jedinstveni pojedinac u svijetu, ali istovremeno pronađemo i novu ekologiju zajedništva s drugima i drugačijima – naglašava Saša Božić, pomoćnik intendantice za dramski program.

Prva festivalska premijerna dramska produkcija su Ljubovnici, jedna od najpoznatijih dubrovačkih smiješnica iz 17. stoljeća. Ova sočna komedija (posebno je vezana za osnutke festivala) svoju je najpoznatiju interpretaciju doživjela u režiji Joška Juvančića krajem 60-tih godina. Tema Ljubovnika je standardna: odnos gospodara i sluga, uz izrugivanje lakomosti, škrtosti, lažne učenosti, praznovjerja, vrteći se oko teme ljubavnog udvaranja. Ljubovnički festivalski dramski ansambl sastoji se od ponajboljih glumaca mlađe generacije, a predvodi ih glumica i pjevačica Maja Posavec, dok je režija povjerena jednom od trenutno najperspektivnijih redatelja nove generacije u Hrvatskoj, Aleksandru Švabiću.

Vrhunac festivalskog dramskog programa zacijelo će biti uprizorenje kultne drame Krvava svadba F. G. Lorce iz 1933. godine, i to po prvi puta na Dubrovačkim ljetnim igrama. Radnja Lorcine tragedije vezana je uz ruralnu sredinu prve polovice dvadesetog stoljeća, ali po univerzalnosti priče na kojoj se temelji, ona izbjegava bilo koju doslovnu ili konkretnu vremensku odrednicu. Dramski likovi žrtve su vlastite strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine. Njihovo je prokletstvo dvostruko: zatvoreni unutar svog socijalnog okvira, strast im ostaje jedini dozvoljeni prostor slobode, makar i po cijenu prokletstva ili smrti. Režiju Krvave svadbe potpisuje istaknuta redateljica Franka Perković Gamulin, dubrovačkoj publici poznata po inscenaciji Spašenih Tomislava Zajeca iz 2010., dok impresivni festivalski dramski ansambl predvode Ksenija Marinković, Jadranka Đokić i Nikša Butijer.

Reprizni dramski program uključuje nagrađivanog Magellijevog Hamleta na Lovrjencu, sa svojim kompleksnim pitanjima krize europskog identiteta s Dubrovčaninom Franom Maškovićem u naslovnoj ulozi, zatim hvaljenu prošlogodišnju uspješnicu, dobitnicu nagrade Orlando za predstavu u cjelini, Glavu lava Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić, te neizostavne i apsolutne miljenice festivalske publike, kundurice Maru i Katu na Kazermi, autorski projekt Saše Božića u suradnji s glumicama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom.

Nastavlja se i suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Zagreba koje će u parku Gradac gostovati s predstavom Genijalna prijateljica, adaptacijom romana Elene Ferrante koja predstavlja raskošnu fresku talijanskog društva tijekom više desetljeća. Ovo iznimno prozno djelo na scenu je postavila Marina Pejnović, koja je uz pomoć velikog glumačkog ansambla na pozornicu prenijela uzbudljive i duboko emocionalne prizore jednog od najboljih svjetskih suvremenih romana.

Zagrebački HNK na istoj će pozornici u parku Gradac festivalskoj publici predstaviti vrhunsko baletno djelo nastalo prema literarnom predlošku, kultnome klasiku Jane Austen Ponos i predrasude, čiju koreografiju i režiju potpisuje ugledni baletni autor suvremenog stila Leo Mujić koji se dubrovačkoj publici predstavio 2014. godine baletom Opasne veze.

Neizostavan dio plesnog programa bit će i Folklorni ansambl Linđo koji će svojim tradicionalnim nastupima predstaviti bogatu hrvatsku folklornu, plesnu i glazbenu baštinu.

-Netko je rekao da ove godine ne valja gledati u vis; no to nas ne sprječava da bacimo pogled na obzor ljeta, s kojega nam sjaji predokus Igara. Elan i izvođačka strast glazbenika ne jenjavaju, a i publika je nekako duhom pomlađena, pa se radujemo svim onim formama razmjene energije i osjećaja u neponovljivim dubrovačkim ambijentima. U izmjenama željeznog repertoara i novih, svježih skladbi, očekuju nas recitali probranih solista međunarodne i hrvatske scene – ističe Tomislav Fačini, pomoćnik intendantice za glazbeni program.

Tako će ovog ljeta u sklopu glazbenog programa 73. Igara u atriju Kneževa dvora nastupiti pijanisti Vadym Kholodenko, laureat Van Cliburn natjecanja i miljenik najprestižnijih svjetskih pozornica, te Lovro Pogorelić, glazbenik silne koncentracije i unutarnje energije koji će publici predstaviti rijetku integralnu izvedbu Lisztovih Transcedentalnih etida. Nastup će zabilježiti i ruska violinistica Alena Baeva o čijoj karijeri, više od osvojenih natjecanja i glazbenika s kojima surađuje, govore instrumenti na kojima svira: nekoć Stradivari samog Wieniawskog, a danas Guarneri del Gesu iz 1738. godine. Nakon više godina vraća se i Roman Simović, s pikantnim programom - sonatama Eugèna Ysaÿa, u napetoj atmosferi koju donosi konstelacija – jedan čovjek, njegova violina i publika. Bit će tu i proslavljeni ruski čelist Boris Andrijanov, svestrani solist i promotor mladih glazbenika ispred institucije Marijinskog teatra, hrvatskoj publici poznat i kao pobjednik Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio Janigro. Treću godinu za redom na festivalu će se predstaviti i laureati Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, a to su ovog puta tenor Filip Filipović i flautistica Lucija Stilinović. Pratnju će im pružiti Dubrovački simfonijski orkestar koji će na 73. Igrama zabilježiti dva nastupa i to pod vodstvom različitih dirigenata; jedan pod ravnanjem maestra Ivana Huta te drugi pod ravnanjem mladog karizmatičnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije, Dawida Runtza. Kako Igre teško mogu bez gitare, tako će u Dvoru zazvoniti strune jedne od najsjajnijih zvijezda ovog instrumenta danas, blockbustera Decce i Deutsche Grammophona, Miloša Karadaglića.

Komornu glazbu pod svoje okrilje će uzeti Zagrebački kvartet s gostima, a publiku očekuje i novo, četvrto izdanje koncertnog programa Dubrovnik na glazbenoj hridi sa sjajnim dubrovačkim glazbenicima i Dubravkom Šeparović Mušović.
Barokni predpotresni sjaj Grada opjevat će veličanstvene Vespro della beata Vergine iz 1610. godine Claudija Monteverdija u izvedbi vokalnog ansambla Antiphonus, a vokalni luk programa zatvorit će nježna kraljica spontanosti i topline glasa, španjolska sopranistica Nuria Rial.

Na zadovoljstvo najmlađe publike, Dubrovačke ljetne igre ovog ljeta premijerno donose produkciju glazbeno-scenskog djela Čudesna šuma, adaptaciju istoimenog romana književnice Sunčane Škrinjarić koji je zasigurno obilježio cijelu jednu generaciju, a tematskom aktualnošću to nastavlja činiti i danas. Sam predložak raslojava ekološka pitanja, tematizirajući zajedništvo kao osnovnu postavku društva, a scenska adaptacija zahvaća ispreplitanje realnog i fantastičnog svijeta, oslanjajući se na glazbu, songove i zbor. Dramaturginja je Nikolina Rafaj, režiju potpisuje Lea Anastazija Fleger, a skladatelj glazbe je Frano Đurović.
Zatvaranje 73. Igara, 25. kolovoza ispred Katedrale, tradicionalno će pripasti Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivan Repušić, uz nastup svjetski poznate mlade američke sopranistice Nadine Sierre.
Uz pokrovitelje Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik te Dubrovačko-neretvansku županiju, program Igara i ove su godine tradicionalno podržali donatori zaklada Caboga Stiftung i OTP banka te dugogodišnji sponzori Mastercard, Euroherc, ACI klub, ALH, Kraš, Croatia Airlines, Clara Stones, Farmacia, Orbico i drugi, omogućujući realizaciju jednog od najprestižnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj.