Potpredsjednik HDZ-a i Vlade ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pozvao je mještane Župe dubrovačke da u nedjelju izađu na izbore i daju podršku Đuru Lonzi za novog načelnika Općine.

Poruku ministra Bačića pogledajte u videoprilogu.

Turizam je glavni gospodarski motor Župe dubrovačke i većina stanovništva izravno ili neizravno ovisi o njemu. No, sve se češće govori o negativnim stranama prekomjernog turizma – od pritiska na komunalnu infrastrukturu i okoliš, do pada kvalitete života lokalnog stanovništva i sezonalnosti zaposlenja. Kako planirate razvijati turizam u Župi na način koji će osigurati održivost, očuvanje lokalnog identiteta i ravnotežu između potreba turista i kvalitete života mještana?

MARKO MILOSLAVIĆ; Kvaliteta ispred kvantitete - to je smjer kojim želim voditi razvoj turizma u Župi. Naš cilj nije samo povećavati broj kreveta, već osigurati da turizam donosi stvarnu i dugoročnu korist što većem broju naših sumještana. To znači zaokret prema manjim, kvalitetnijim smještajnim kapacitetima, u odnosu na trenutno planirane brojke u prostorno-planskoj dokumentaciji. Danas Župa ima nešto više od 7.000 postelja, a planira se gotovo 8.400, što je ogroman broj u odnosu na 8.700 stanovnika. Takav rast zahtijeva ozbiljno promišljanje: od osiguravanja dovoljne radne snage do pitanja kakvu razinu usluge možemo pružiti. Procjene govore da bi za 8.400 postelja trebalo između 3.000 i 4.000 zaposlenih, uz još 500 ljudi u pratećim uslugama (prehrana, sport, rekreacija, kultura, trgovina, administracija, servisi, tehnička služba). To je snažan pritisak na infrastrukturu, ali i zajednicu u cjelini. Zato razvoj mora pratiti izgradnja komunalne infrastrukture, prvenstveno kanalizacije i prometnica, ali i ulaganja u kulturne, sportske i rekreativne sadržaje. Naš fokus bit će stvaranje kvalitetne i održive ponude, a ne gomilanje kreveta. 

ĐURO LONZA; Turizam trebamo promatrati kao dio šireg sustava upravljanja destinacijom, a kad  konkretno govorimo o Župi dubrovačkoj to podrazumijeva promet i mobilnost, komunalnu infrastrukturu, očuvanje javnih prostora, lokalno gospodarstvo i stambenu politiku. Kvalitetno planiranje, istraživanje i stalni dijalog između Općine, TZ, turističke industrije, udruga civilnog društva i lokalnih stanovnika su nužni. Turizam stvara nova radna mjesta, donosi ulaganja i ekonomsku korist za turistička odredišta, ali prekomjerni turizam se javlja u trenutku kada se odbije shvatiti da širenje turizma ima svoje granice.
Župa je prije Domovinskog rata ostvarivala preko 1,5 milijun noćenja što se svakako više ne smije dogoditi. Danas su te brojke na razini 550 tisuća. Raduje činejnica što će novi objekti u Kuparima i Platu imati za 2/3 manje kapaciteta od ranije i u tom pravcu treba nastaviti ograničavati pretjerani broj smještajnih kapaciteta kroz prostorno plansku dokumentaciju. Na nama je da ključnu komunalnu infrastrukturu što prije izgradimo kako bi nam se kvaliteta svakodnevnog života, a posebno u ljetnim mjesecima poboljšala. 

Na koji način planirate proširiti župsku turističku ponudu kako bi se privukli gosti i izvan glavne sezone, ali i rasteretio pritisak na obalni dio općine?

ĐURO LONZA; Ulaganjem u infrastrukturu i prostorno plansku dokumentaciju trebamo stvoriti okvir i otvoriti prostor idejama koje dolaze iz privatnog sektora kako bi se stvorio kvalitetan turistički proizvod i proširila turistička ponuda. Kao Općina pokrenut ćemo projekt arheoloških istraživanja značajnih lokaliteta na području Župe dubrovačke (npr. Spilan, Gradac, Kostur, Sutlazar) te njihovo označavanje u prostoru, uređivanje pješačkih staza, uz popratne višejezične info panoe čime ćemo obogatiti našu turističku ponudu izvan obalnog dijela.

MARKO MILOSLAVIĆ; Ključ je u dodatnom sadržaju. Razvit ćemo kulturne i sportske sadržaje koji će biti motiv dolaska i izvan ljetnih mjeseci, da Župa „živi“ tijekom cijele godine.  Planiramo osnovati Javnu ustanovu u kulturi te prvi Župski muzej, a kulturne i sportske manifestacije postat će važan alat za privlačenje posjetitelja. Obalna šetnica od Grada do Cavtata, čiji je prvi korak dionica Mlini–Plata, također je projekt koji ima  snažan potencijal za rekreaciju i povezivanje zajednice. I konačno, “unutrašnjost” Župe mora dobiti veću pozornost kao prostor za razvoj ruralnog turizma. Do sada nismo dovoljno vrednovali „unutrašnjost“ Župe kao prostor za razvoj ruralnih oblika turizma kakve danas imaju Konavle. 

Planirate više uključiti lokalno stanovništvo u razvoj turističke ponude, možda proširiti ponudu  ili raditi na većem broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi koristi od turizma bile bolje raspoređene na cijelom području općine?

MARKO MILOSLAVIĆ; Apsolutno. Želimo jače integrirati OPG-ove u turističku ponudu Župe, to je način da koristi od turizma budu ravnomjernije raspoređene i da gosti dulje ostaju kod nas. Imamo odlične primjere OPG-ova koji već danas uspješno posluju, i želimo im dati snažnu institucionalnu podršku – kroz promociju, direktni plasman proizvoda i poticanje kombiniranog modela ugostiteljstva i proizvodnje. Kao netko tko se bavi marketingom, mogu i osobno pomoći u kvalitetnijem predstavljanju Župe tržištu i još boljem povezivanju lokalnih proizvođača i turističke ponude.

ĐURO LONZA; Kao što sam već naglasio, stavljanjem povijesnih lokaliteta u turističku ponudu Župe, između ostalog i na trasama pristupnih staza tim lokalitetima svoje mjesto sa svojom ponudom trebaju pronaći mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojih je u Župi svakim danom sve više. Već sada imamo jako kvalitetnih objekata za smještaj i u dijelu Župe koji nije uz more, a daljnjim poticanjem formiranja OPG-ova to bi mogla dugoročno biti jedna lijepa turistička priča. Naravno, opet dolazimo do onog ključnog problema, a to je što prije razviti infrastrukturu, ravnomjerno, u svim dijelovima Župe. 

Grad Dubrovnik je pokrenuo plan ograničenja ili regulacije novih apartmana i hotela. Planirate li u Župi nešto slično?

ĐURO LONZA; Za sada ne razmišljamo o bilo kakvim ograničenjima, ali ćemo kroz izradu prostorno planske dokumentacije voditi računa da nam se ne dogodi prekomjerna izgradnja hotelskih turističkih kapaciteta koja bi dovela do zagušenja.

MARKO MILOSLAVIĆ; Imao sam priliku pročitati dokumentaciju koja je bila temelj za donošenje  prostornog plana Dubrovačke općine iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Tada, kao i danas je postojao isti problem – preveliki pritisak na izgradnju dodatnih hotelskih kapaciteta koje ne prati infrastruktura, zapostavljanje poljoprivrede i drugih grana gospodarstva. Takve odluke moraju se temeljiti na ozbiljnoj analizi. Prvo trebamo utvrditi realne infrastrukturne kapacitete, a onda postaviti ciljeve i definirati maksimalni broj postelja. Kao što rekoh, u Župi postoji snažan pritisak na prostor, a infrastruktura, posebice kanalizacija i prometnice, već je sada preopterećena. Moramo voditi računa o dugoročnom interesu zajednice, ne o kratkoročnim interesima investitora.
Svjesni smo koliko je skupa izgradnja komunalne infrastrukture, a trenutno imamo veliki nesrazmjer između komunalne opremljenosti i investicijskih apetita, posebno kad je riječ o hotelskom smještaju. Župa je iznimno atraktivan prostor i zbog toga moramo biti iznimno oprezni kako ćemo ga koristiti.

Gdje vidite župski turizam za 10-ak godina? Što konkretno želite da turizam bude za našu općinu?

MARKO MILOSLAVIĆ; Kroz jasno definirani plan razvoja, postaviti ćemo temelje daljnjeg razvoja turizma koji se bazira na kvaliteti sadržaja i ponude Župe kao destinacije. 
Želim da turizam u Župi bude primjer održivog razvoja – temeljen na kvaliteti sadržaja, visokoj razini ugostiteljske ponude, snažnom kulturnom i sportskom identitetu i autentičnim OPG-ovima. Uz izgrađenu Župsku obilaznicu i kanalizaciju, negativni utjecaji turizma će biti svedeni na minimum. Obala će biti uređena i zaštićena, a unutrašnjost Župe oplemenjena – i gospodarski i prostorno. To je vizija održivog turizma kojem težimo.

ĐURO LONZA; Turizam u Župi vidim kao dobro organiziranu, korisnu i održivu gospodartsku djelatnost kao temelj uspješnog razvoja svih komplementarnih djelatnosti koje će biti od koristi lokalnom stanovništvu.

Poljoprivreda i ribarstvo su nekad bile ključne djelatnosti u Župi, ali su gotovo u potpunosti nestale s razvojem turizma. Danas se tim aktivnostima ljudi bave uglavnom za osobne potrebe. Smatrate li da Župa treba ponovno razvijati i poticati poljoprivredu i ribarstvo, i ako da, kako biste to učinili u praksi? Kako da se te djelatnosti vrate u svakodnevni život Župljana, kao izvor prihoda i očuvanja identiteta?

ĐURO LONZA;  Nažalost, Župa nema velikih poljoprivrednih imanja pogodnih za veće poljoprivredne aktivnosti, dok je veći dio župskog polja koji se nekada većinom obrađivao, izgrađen. Ohrabruje činjenica što se u zadnje vrijeme obitelji sve češće organiziraju u mala poljoprivredna gospodarstva i to ćemo još snažnije poticati s ciljem stvaranja simbioze s turizmom. Međutim, dosta problema stvaraju i nerješeni imovinsko pravni odnosi i veliki broj suvlasničkih djelova u česticama zemlje koje su zbog toga često zapuštene i neuredne. Rješenje tih problema treba tražiti kroz zakonodavni okvir. 
Ribarstvo nam se nažalost svelo na razinu sportskog ribolova, a u ozbiljniji iskorak nitko se ne upušta zbog nedostatka adekvatne luke za prihvat ribarica i velikih ulaganja u brodice i opremu. Dugoročno ne vidim način kako bi se u Župi ribarstvo moglo podići na jednu veću razinu prvenstveno zbog činjenice što ne postoji lokacija za izgradnju lučice za prihvat ribarica koje zbog svojih specifičnosti imaju posebne zahtjeve i u koliziji su s lučicama nautičkog turizma.

MARKO MILOSLAVIĆ; Poljoprivreda i ribarstvo su dio naše tradicije i identiteta. Ribarstvo u gospodarskom smislu nije realna opcija, ali sportsko-rekreacijski ribolov ima veliki potencijal, kako za očuvanje tradicije, tako i kao dodatna turistička ponuda.
Možemo razvijati ribolovni turizam u suradnji sa ribolovnim klubom koji koliko mi je poznato ima velike ambicije u narednim godinama. Tu vidim prostora za napredak i Općina treba poticati takve inicijative. Sportsko-rekreacijskim ribolovom se danas bavi preko 250 naših sumještana, a taj vid ribolova se uspješno prenosi i na mlađe generacije, što potvrđuje da je ribolov naša tradicija. Sportsko-rekreacijski ribolov po mom mišljenju ima veliki potencijal razvoja i u turističke svrhe, a u to ćemo se uvjeriti u narednim godinama. 
Do otvaranja prvog hotela na prostoru Župe, poljoprivredom se bavilo više od 90% stanovništva. Paralelno s razvojem turizma broj poljoprivrednika se smanjivao, a danas imamo tek 31 osobu koja se na popisu stanovništva iz 2021. izjavila da im je glavni posao i izvor prihoda poljoprivreda. Osobno poznajem dio tih poljoprivrednika i iznimno poštujem njihovu ustrajnost i ljubav koju pokazuju prema poslu koji rade. S jedne strane imamo problem neiskorištenih poljoprivrednih površina kao kapitala koji se ne koristi, a s druge strane imamo mali broj pojedinaca koji se i dalje žele baviti ovim zahtjevnim i radno intenzivnim zanimanjem. Uspjeh OPG-ova koji kombiniraju proizvodnju i ugostiteljstvo pokazuje da se od toga može živjeti. Općina će pomoći kroz bolju infrastrukturu, zelenu placu, promociju i poticaje, ali posao mora imati računicu.

Postoji li plan za dodjelu zemljišta mladim OPG-ovima, ili za uređenje ribarskih pristaništa i tržišta domaće hrane u općini?

MARKO MILOSLAVIĆ; Do sada Općina nije imala takve planove, što je opravdano, jer trenutno Općina ne raspolaže većim površinama poljoprivrednog zemljišta. Našom inicijativom je uređen prostor zelene place na Servisnoj zoni, međutim, to uređenje nije napravljeno na kvalitetan način. U narednom periodu planiramo dodatno urediti prostor zelene place kako bi pružio bolje uvjete proizvođačima i kupcima. U slučaju interesa, ne isključujem mogućnost uređenja ribarnice – ali samo ako za to postoji tržišni interes i ekonomska opravdanost.

ĐURO LONZA; Općina Župa dubrovačka nažalost ne raspolaže zemljištem s kojim bi mogla raspolagati na način da isto dodjeluje mladim OPG-ovima. Na području poslovne zone uz već postojeću zelenu placu planiramo  izgradnju i uređenje ribarnice, koju ćemo financirati iz Fondova EU.

Može li Župa bolje koristiti svoju tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, možda imati lokalni brend hrane – maslinovog ulja, vina... – koji bi se nudio turistima, ali i služio jačanju lokalne ekonomije?

ĐURO LONZA; Apsolutno može, i to je put kojim bi većina obitelji koje imaju OPG ili ga planiraju otvoriti, trebaju ići. U Župi već imamo nekoliko pozitivnih primjera uspješnog brendiranja domaćih proizvoda i mi ćemo svakako poticajti i financijski podupirati svaki takakv projekt u budućnosti.

MARKO MILOSLAVIĆ; Već postoje određeni pokušaji u tom smjeru,  a nastavak tog trenda ovisit će o interesu tržišta i uspjehu poduzetnika i poljoprivrednika. 
Brendiranje lokalnih proizvoda može pomoći, ali Općina u tome ne može biti glavni pokretač. Ključno je tržište i konkurentnost . Ako proizvod ima kvalitetu i cijenu koja je prihvatljiva tržištu, tada brend ima smisla. Župski kavulin, primjerice, ima potencijal da postane simbol lokalne proizvodnje. Naš zadatak je stvaranje uvjeta, a na poduzetnicima je da iskoriste priliku.

Za kraj kako biste Vi, kao načelnik, osigurali da razvoj gospodarstva u Župi u budućnosti čini jednu uravnoteženu, otpornu i održivu gospodarsku cjelinu, koja će osigurati najbolji mogući napredak naše općine?

MARKO MILOSLAVIĆ; Naš program „Župa 2030“ daje jasne smjernice: gospodarski razvoj mora biti ravnomjeran, održiv i otporan na krize. To znači snažniji lokalni turizam, razvoj OPG-ova, kvalitetna infrastruktura i uravnotežena prostorna politika. Samo tako možemo izgraditi modernu, funkcionalnu i pravedno vođenu općinu koja će pružiti sigurnost i perspektivu budućim generacijama.
Planiramo formirati poduzetnički inkubator kako bismo potaknuli razvoj i u drugim granama gospodarstva, od IT-a do obrtništva i proizvodnje. Danas smo Općina s najmanjom stopom nezaposlenosti u Dubrovačko-neretvanskoj Županiji, a prema indeksu razvijenosti smo svrstani u rang najrazvijenijih Općina. Sve su to dobri temelji za daljnji razvoj gospodarstva Župe dubrovačke. Razvoj treba ići u smjeru diverzifikacije gospodarstva na poslovne aktivnosti koje nisu samo vezane za turizam i trgovinu. Teško je očekivati da netko kome je danas turizam glavni izvor prihoda od toga odustane i orijentira se na poljoprivredu ili neki drugi vid poduzetništva. Upravo zbog toga se moramo orijentirati na mlade koji tek trebaju zakoračiti na tržište rada ili u poduzetničke vode. Kroz programe poduzetničkog inkubatora ćemo ih poticati na bavljenje drugim granama gospodarstva, od informacijskih tehnologija do obrtništva, proizvodnje i poljoprivrede. Poduzetnički inkubator će biti i platforma preko koje će Fondovi EU namijenjeni razvoju privatnog sektora biti pristupačniji našim poduzetnicima. Dobar primjer takve prakse imamo u Gradu Dubrovniku.

ĐURO LONZA;  Razvoj gospodarstva u Župi ovisit će o našoj sposobnosti učinkovitog korištenja i sinergiji svih  prirodnih, kulturnih, ljudskih i kapitalnih resursa kako bi razvili ponudu kvalitetnih, inovativnih i atraktivnih turističkih proizvoda i usluga. Prostorno planskim planiranjem kao osnovnim alatom svake općine kvalitetno ćemo osmisliti prostor i stvoriti okvir za razvoj, te kroz razne vrste poticaja pomoći u pokretanju i realizaciji perspektivnih poduzetničkih ideja. Vodeći računa o zaštiti okoliša, cilj mi je stvoriti dobre preduvjete za kvalitetan i ravnomjeran gospodarski razvoj na području čitave općine.

Po prvi put na našem portalu kroz zadnja dva dana predizborne kampanje drugog kruga imat ćemo jednu vrstu sučeljavanja kandidata za općinskog načelnika. Kandidati će odgovarati na ista pitanja kroz pet tematskih cjelina, svaku cjelinu ćemo objavljivati posebno. 

Prva tema je  Gospodarstvo s kojom krećemo danas oko 12:30 sati, tijekom popodneva ćemo objaviti drugi članak i odgovore na temu Kultura i Zabava, a večeras treći na temu Sport.

Za sutra su ostale teme Demografija - Mladi - Socijalna skrb (objava oko podne) i Promet (objava u popodnevnim satima).

Što nam Marko Miloslavić i Đuro Lonza poručuju i obećavaju pročitajte kroz pet članaka sučeljavanja na Župskom portalu - zupcica.hr

Na dubrovačkom aerodromu jučer je predstavljen novi helikopter koji će biti stacioniran u našoj zračnoj luci te služiti za hitni medicinski prijevoz, kao i druge hitne intervencije. 

Na pokaznoj vježbi hitnih medicinskih službi i prezentaciji helikoptera SUBARU BELL412 sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, uz medicinski tim i članove posade helikoptera. 

SUBARU BELL412 može prevoziti do dva pacijenta te je prilagođen za dnevno, noćno (NVG) i instrumentalno letenje. Može letjeti u zahtjevnim vremenskim uvjetima i djelovati na velikim nadmorskim visinama. Oprema uključuje termovizijske kamere za traganje, reflektore za pretraživanje, satelitsku komunikaciju, telefon, policijsku radiostanicu i radiostanicu za komunikaciju s brodovima. Također ima vitlo za spašavanje i kuku za prijevoz tereta i spašavanje.  

S ovakvim performansama pruža se brži i učinkovitiji odgovor na izazove Dubrovačko-neretvanske županije, posebno u hitnim medicinskim situacijama.

FOTO; Zračna luka Ruđer Bošković 

Dječji vrtić Župa dubrovačka ponovo je obranio naslov pobjednika Olimpijskog festivala dječjih vrtića. Nakon što su prije dvije godine titulu uzeli u Vela luci, pa lani obranio na domaćoj Taranteli, ove godine su župski predškolci bili najbolji u Konavlima na igralištu Nogometnog kluba Slaven na Grudi.

Na 21. Olimpijskom festivalu dječjih vrtića Dubrovačko-neretvanske županije nastupilo je 20 vrtića; Slano, Ston, Orebić, Korčula, Blato, Vela Luka, Ploče, Metković, dva iz Grada Dubrovnika Pčelica Mokošica i Ciciban, domaćin Konavle i pobjednik Župa dubrovačka. 

Zašto ste uvjereni da ste bolji izbor za načelnika Župe dubrovačke od vašega protukandidata Đura Lonze?

Prije svega, želim zahvaliti svim našim sumještanima na povjerenju koje su ukazali listi „Župke“ i meni osobno. Osvojili smo većinu u Općinskom vijeću, što je rezultat zajedničkog rada i jasnog signala da Župa želi promjene i stabilnost, a to je prvi korak prema organiziranijoj, uspješnijoj i poštenijoj zajednici kojoj svi težimo.
Poštujem radno iskustvo gospodina Lonze i vjerujem da i on ima dobre namjere za Župu, ali, realnost je da bez većine u Općinskom vijeću nije moguće učinkovito voditi Općinu niti provoditi nužne promjene. Osam godina sam vijećnik i svakodnevno sam se u tom periodu bavio svim „većim“ i „manjim“ pitanjima s kojima se susretala naša Općina, a kroz taj rad stekao sam duboko razumijevanje potreba naših ljudi, ali i iskustvo u rješavanju konkretnih problema - od komunalnih pitanja do strateških projekata. Dobar dio našeg programa već smo pokušavali provesti kroz vijeće, a sada imamo priliku te ideje i projekte konačno realizirati. Imamo spremna rješenja, dokumente i odluke koje možemo provesti odmah, bez gubljenja vremena. Vrijeme je, po mom mišljenju, presudan faktor - Župa više ne smije čekati i propuštati prilike, već moramo raditi na tome da bude primjer razvoja drugima.

Što je najveća razlika između vašeg pristupa vođenju općine i politike vašeg protukandidata?

Moja vizija upravljanja Općinom temelji se na jasnom planu preustroja uprave i stvaranju učinkovitog sustava koji će biti u službi građana, a ne politike. Oformit ćemo četiri upravna odjela kako bismo  ubrzali i olakšali rad svih stručnih službi. Orijentiran sam na rezultate, na traženje rješenja za sve izazove, i nisam politički opterećen, već odgovaram isključivo svojim sumještanima. U tome vidim najbitniju razliku, jer dok drugi možda gledaju prema stranačkim središnjicama, ja gledam prema Župi i njezinim ljudima.

Koje konkretne promjene građani mogu očekivati ako vi postanete načelnik?

Građani mogu očekivati napredak na svim razinama, od transparentnijeg i učinkovitijeg rada Općinske uprave do realizacije konkretnih projekata koje su godinama čekali. U prvih šest mjeseci stvorit ćemo uvjete za osnivanje Javne ustanove u kulturi, što će biti temelj za pokretanje prvog župskog muzeja i spomen sobe Domovinskom ratu. Do kraja godine pokrenut ćemo reviziju dosadašnjeg poslovanja i racionalizaciju troškova, kako bi svaki euro iz proračuna bio uložen u ono što je stvarno korisno našim građanima. Idejni projekt za vrtić u Kuparima je spreman, a do kraja godine završit ćemo svu potrebnu dokumentaciju kako bi već početkom iduće godine mogli krenuti s izgradnjom. Ukratko, očekujte Općinu koja je poštena, otvorena, učinkovita i usmjerena na stvarne potrebe ljudi.

Protukandidat se često poziva na “vertikalu vlasti”. Zašto smatrate da to nije presudan faktor za razvoj Župe?

Razumijem da gospodin Lonza ima dobre kontakte u svojoj stranci, ali ja neću biti načelnik Župke, već načelnik svih građana Župe Dubrovačke. Kada budem kontaktirao Županiju ili ministarstva, to ću raditi kao načelnik Općine, a ne kao predstavnik stranke. Primjeri iz prošlosti pokazuju da tzv. “vertikala vlasti” nije donijela konkretne koristi Župi - ni kod projekta Aglomeracije, ni kod Luke Srebreno, ni kod vrtića u Kuparima, ni kod proširenja škole. Vertikala je često bila samo izgovor, a ne alat za razvoj. Ključ je u tome da načelnik ima slobodu zastupati isključivo interese Župe, a ne stranačke interese. Suradnja na svim razinama je važna, ali još je važnije da odluke budu donesene u korist naših ljudi, neovisno o političkoj pripadnosti, jer je za realizaciju projekata važnija stabilna većina u Općinskom vijeću i jasna vizija razvoja, nego stranački kontakti.

Kako komentirate dosadašnje upravljanje općinom i što biste vi učinili drugačije već u prvoj godini mandata?

U protekla dva mandata, odnosno osam godina, propustili smo brojne prilike, osobito kada je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova. To su sredstva koja su presudna za razvoj lokalne zajednice i omogućuju realizaciju projekata koje sami teško možemo financirati. Iako smo imali mogućnost, nismo dovoljno snažno posegnuli za tim sredstvima, što ćemo promijeniti kada preuzmemo upravljanje općinom. U prvoj godini mandata provest ćemo preustroj Općinske uprave - formirat ćemo tim koji može odgovoriti na sve izazove i potrebe naše zajednice. Svaki projekt koji može biti sufinanciran iz vanjskih izvora bit će prioritet. Župa je prerasla dosadašnje okvire upravljanja i treba upravu koja je brza, prilagodljiva i spremna na izazove, a ne upravu koja traži izgovore za neuspjeh. Vrijeme je da prestanemo propuštati prilike i počnemo ih stvarati.

Zašto je 1. lipnja prilika za stvarnu promjenu u Župi dubrovačkoj?

Ovi izbori su kulminacija svega što smo radili i gradili posljednjih osam godina, ali i kulminacija želje naših sumještana za promjenom. Danas smo sazreli u snažan i motiviran tim koji može donijeti potrebne promjene našoj zajednici. Vodimo se poštenjem i jasnom vizijom razvoja Župe, a kad pogledate druge općine i gradove, rijetko ćete naći ovako ustrajan i dosljedan angažman za zajednicu, bez osobnih interesa i mrlja. Sastavili smo većinu u Vijeću, no kako bismo sumještanima omogućili promjene koje smo obećali, potreban je još jedan korak, a to je odabir načelnika. Zato je 1. lipanj jedinstvena prilika za sve stanovnike naše općine da izaberu pozitivnu promjenu, a ja iskreno vjerujem da će prepoznati ovu priliku i dati mi svoje povjerenje kako bi toliko željene promjene konačno zaživjele.

Na Dan državnosti Republike Hrvatske u petak 30. svibnja u 18 sati misa za domovinu slavit će se u 18 sati u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Misu će predvoditi katedralni župnik don Marin Lučić.

Župnik župa Postranje i Brgat don Nikola Berišić danas je posjetio načelnika Nardellija kako bi mu zahvalio na suradnji i pomoći koju je Općina pružila ovim župama tijekom njegovih mandata.

- Htio sam načelniku Nardelliju zahvalit u ime svojih župljana Postranjana i Brgaćana  na svemu što je učinio za ove župe kao načelnik općine. Poklonio sam mu jedan mali križ sa željom da mu život u zasluženoj mirovini bude lagan, da svoje umirovljeničke dane provede ponajprije u zdravlju, a onda u radosti i veselju.
 
Puno toga je kao načelnik općine učinio i za Brgat i za Postranje, projekte ne želim ni nabrojiti što je kao načelnik odobrio i financirao. Jedno veliko veliko hvala od srca - poručio don Nikola Berišić.

Danas oko 12;30 sati izbio je požar između Krstaca i Klokurića. DVD Župa dubrovačka je po dojavi 12:32 na intervenciju izašao s dva vozila i šest vatrogasaca, požar je lokaliziran do 12:45, a ugašen do 13:00 sati. Izgorjelo 150 kvadrata niskog raslinja.

Kako zabrana paljenja vatre na otvorenom stupa na snagu 1. lipnja, župski vatrogasci mole za poseban oprez  pri spaljivanju korova ovih zadnjih dana pred zabranu te da se spaljivanje izbjegava po vjetru.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je osam prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je pet osoba teže a tri osobe su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježene su četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 763 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 266 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 63 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 28 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 44 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 106 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 82 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 8 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.   

Zbog alkohola kažnjen novčanom kaznom od 1.320,00 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 25. svibnja, policijski službenici Policijske postaje Ploče su tijekom redovne kontrole prometa na području grada Ploča zaustavili osobno vozilo makarskih registarskih oznaka kojim je upravljao 33-godišnji hrvatski državljanin.

Vozač je alkotestiran te je utvrđeno kako vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 2,38 g/kg.

Isključen je iz prometa, zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i prekršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 1.320,00 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.