Noćas, 30. svibnja 2025. godine u 23 sata i 2 minute seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su umjeren potres s epicentrom 10 km sjeverno od Stolca (BiH). Magnituda potresa iznosila je 3.2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na IV stupnja EMS ljestvice - navodi se u priopćenju Seizmološke službe Hrvatske.

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije uspješno je priveo kraju prvi ciklus besplatnih edukativnih radionica namijenjenih poduzetnicima, obrtnicima i svima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog poslovanja. Velik interes i sudjelovanje brojnih sudionika još jednom su pokazali koliko su ovakvi programi važni za jačanje lokalnog poduzetništva i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja.

Tijekom proljetnog ciklusa obrađene su raznovrsne i aktualne teme – od promjena u poreznim propisima i vođenja poslovnih financija u paušalnom sustavu, preko digitalnih alata i online marketinga, pa sve do vještina upravljanja stresom i izbjegavanja najčešćih poduzetničkih pogrešaka. Sudionici su imali priliku saznati kako se istaknuti na tržištu, optimizirati poslovne procese te uspješno komunicirati sa svojom ciljnom publikom putem društvenih mreža i modernih vizualnih platformi. Ciklus je dodatno obogaćen i neformalnim druženjima, poput Poduzetničke ćakule povodom Dana žena, koja je potaknula dijalog, razmjenu iskustava i međusobnu podršku među poduzetnicama.

- S velikim veseljem najavljujemo jesenski ciklus radionica, koji započinje sredinom rujna, a donosi nove, korisne i praktične sadržaje prilagođene stvarnim potrebama poduzetnika. Detaljan raspored i teme radionica bit će uskoro objavljeni putem naših službenih kanala.

Zahvaljujemo svim sudionicima na povjerenju i sudjelovanju te vas pozivamo da i dalje pratite naš rad i budete dio zajednice koja raste, uči i podupire poduzetništvo - poručuju iz Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Za kraj možda trenutno najvažnija tema za Župu i Župljane Promet i problemi koje donosi
 
I vrapcima na grani odavno je jasno da bez nove brze ceste problem preopterećene magistrale kroz Župu se ne može riješiti. Kroz prošli četverogodišnji mandat imali smo javne prezentacije, rasprave, građani su digli bunu od Rijeke dubrovačke do Župe i na kraju je Studija utjecaja na okoliš u veljači 2024. povučena.  Svima je jasno da ćemo početak realizacije ovog projekta još dugo vremena pričekati. Molimo Vas za kratak osvrt na navedena događanja?

MARKO MILOSLAVIĆ; Da bismo razumjeli što se točno dogodilo u rujnu 2023., važno je razlikovati dva pojma: studija utjecaja na okoliš je odbačena, ali idejno rješenje brze ceste, koje je izradila tvrtka Geoprojekt d.d. iz Splita još 2020. godine, i dalje je aktualno. U prosincu prošle godine Hrvatske ceste raspisale su natječaj za izradu dodatne analize varijanti, s rokom izrade od šest mjeseci. To znači da proces ide dalje – ali i da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
Osobno smatram da je velik propust dosadašnje vlasti to što se na vrijeme nije reagiralo na problematična tehnička rješenja koja su predložena u varijanti V1b – poput 17 metara visokog nasipa, glomaznih čvorišta, kao i brojnih drugih nedostataka koji ozbiljno narušavaju prostor Župe dubrovačke. Upravo u fazama koje su prethodile izradi Studije, bilo je moguće – i potrebno – inzistirati na razradi više varijanti i tražiti rješenja koja će biti prometno učinkovita, a prostorno prihvatljiva.
Nažalost, zbog nesudjelovanja i pasivnosti Općine, nije učinjen taj važan korak. To je odgovornost svih uključenih – od Hrvatskih cesta, preko Županije, do dosadašnje općinske vlasti. Time je propuštena prilika da se pravovremeno zaštiti prostor Župe i njeni stanovnici od neprimjerenog zahvata.
Svi znamo da je magistrala danas jedina prometna arterija koja povezuje Dubrovnik sa zračnom lukom. No upravo zbog toga moramo tražiti rješenja koja neće uništiti ono što nas čini posebnima. Specifičnosti terena, slaba urbanizacija i prirodna konfiguracija dosad su pomogli očuvati dio prostora naše Župe koji ima iznimnu vrijednost – i taj prostor ne smije biti izgubljen zbog lošeg planiranja.
Zato smatram da Općina mora preuzeti proaktivnu i odgovornu ulogu u svim fazama planiranja i izgradnje. Jer ovdje ne govorimo samo o brzoj cesti – govorimo o Župskoj obilaznici. O projektu koji bitno utječe na svakodnevni život naših mještana, na izgled krajobraza i na razvoj Župe u desetljećima pred nama. I zato o njemu moramo odlučivati mi – ljudi koji ovdje živimo. 

ĐURO LONZA; Studija utjecaja na okoliš koja nam je 2024. godine prezentirana je povučena između ostalog i iz razloga što je naše Općinsko Vijeće uputilo niz primjedbi na tehnička rješenja ponuđene trase, te zatražilo razradu drugog varijantnog rješenja kako bi u jednoj konstruktivnoj raspravi mogli odabrati za Župu najmanje štetno rješenje. Budimo realni, koja god trasa bude odabrana, bit će onih koji će biti nezadovoljni iz ovih ili onih razloga. Ono što je najvažnije je da svi što prije sjednemo za stol, pronađemo rješenje i započnemo s izgradnjom jer će nam život zbog prometnog zagušenja postat nemoguć. To je ono na čemu ću inzistirati, a sve ostalo će biti predmet konstruktivne rasprave i na koncu, struke koja mora ponuditi kvalitetna rješenja.

Možete li sada ovdje kratko i jasno, na znanje svim Župljanima reći za koju ste Vi varijantu, onu iznad sela Postranja ili donju koja je bila predmetom povučene studije?

ĐURO LONZA; Upravo sam Vam dao odgovor na to pitanje. Onog trenutka kad nam budu ponuđene obe varijante možemo donositi zaključke. Ukoliko promatramo donju varijantu, ona svakako mora imati drugačija tehnička rješenja na način da dio ceste od ulaska u Župu do Gajina mora biti na stupovima kako bi  ispod nje mogli imati nesmetanu komunikaciju. Petlju na Gajinama treba ukinuti, a od Gajina do Plata većina bi trebala biti u tunelu. Spojna cesta iz Kupara bi na taj način bila dosta kraća, bez pretjeranih uzdužnih nagiba i trošenja prostora. Tako bi sačuvali vizualni identitet Župe, izvorišta, povijesne lokalitete, a državnu granicu koja nam ionako nije daleko ne bi doveli u dvorište jer se iznad te trase ne bi u budućnosti moglo ništa raditi. Gornja varijanta iznad naselja Postranja je varijanta koju je Župa od početka zagovarala i stoga smo inzistirali da nam se razradi i to varijantno rješenja kako bismo mogli donijeti konačan stav. Na kraju, odabir varijantnog rješenja će ovisiti i o odabiru rješenja brze ceste koja dolazi iz pravca Grada, a što još uvijek ne znamo.

MARKO MILOSLAVIĆ; Pročitao sam cijelu Studiju utjecaja na okoliš i aktivno sam sudjelovao u javnoj raspravi o njoj. Varijantu V1b, koja je bila predmetom povučene studije, smatram štetnom i neprihvatljivom – kako za održivi razvoj Župe dubrovačke, tako i za očuvanje kulturno-povijesne baštine, krajolika, staništa, vrijednog poljoprivrednog zemljišta, ali i za kvalitetu života naših sumještana. Dakle, ne podržavam predloženu donju varijantu.
Uskoro očekujemo završetak dodatne analize gornje varijante trase, koja će vjerujem ponuditi prihvatljivije rješenje. Međutim, nije dovoljno govoriti samo o trasi – ključno je i kakva su tehnička rješenja predložena za svaku od varijanti. Visoki nasipi, betonski vijadukti, golema i brojna čvorišta – sve to ima ogroman utjecaj na prostor i život ljudi.
Kao budući načelnik, zauzet ću se za rješenje koje donosi najmanje štete i najviše koristi Župi dubrovačkoj – kroz aktivno uključivanje Općine u sve faze procesa, ali i transparentno komuniciranje svakog koraka.  Ne smijemo više biti promatrači, nego aktivni sudionici. Moj stav je jasan: Zagovarat ću rješenje koje čuva prostor, koje ima prihvatljive tehničke karakteristike, štiti interese mještana i omogućuje dugoročni održivi razvoj Župe.

Dok se raspravlja o brzoj cesti stanje na magistrali je iz dana u dan sve teže. Sigurno prometovanje vozila i pješaka, posebno pješaka je pod velikim upitnikom. Što će biti Vaši prvi koraci kako bi se, ako je moguće već za ovu sezonu, stanje na magistrali koliko toliko popravilo, a što planirate napraviti kroz naredno četverogodišnje razdoblje?

MARKO MILOSLAVIĆ; Situacija na magistrali kroz Župu je godinama neodrživa – prometni kolapsi su svakodnevni, a sigurnost pješaka, osobito na dijelovima bez nogostupa, javne rasvjete i obilježenih prijelaza, ozbiljno je narušena.
U prvim tjednima mandata zatražit ću sastanak s prometnom policijom kako bismo zajednički definirali privremene mjere koje se mogu odmah provesti – poput povećane prisutnosti policije na najopterećenijim točkama, regulacije prometa i kontrole ponašanja vozača. Iako kratkoročno ne možemo bitno promijeniti prometnu sliku, možemo i moramo poduzeti korake koji će dugoročno donijeti konkretna rješenja.
Spajanje čvora Kupari s Mljekarom vidim kao prioritetni infrastrukturni projekt, jer bi upravo to rasteretilo sadašnje usko grlo – raskrižje u Srebrenom, koje opterećuje i magistralu i lokalnu cestovnu mrežu unutar Općine.
U planu je i formiranje prometnog redarstva, koje će u suradnji s drugim službama povećati sigurnost, poboljšati protočnost prometa i omogućiti red u prometnom sustavu Župe.
Paralelno ćemo pokrenuti izradu i pripremu projekata za izgradnju nogostupa na svim preostalim dionicama magistrale gdje je to prostorno izvedivo, te ćemo za njihovo financiranje aktivno tražiti vanjske izvore sredstava kroz fondove i državne programe.
Vrijeme je da prestanemo gasiti požare i počnemo planirati dugoročno – odgovorno, stručno i u interesu sigurnosti svih Župljana.

ĐURO LONZA; Na magistrali se po pitanju prometa vozila može jako malo napraviti, ali po pitanju pješačkog prometa može puno više. Prije nekoliko dana bio sam na sastanku s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta gosp. Budimirom, i dogovorena je zajednička suradnja na način da Općina suradno s HC iznađe prostorne mogućnosti te izradi projekte podhodnika i nadhodnika na nekoliko lokacija, a samu izgradnju bi financirale Hrvatske ceste. Već sada imamo gotove projekte semaforiziranih pješačkih prijelaza u Platu, Solinama i Mlinima, ali se prije jeseni iz poznatih razloga ne može započeti s radovima. 

Semafori u Srebrenom i Poslovnoj zoni u srcu sezone često usporavaju promet pa su zato i česta meta vozačima tranzita od aerodroma prema Gradu i svim onim kojima je cesta kroz Župu samo prolazna dionica. Zato se često i stavljaju van funkcije, ali kada oni ne rade uključivanje na magistralu iz pravca Srebrenog prema Kuparima ili prolazak prema Mljekari, kao i iz Poslovne zone prema Kuparima postaje prava avantura i lutrija. Već su se nekoliko puta u takvim uvjetima događale prometne nesreće, a o sigurnost pješaka nema smisla ni spominjat. Što općinski načelnik može učiniti kako bi se semafori što manje gasili ili može li se tražiti da u momentu kada semafori ne rade promet na raskrižjima reguliraju policajci?

ĐURO LONZA;  Nadležnost nad državnom cestom D8 imaju Hrvatske ceste i na zahtjev policije oni u iznimnim situacijama isključe semafore kako bi se smanjile gužve u tranzitu. Nažalost u tom trenutku promet u Župi staje, jer se nemoguće uključiti u promet na magistrali i u Srebrenom i na Poslovnoj zoni, ali i na svim ostalim raskrižjima u Župi. Važno je da u tim iznimnim trenucima na većim raskrižjima bude prisutna prometna policija i to je jedino na što možemo utjecati. Svakako ću na zajedničkom sastanku s policijom tražiti da se gašenje semafora smanji na najmanju moguću mjeru, te da u tim trenucima bude prisutna policija koja će regulirati promet. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Svima nam je jasno koliko su raskrižja u Srebrenom i Poslovnoj zoni prometno osjetljiva, osobito u srcu sezone kada je magistrala opterećena tranzitnim prometom. Gašenje semafora u tim trenucima možda privremeno smanjuje gužve na magistrali, ali istovremeno stvara zastoje na pristupnim cestama i značajno povećava nesigurnost, osobito za pješake i lokalne vozače.
Načelnik ne može izravno upravljati radom semafora, ali može i mora preuzeti odgovornost u komunikaciji s nadležnim tijelima – od Policijske uprave do Hrvatskih cesta – i inzistirati na rješenjima koja će zaštititi interese naših stanovnika.
Trenutno nemamo prometno redarstvo, ali njegovim osnivanjem stvorit ćemo uvjete za pravovremenu reakciju – uključujući i postavljanje prometnih redara na raskrižja u trenucima kada se semafori gase. Takva praksa se već provodi u Gradu Dubrovniku i pokazala se korisnom. Smatram da i u Župi moramo uvesti sličnu mjeru kao privremeno, ali učinkovito rješenje.
Sigurnost naših sugrađana, osobito pješaka i djece, ne smije biti kolateralna šteta turističke sezone. Raskrižja u Srebrenom i Poslovnoj zoni ključna su za svakodnevni život u Župi, i kao načelnik ću inzistirati da se u njihovom upravljanju vodi računa prvenstveno o interesu lokalne zajednice. 

Za kraj kratki osvrt na ostale ceste, županijske i lokalne. Imate li planova za njihovo uređenje ili unapređenje, hoćemo li u narednom četverogodišnjem razdoblju možda dobit neke nove prometne pravce?

MARKO MILOSLAVIĆ; Projekte koji su u visokoj fazi pripreme ili pred realizacijom nastavit ćemo bez odgađanja. Već su osigurana sredstva za rekonstrukciju prometnice od samostana sv. Vicenca do serpentine u Poslovnoj zoni, a projekt uključuje i izgradnju kružnog toka te odvojka za buduću obilaznicu naselja Čibača. To je dobar i potreban projekt koji se mora provesti do kraja.
Potrebno je i novom prometnicom povezati Brašinu i Krstac, čime bi se stvorila nova funkcionalna veza unutar Općine. Također, spoj čvora Kupari prema Mljekari od iznimnog je značaja jer bi rasteretio raskrižje u Srebrenom — osobito uz izgradnju kružnog toka u Kuparima, što je rješenje koje zagovaram.
Nastavit ćemo i s ulaganjima u održavanje i širenje lokalnih puteva, a ovisno o financijskim mogućnostima, krenut ćemo i s izradom projektne dokumentacije za nove prometne pravce koji će dodatno proširiti prometnu mrežu Župe dubrovačke. Više puta sam naglasio da Župska obilaznica znači rasterećenje magistrale, ali razvoj lokalnih prometnica donosi stvaran napredak za našu zajednicu – jer to su ceste koje Župljani svakodnevno koriste.
O mnogima od ovih pravaca govori se i planira već dugi niz godina, ali konkretna realizacija je, nažalost, često izostajala. Kao načelnik, uložiti ću maksimalan napor da se ti projekti konačno pokrenu i provedu, jer prometna povezanost nije samo komunalno pitanje, već temelj sigurnosti, ravnomjernog razvoja i kvalitete života u Župi dubrovačkoj.

ĐURO LONZA; U Župi imamo tri županijske ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste, a ostale su lokalne u nadležnosti Općine. Suradno sa Županijskom upravom za ceste planiramo nastaviti s proširenjem ceste od Mandaljene prema poslovnoj zoni Čibača, uključujući i izgradnju novog mosta, te kružnog toka ispod groblja Sv.Matije na kojem će biti odvojak prema budućoj obilaznici naselja Čibača. Također smo dogovorili izradu cjelovitog projektnog rješenja za županijsku cestu kroz Postranje, te njezino proširenje u fazama sukladno projektu koji bi trebao cjelovito riješiti proširenje, odvodnju, nogostupe i javnu rasvjetu, naravno sve prema prostornim mogućnostima. U planu je izgradnja lijevog skretača u naselje Donji Brgat, te sukladno prostornim mogućnostima proširenje ceste na Gornjem Brgatu prema Žarkovici.
Budući imamo veliki problem s prometom u nekoliko naselja, planiramo, u suradnji s vlasnicima zemljišta, izgraditi cestu od Brašine prema Krstacu čime bi riješili promet naselja Krstac, ali i aktivirali veliko građevinsko područje na Brašini. Također planiramo cestu od Zavrelja prema Kosturu čime bi riješili naselje Kostur koje nema adekvatan ulaz i izlaz na magistralu. Zbog nemogućnosti cjelovitog proširenja ceste kroz naselje Čibača, također planiramo izgradnju obilaznice naselja Čibača od Puta Pera Kojakovića do kružnog toka ispod groblja Sv. Matije koji sam već spomenuo. Naravno da ćemo nastaviti s uređenjem i ostalih lokalnih cesta kroz naselja u Župi dubrovačkoj. 

Za razliku od većine hrvatskih općina i gradova Župa dubrovačka nema demografskih problema. Prema zadnjem popisu stanovništva naša općina predvodi listu od samo sedam općina u županiji koje imaju više stanovnika nego 2011. Zbog blizine grada Dubrovnika, prihvatljivije cijene stanovanja i dobre kvalitete života u Općinu Župu dubrovačku doseljavaju mnoge mlade obitelji. Što ćete kao načelnik učiniti da ovaj trend, koji će se vjerojatno nastaviti prati razvoj i unapređenje svega onoga što čini bolju kvalitetu života u općini?

ĐURO LONZA; Upravo iz Vašeg pitanja možemo zaključiti da je Župa ipak mjesto dobre kvalitete života što nas čini poželjnim mjestom za stanovanje mnogim mladim obiteljima. Župa ima pojedinačno najveću osnovnu školu u županiji, ali isto tako već odavno riješen jednosmjenski rad što mnoge druge sredine nemaju. Župa ima i jedan od najvećih dječjih vrtića u županiji, ali bez liste čekanja i s najmanjom cijenom vrtića po djetetu. Ali ipak, kako bi uspjeli pratiti postojeće trendove, potrebno nam je žurno proširiti osnovnu školu, te planirati izgradnju nove. Uskoro očekujemo završetak projekta i ishođenje građevinske dozvole za novi dječji vrtić u Kuparima. Pred ishođenjem smo dozvole za izgradnju sportskog centra u Čibači. Izgradnje kanalizacije u naselju Čibača započet će do kraja ove godine. Izgradnja 1. faze lučice Srebreno također. Sve su to projekti koji će poboljšati kvalitetu života u Župi.   

MARKO MILOSLAVIĆ; To što Župa raste demografski treba gledati kao priliku, ali i odgovornost. Ljudi ne dolaze ovdje slučajno – privukla ih je kvaliteta života, ali ako ne budemo sustavno razvijali prateću infrastrukturu, i nekontrolirano rasli, lako ćemo od općine ugodne za život doći do općine preopterećene i nepovezane.
Kao načelnik, moj cilj biti će povezati razvoj komunalne infrastrukture, društvenih sadržaja i prostornog planiranja u jednu smislenu cjelinu. U prvom redu tu je projekt izgradnje dječjeg vrtića u Kuparima, a koji ćemo nadam se izgraditi u slijedećoj godini. Uz vrtić, proširenje škole je svakako prioritet. Ovisno o financijskim mogućnostima, planiramo razvijati prometnu infrastrukturu, nova parkirališta, sport, kulturu i rekreativne programe. Treba misliti i na budućnost, pa smo tako procijenili da će u nadolazećoj financijskoj perspektivi EU biti prostora za fondove kojima ćemo moći financirati projekte priuštivog stanovanja. Važno je da očuvamo ionako ograničen prostor, a to možemo napraviti kroz planiran i kontroliran prostorni razvoj. Rast broja stanovnika sam po sebi nije uspjeh – uspjeh je kada Župa može svakom svom stanovniku ponuditi punu kvalitetu života, komunalno opremljena naselja, ravnomjeran razvoj i sadržajan društveni život.

Hoćete li kao načelnik uvesti mjere kojima bi pomogli rješavanje stambenog pitanja mladih župskih obitelji, dakle mladih koji su u Župi odrasli i u njoj žele živjeti sa svojom obitelji. Vlada RH je nedavno donijela Nacionalni plan stambene politike, razne mjere za priuštivo stanovanje, što po tom pitanju može učiniti naša Općina? Može li se na nekom od državnih zemljišta u našoj općini možda dogoditi gradnja novih stambenih zgrada za priuštivo stanovanje? Grad Dubrovnik je nedavno donio mjeru 30 x 30 kojom se u 2025. godini trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od po 30 tisuća eura radi kupnje prve nekretnine, imate li u planu nešto slično?

MARKO MILOSLAVIĆ; Smatram da se stambeno pitanje ne može rješavati vatrogasnim mjerama, već moramo razviti cjelovitu i održivu stambenu politiku koja će dati stvarne rezultate, a to ne možemo napraviti preko noći. Morate znati da se o ovoj temi do sada ni na koji način nije razgovaralo u Župi. U suradnji s državnim institucijama, prvenstvenom kroz Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine i druge dostupne mjere, aktivno ćemo tražiti načine kako omogućiti izgradnju stanova po priuštivim cijenama za naše mlade. Prvi konkretni koraci uključuju analizu stvarnih potreba, ali i dostupnih državnih i općinskih zemljišta pogodnih za tu namjenu, kao i pokretanje razgovora s relevantnim tijelima kako bismo na tim parcelama omogućili izgradnju stanova za mlade obitelji. Grad Dubrovnik ima bitno veća proračunska sredstva od naše Općine što mu omogućuje provođenje mjera poput modela „30x30“. Bio bih sretan kada bi i mi mogli vlastitim sredstvima pomoći na taj način, ali nisam uvjeren da je to u ovom trenutku financijski moguće ostvariti. Ono što možemo jest donijeti poštenije uvjete gradnje i odluku o komunalnom doprinosu, a koja će biti korektna i jednaka za sve naše sumještane.

ĐURO LONZA; U više navrata sam u kampanji naveo koliko nam je potrebna vertikala vlasti, ne zbog mene, nego zbog Župe. Brojni su razlozi za to, ali između ostalog i iz ovog. Općina ne raspolaže zemljištem na kojem bi mogla planirati i provoditi mjere priuštivog stanovanja. Stoga je jako važno da suradno s Vladom RH i našom Županijom osmislimo prostor u Kuparima i to zemljište dobijemo u vlasništvo. Nakon toga možemo, naravno opet u suradnji s Vladom RH, provoditi program priuštivog stanovanja. Za provedbu ostalih mjera dodjele nepovratnih sredstava u ovom trenutku proračun Općine nema mogućnosti. Svako suprotno obećanje je obično dodvoravanje biračima. 
 
U skorije vrijeme bi trebala početi izgradnja novog vrtića u Kuparima. Hoće li se njegovim završetkom zadovoljiti potrebe Župe dubrovačke po tom pitanju. Hoćete li se tada kao načelnik zalagati da se u župskim vrtićima napokon postignu zadani državni pedagoški standardi, pogotovo kad je riječ o broju djece u vrtićkim skupinama?

ĐURO LONZA; Projekt dječjeg vrtića u Kuparima je pri kraju i do kraja ove godine očekujemo ishođenje građevinske dozvole, a početkom sljedeće godine početak izgradnje. Svakako će se njegovim završetkom zadovoljiti trenutne potrebe Župe, te postići zadani državni pedagoški standardi. Ipak, treba napomenuti da su u ovom trenutku u vrtić upisana sva djeca s područja Župe i nema liste čekanja, što naravno u određenim skupinama narušava pedagoški standard. Bilo je važnije pomoći roditeljima. Svakako treba istaći kako naš vrtić ima najnižu cijenu od velike većine ostalih vrtića, te Općina izdvaja velika sredstva iz proračuna kako bi se to održalo. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Izgradnja novog vrtića u Kuparima, iako ima svojih objektivnih nedostataka, predstavlja veliki korak naprijed za predškolski odgoj u Župi dubrovačkoj. Idejni projekt je spreman i sada imamo realnu priliku da do kraja godine pripremimo preostalu dokumentaciju kako bismo već početkom iduće godine mogli krenuti u njegovu izgradnju. Smatram to jednim od ključnih iskoraka u ovom mandatu jer se time konačno pokazuje volja da se s riječi prijeđe na djela, što je ono za što se zalažem od početka.
Naravno, iako će novi vrtić značajno rasteretiti postojeće kapacitete i donijeti bolje uvjete za djecu, on sam po sebi još uvijek neće u potpunosti zadovoljiti sve potrebe naših mališana. Upravo zato ću kao načelnik uložiti dodatne napore kako bismo nastavili širiti kapacitete i poboljšavati uvjete, ali jednako tako i osigurati da se u našim vrtićima konačno počnu poštivati državni pedagoški standardi – posebno kada je riječ o broju djece u skupinama.
To nije samo pitanje organizacije, nego i kvalitete odgojno-obrazovnog procesa, zadovoljstva djece, ali i zaštite digniteta i profesionalnosti vrtićkog osoblja. Vjerujem da se kvalitetan predškolski sustav ne može graditi preko noći, ali sam uvjeren da svake godine moramo napredovati i napraviti još jedan iskorak prema boljem. Smatram to osobnom obavezom – da našim najmlađima, kao i onima koji s njima rade, osiguramo uvjete kakve zaslužuju. Jer ulaganje u djecu nije trošak, nego temelj budućnosti Župe.
 
Iako je školstvo u nadležnosti županije, a ne općine, ne možemo izbjeći pitanje o nadogradnji župske škole ili izgradnji nove. Osnovna škola Župa dubrovačka je najveća u županiji ima 906 učenika. Podijeljeni su u 39 razrednih odjela i nastavu pohađaju u jednoj smjeni. O njezinoj dogradnji se govori godinama, kakvi su Vaši planovi ako postanete načelnik? Treba li Župi, s obzirom na ovako veliki broj učenika nova škola ili se problem može riješiti dogradnjom postojeće?

MARKO MILOSLAVIĆ; Riječ je o najvećoj školi u županiji s čak 906 učenika u 39 razrednih odjela, što dovoljno govori o njezinoj važnosti, ali i opterećenosti. Iako je jednosmjenska nastava uspostavljena, važno je reći kako je to postignuto vatrogasnom mjerom – korištenjem prostora namijenjenog budućem Kulturno-informativnom centru. Takvo rješenje nije dugoročno ni održivo, jer smo zbog jednog problema otvorili novi. Kulturni sadržaji ne smiju biti trajno istisnuti iz prostora koji im pripada, a naši učenici zaslužuju adekvatne uvjete za učenje.
Zato vjerujem da je jedino kvalitetno i dugoročno rješenje proširenje postojeće škole. Za taj projekt već postoji izrađena projektna dokumentacija. Nažalost, projekt je zapeo na razini Ministarstva, no kao načelnik bit ću aktivan i konkretan zagovornik njegova pokretanja i realizacije. Ovo nije pitanje politike, već odgovornosti prema našoj djeci i obiteljima.
Kada je riječ o mogućnosti izgradnje još jedne škole, mislim da je za to potreban ozbiljan pristup i detaljna analiza demografskih kretanja, kako bismo znali planiramo li na temelju stvarnih potreba, a ne pretpostavki. Takva odluka mora biti temeljena na podacima i usklađena s planiranjem prostora i resursa.
Uz to, škola ima i druge izazove koji traže hitnu pažnju – sanaciju krovišta školske sportske dvorane, čija je obnova skupa, ali neophodna, te rješavanje problema ventilacije koja nikada nije proradila, što otežava korištenje dvorane ljeti. Dodamo li tome i nedostatak stručnog kadra, jasno je da škola ne treba samo prostor, nego i sustavnu podršku sa svih razina.
Kao načelnik želim biti dobar partner školi, ravnateljstvu i Županiji, ali i odlučan zagovornik konkretnog ulaganja u školski sustav u Župi. Naša djeca i školsko osoblje zaslužuju okruženje koje ih potiče, a ne ograničava. Vjerujem da to možemo ostvariti – ako vodimo Župu odgovorno, planski i uz stvarni interes za javno dobro.

ĐURO LONZA; Projekt dogradnje osnovne škole je završen i čeka se suglasnost Ministarstva kako bi se moglo započeti s dogradnjom. Uvjeren sam, kako ćemo za nekoliko godina imati isti problem s nedostatkom prostora, obzirom na stalno povećanje broja djece. Stoga, već danas moramo započeti s iznalaženjem lokacije, osiguranjem zemljišta i izradom projekta nove osnovne škole u Župi. I da se ne ponavljam po tko zna koji put, opet dolazimo do rješenja, na zemljištu u Kuparima koje ćemo uz pomoć Vlade RH dobiti u vlasništvo nakon što ga u cijelosti osmislimo. Spor koji Republika Hrvtaska vodi na tom zemljištu je u prvostupanjskom postupku dobila, te očekujem da će se uskoro to pozitivno završiti.   

Općina Župa dubrovačka od svog osnivanja provedi socijalni program koji je reguliran Odlukom o socijalnoj skrbi. Koliko ste zadovoljni socijalnim programom, što biste mijenjali ili unaprijedili?

ĐURO LONZA; Socijalni program Općine Župa dubrovačka je jako dobro razrađen, te se značajna sredstva izdvajaju za sve potrebite skupine naših sumještana. Naravno, uvijek postoji potreba za poboljšanje socijalnih mjera,  one se svake godine mogu mijenjati ovisno o proračunskim mogućnostima.

MARKO MILOSLAVIĆ; Socijalni program Općine Župa dubrovačka svakako je važan instrument pomoći najugroženijim sugrađanima i činjenica da postoji još od osnutka Općine zaslužuje priznanje. Međutim, smatram da taj program ne može ostati nepromijenjen u vremenu koje donosi nove izazove i potrebe. Vrijeme u kojem živimo traži osjetljivije, fleksibilnije i proaktivnije politike koje odgovaraju stvarnim životnim situacijama naših mještana.
Kao načelnik želim da socijalna skrb bude više od administrativne mjere – želim da postane snažan alat za očuvanje dostojanstva svakog pojedinca, osobito naših starijih sugrađana, osoba s invaliditetom, samohranih roditelja, obitelji s više djece, kao i posvojitelja. Zato smatram da postojeći program treba unaprijediti u tri ključna smjera – bolje ciljane i pravovremene potpore, jednostavnije i dostupnije ostvarivanje prava te proširenje oblika pomoći koji prate stvarne potrebe ljudi.
Također, važno je jačati suradnju s civilnim društvom i humanitarnim organizacijama koje svakodnevno rade na terenu, često mnogo brže i osjetljivije nego što to sustav može sam. Smatram da u tom području možemo biti puno bolji partner.

Umirovljenici i osobe starije životne dobi dio su programa iz prethodnog pitanja, ali Župa dubrovačka osim jednog Kluba umirovljenika koji se trenutno nalazi u zgradi Blagajna nema adekvatne prostore za njihovo druženje, boravak ili smještaj.  Što župski umirovljenici mogu očekivati od novog načelnika? Kada bi se navedeni problemi mogli početi rješavati?

MARKO MILOSLAVIĆ; Iako su uključeni u postojeći socijalni program, činjenica da nemaju adekvatan prostor za druženje, dnevni boravak ili druge oblike skrbi, pokazuje koliko je ta tema godinama bila zanemarena.
Ne smijemo zaboraviti one koji su cijeli život radili, stvarali, odgajali generacije i gradili temelje naše zajednice – naše umirovljenike. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Župi dubrovačkoj živi čak 1.409 osoba u dobi od 65 i više godina. Riječ je o generaciji rođenoj 1960. i ranije – generaciji koja je svojim rukama, znanjem i zalaganjem izgradila i ovu općinu i ovu državu.
Još 2015. godine Općina Župa dubrovačka je sklopila ugovor o darovanju s Republikom Hrvatskom, čime je postala vlasnik 21.688 m² zemljišta u Kuparima.
U našem razvojnom planu „ŽUPA 2030“, jasno smo prepoznali ovu potrebu i predložili konkretno rješenje. Planiramo inicijativu prema Ministarstvu obrane i Vladi RH kako bismo dobili ustupanje bivšeg hotela Galeb – idealne lokacije za smještaj Centra za starije i nemoćne osobe, s dodatnim dnevnim boravkom za umirovljenike.
Riječ je o zgradi na mirnoj lokaciji uz obalu, koja bi s minimalnim preuređenjem mogla vrlo brzo postati funkcionalan dom za naše starije sugrađane. Financijski, riječ je o znatno isplativijem rješenju od izgradnje potpuno novog objekta. Osim toga, zbog dobre postojeće infrastrukture, realizacija ovog projekta bila bi moguća u znatno kraćem vremenskom roku.
Kroz suradnju s nadležnim institucijama, ali i kroz kvalitetno planiranje općinskog proračuna, pokrenut ćemo i pripremu dokumentacije za dugoročni cilj –centar za starije osobe u Župi dubrovačkoj. Takav projekt zahtijeva vrijeme i dodatne napore, ali ako ne počnemo sada, nikad ga nećemo imati.  Za mene to nije političko pitanje, već pitanje elementarnog poštovanja i odgovornosti.

ĐURO LONZA; Općina je prije nekoliko godina od Vlade RH dobila u vlasništvo zemljište u Kuparima u svrhu izgradnje vrtića i Doma za starije. Vrtić se uskoro počinje graditi, a mi ćemo vrlo brzo započeti s izradom projektne dokumentacije za Dom za starije. Budući nije realno izgraditi Dom u kratkom roku, potrebno nam je pronaći adekvatan prostor gdje bi se organizirao Dnevni boravak za osobe starije životne dobi za njihovo druženje i boravak. Imamo u planu neka rješenja, ali još nisu do kraja potvrđena pa bi bilo neozbiljno s njima izlaziti u javnost. Ideje o Domu za starije u objektima s kojima Općina ne raspolaže, niti će u dogledno vrijeme raspolagati, je u najmanju ruku neozbiljno.

Eko akcija čišćenja podmorja i Župski ribarski kup u organizaciji ŠRK Felun i Ronilačkog kluba Župa dubrovačka umjesto u nedjelju 1. lipnja, održat će se 8. lipnja, poručuju organizatori. 

Mjesto događanja ostaje isto - Plivalište VK Gusara u 9:00 sati.

Župljani Župa Brgat i Postranje sa svojim župnikom Nikolom Berišićem jučer su nastavili tradiciju svojih starih blagoslova križa i polja na Ivanici. Naime, na blagdan Uzašašća Sv. Križa, u narodu poznatog kao Krstovdan, koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru blagdana Dubrovačke Republike, narod iz cijele Župe bi dolazio na Ivanicu gdje su Župljani imali svoje baštine, kako bi blagoslovom zazivali Božju milost i zaštitu za svoja polja, vinograde, maslinike i sve sto nam priroda daje, od nevremena i drugih nepogoda. Ova tradicija je obnovljena u svibnju 2019. godine, a don Nikola se nada da će se i ubuduće nastaviti, te da će dogodine na Ivanicu Župljani doći u još većem broju. Nakon blagoslova uz prekrasan pogled na Župu, kod križa na Ivanici se zapjevala Lijepa naša. 

Don Nikola i svi mještani Župe koji su jučer bili na Ivanici zahvaljuju udruzi Hrvati Ivanica koji su ih lijepo ugostili i tratali.  

Hrvatska danas slavi Dan državnosti datum kada se obilježava obljetnica konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora, a prisjećamo se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti, stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.

Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih  akata koji su nas u procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja Hrvatske.

30. svibnja kao praznik Dana državnosti je bio državnosti jako dobro prihvaćen u narodu, postojala je emocija i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik. Međutim, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj  u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.

Sportom u Župi dubrovačkoj se aktivno bavi veliki broj mještana, najviše djece kroz sportske klubove i škole, ali i odraslih kroz klubove ili rekreativno. Prije sedam godina je osnovana Zajednica sportova općine koja je preuzela raspodjelu proračunskih sredstava. Od tada sredstva koja se izdvajaju za župski sport iz godine u godinu rastu. Kako vidite razvoj sporta u Župi u narednom razdoblju te hoće li i dalje rad  Zajednice sportova i klubova imati ovakvu potporu općine i općinskog načelnika?

MARKO MILOSLAVIĆ; Osobno sam bio dio inicijativnog odbora koji je sudjelovao u osnivanju Zajednice sportova Općine, što je bila jedna od prvih inicijativa kojima sam se ozbiljno posvetio po ulasku u Općinsko vijeće prije osam godina. I danas smatram da je osnivanje Zajednice sportova bio jedan od ključnih koraka za razvoj župskog sporta. Uspostavljen je transparentniji, pravedniji i učinkovitiji sustav financiranja, uvedeno je sustavno planiranje i Zajednica je postala snažan partner Općine i klubova u razvoju sporta.
Kao načelnik, nastavit ću podržavati rad Zajednice sportova i sportskih klubova. Svake godine trebamo napraviti korak naprijed – kako u pogledu povećanja proračunskih sredstava za sport, tako i kroz ulaganja u sportsku infrastrukturu. To znači kontinuirano održavanje i unaprjeđenje postojeće sportske infrastrukture, ali i dugoročno planiranje novih sadržaja, posebno onih koji mogu služiti za višestruku namjenu – sport, rekreaciju, školu i društveni život.
Zahvalan sam svim ljudima koji nesebično daju svoje vrijeme i energiju za vođenje klubova i organizaciju sportskog života u Župi. Svjestan sam izazova i ograničenja s kojima se svakodnevno susreću i zato ću im uvijek biti partner i podrška. Sport zaslužuje svoje mjesto u središtu razvoja naše zajednice i to nije samo moj stav, već i dugoročna obveza.

ĐURO LONZA; Za stvaranje zdravog društva iznimno je važno ulagati u sport i sportsku infrastrukturu s ciljem kvalitetnog razvoja prvenstveno naše djece. To znam najbolje budući sam, sudjelujući najprije u radu uprave Gusara u nekoliko mandata, a zadnjih 10 godina kao predsjednik nogometnog kluba Župa dubrovačka, uložio silnu energiju i svoje slobodno vrijeme kako bi se našoj djeci omogučili kvalitetni uvjeti za rad. Danas NK Župa dubrovačka ima najbolje uvjete od svih klubova u našoj županiji, a pred ishođenjem smo građevinske dozvole za još jedan dodatan iskorak – izgradnju tribina i svlačionica čime će sportski kompleks u Čibači biti zanimljiv i kao još jedan oblik turističke ponude Župe za sportski turizam. Kroz Zajednicu sportova općine dodatno ćemo osigurati sredstva kako bi se svim klubovima pokrili troškovi održavanja i upotrebe sportske infrastrukture, a također ćemo kroz naredno razdoblje dodatno povećati sredstva za redovan rad svih klubova.  
 
Kroz proteklo razdoblje značajna su ulaganja u sportsku infrastrukturu, najviše u nogometni kompleks u Čibači te dječja igrališta na nekoliko lokacija. Što planirate dalje? Što će Vam biti prioritet u razvoju sportske infrastrukture u narednom četverogodišnjem razdoblju?

ĐURO LONZA;  Da, u nogometnom klubu trenira oko 300 djece, te su se uz sredstva Općine značajna sredstva za izgradnju infrastrukture povukla i od HNS-a i Ministarstva turizma i sporta. Dodatno su izgrađena  dječja igrališta na Brašini, u Mandaljeni i Čibači. Započeta je izgradnja dječjeg igrališta na Brgatu, a planiramo izgraditi dječja igrališta u Platu, Mlinima, Krstacu, Petrači, Lazinama i Postranju. Budući imamo na raspolaganju zemljište koje je naša općina dobila od Vlade RH, na prostoru u Kuparima započet ćemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju bazena. Postoji i nekoliko boćarskih dvorana koje trebaju nužnu rekonstrukciju, te ćemo suradno s klubovima pronaći rješenja i za te objekte. Kako bi mogli kvalitetno upravljati sa svim sportskim objektima, nužno je osnovati ustanovu Sportski objekti Župa dubrovačka.

MARKO MILOSLAVIĆ;  Iako su ti pomaci važni i vrijedni, naš posao time nije završen. Sportski centar u Čibači još uvijek nije dovršen, a cilj nam je u sljedećem mandatu raditi sustavno i odlučno kako bismo taj projekt priveli kraju. Kada bude gotov, bit će to primjer kako odgovornim planiranjem i ustrajnošću možemo ostvariti kvalitetne i funkcionalne sportske sadržaje za naše sugrađane.
Među prioritetima za sljedeće četverogodišnje razdoblje ističem i projekt koji nadilazi samo sport – izgradnju bazena olimpijskih dimenzija. To nije samo potreba najstarijeg sportskog kolektiva u Župi, Vaterpolo kluba Gusar, nego i projekt od šire društvene vrijednosti. Bazen ovakvih dimenzija predstavlja važan resurs za djecu i mlade, za rekreativce, za potrebe nastave plivanja, ali i za razvoj sportskog turizma. Župa dubrovačka je atraktivna turistička destinacija i vjerujem da bi bazen dodatno obogatio našu ponudu, osobito u pred i posezoni.
Općina u ovom trenutku ne može sama financirati takav projekt, no ono što kao načelnik zajedno s općinskim vijećem mogu i hoću napraviti jest – definirati lokaciju, izraditi svu potrebnu projektnu dokumentaciju i aktivno tražiti partnere i izvore financiranja, bilo kroz državne fondove, europske programe ili u suradnji s privatnim sektorom. Uvjeren sam da ćemo pronaći rješenje ako uložimo dovoljno truda, jer potreba postoji, a ideja je realna i ostvariva.
Također, Župa danas nema zatvoreni sportski objekt osim školske dvorane, što predstavlja ozbiljno ograničenje za razvoj brojnih sportova, osobito u zimskom periodu. Zato ćemo prema istom modelu kao i kod bazena, započeti postupke planiranja i pripreme izgradnje višenamjenske sportske dvorane.
Konačno, iako prostor bivšeg auto-kampa u Kuparima nudi dugoročni potencijal za razvoj sportskih sadržaja, trenutno je pod sudskim sporom i u vlasništvu Republike Hrvatske, zbog čega ga u ovom trenutku ne možemo koristiti. Međutim, to ne znači da ćemo odustati od tog prostora. Vjerujem da će doći trenutak kada će Općina imati mogućnost staviti ga u funkciju za javne potrebe, ali do tada je naša odgovornost usmjeriti se na projekte koji su spremni za realizaciju i koji mogu konkretno unaprijediti kvalitetu života u Župi već u ovom mandatu.
U svemu tome ključna je ideja – da svake godine idemo korak naprijed, da ne stagniramo i da sport u Župi dubrovačkoj ostane snažan temelj zdravog i aktivnog društva.

Prije devet godina smo dobili školsku sportsku dvoranu na Mljekari koju sada koriste mnogi klubovi. Međutim, ona je kako joj i naziv govori, prvenstveno dvorana za potrebe škole i školskog sporta. Imaju li sportski klubovi i rekreativci dovoljno termina, kako za potrebe trenažnog procesa i natjecanja, tako i za organizaciju turnira i slično?  Je li došlo vrijeme za pokretanje postupka izgradnje općinske sportske dvorane koja bi, uz postojeću školsku, zadovoljila sve potrebe dvoranskog sporta?

MARKO MILOSLAVIĆ; Broj korisnika, osobito djece uključene u organizirani sport, iz godine u godinu raste, a kapaciteti te dvorane su danas u potpunosti popunjeni. To jasno govori da je došlo vrijeme za ozbiljno pokretanje postupka izgradnje nove sportske dvorane.
Takva višenamjenska sportska dvorana zadovoljila bi potrebe dvoranskog sporta u cjelini – omogućila bi više termina za treninge i natjecanja, bolju organizaciju sportskih turnira, ali i otvorila prostor za razvoj novih sportova i uključivanje većeg broja naših sugrađana, i mladih i odraslih. Usto, rasteretila bi školsku dvoranu koja uz to zahtijeva dodatna ulaganja – prije svega sanaciju krovišta i konačno rješavanje ventilacijskog sustava koji nikad nije ispravno funkcionirao, što značajno ograničava njezino korištenje u ljetnim mjesecima.
Kao budući načelnik, jasno ću prepoznati i artikulirati ovu potrebu. Prvi korak bit će definiranje konkretne lokacije i izrada cjelokupne projektne dokumentacije. No, kao i kod projekta izgradnje bazena, moramo biti realni – ovako značajan infrastrukturni zahvat zahtijeva partnere i vanjske izvore financiranja. Takva investicija ne može pasti isključivo na teret općinskog proračuna jer bi time ugrozili stabilnost ostalih razvojnih projekata.
Moja je odgovornost kao načelnika da stvorim preduvjete, pokrenem postupke i pronađem partnere, bilo u državnim institucijama, kroz europske fondove ili u privatnom sektoru koji će omogućiti realizaciju ovog projekta. Ne smijemo više čekati – potrebe su tu, rješenje postoji i sada je trenutak da počnemo djelovati. Izgradnja nove dvorane nije luksuz, nego nužnost ako želimo nastaviti razvijati Župu kao općinu u kojoj se sport cijeni, potiče i sustavno razvija.

ĐURO LONZA; Školska sportska dvorana na Mljekari u nadležnosti je županije i kao takva služi najprije za potrebe osnovne škole, a nakon toga klubovima koji treniraju djecu školskog uzrasta i tek na kraju dolaze seniorski klubovi i rekreativci. Iako je općina uložila znatna sredstva prilikom izgradnje kako bi dvorana bila trodjelna, a ne dvodjelna kakvu je Ministarstvo i financiralo, postojeća dvorana ne može zadovoljiti potrebe svih klubova i rekreativaca. Stoga moramo razmišljati o novoj lokaciji za izgradnju sportske dvorane, a prema našim planovima isto će se osigurati na prostoru novog “urbanog centra” u Kuparima.

Teško je govoriti o sportu, a ne spomenuti vaterpolo. Naš najtrofejniji sport nam je donio toliko veselja i slavlja te jedine do sada župske olimpijske medalje. Međutim V.K. Gusar radi s djecom, školom vaterpola i plivanja u vrlo teškim uvjetima. Jedino što zimi može koristiti u Župi je mali bazen hotela Astarea, a za sve ostalo se mora u Gruž. Ima li nade da se u skorije vrijeme pokrene postupak izgradnje vaterpolskog bazena i ako je odgovor da, kako planirate osigurati za to potrebna sredstva?

ĐURO LONZA; O bazenu u Župi se govori već nekoliko desetljeća. I ja sam kao dijete trenirao vaterpolo, te smo plivačke treninge imali u Astarei, a ostale u Kuparima. Nažalost, već dugi niz godina VK Gusar nema adekvatnu mogućnost kvalitetnog razvoja vaterpola, budući na raspolaganju ima mali broj termina u Gruškom bazenu. Svakako ćemo pokrenuti projekt izgradnje bazena u Kuparima, a sredstva ćemo osigurati putem EU fondova, Ministarstava, Vlade RH, Županije, kreditnih linija i proračuna Općine. Ne treba bježati niti od javno-privatnog partnerstva, budući i na taj način možemo naći kvalitetnog investitora i izvor financiranja. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Bazen u hotelu Astarea nije više primjeren za potrebe plivanja, a nikada nije bio za potrebe vaterpola. Za ozbiljniji trenažni proces i natjecanja mora se odlaziti u Gruž. Takva situacija nije održiva i sigurno nije dugoročno rješenje. Ako smo iskreni prema sebi i ako sport doista smatramo važnim dijelom života naše zajednice – vrijeme je da se ozbiljno pristupi planiranju i pripremi izgradnje bazena olimpijskih dimenzija u Župi.
Za mene je izgradnja bazena jedan od strateških ciljeva razvoja sportske infrastrukture u narednom razdoblju. Ne samo zbog Gusara, nego i zbog sve djece koja žele učiti plivati, baviti se vodenim sportovima, razvijati se kroz trening i natjecanje. Osim toga, takav bazen ima ogroman potencijal i kao dodatni turistički sadržaj – Župa je destinacija koja može kvalitetno spojiti sport i turizam, posebno izvan glavne sezone. Tako da takav projekt može imati i pozitivnu ekonomsku računicu.
Kao budući načelnik, ono što ću napraviti jest definirati odgovarajuću lokaciju i pripremiti projektnu dokumentaciju. To je preduvjet za svaki sljedeći korak – bilo prema nacionalnim sredstvima, bilo prema europskim fondovima, bilo prema mogućim partnerstvima s višim razinama vlasti ili prema privatnom sektoru. Realno je reći da takav projekt nadilazi financijske mogućnosti samog općinskog proračuna, ali nije nerealno vjerovati da ga možemo ostvariti ako ga odlučno i pametno vodimo od početka.
Neću davati prazna obećanja, ali mogu dati čvrsto jamstvo da ću pokrenuti postupak, postaviti jasne ciljeve i učiniti sve da bazen, koji Župa zaslužuje, postane stvarnost. Gusar, naša djeca i cijela zajednica to zaslužuju.
 
Par riječi o ostalim klubovima i sportovima, automobilizmu, borilačkim sportovima, boćarima, tenisu.... Kako im pomoći kako bi osigurali bolje uvjete za rad, a i organizirali sportska događanja u našoj općini?

MARKO MILOSLAVIĆ; Svaki od tih klubova nosi dio identiteta naše zajednice i vrijedno doprinosi sportskom duhu Župe. Upravo zato smatram izuzetno važnim postojanje Zajednice sportova, jer je to organizacijski okvir koji omogućuje da svi sportovi – i oni veći i oni manji – dobiju svoje mjesto i podršku. Zajednica sportova je poligon koji omogućuje pravedniju i transparentniju raspodjelu sredstava, te pruža platformu za sustavno planiranje i razvoj. Zajednica sportova je ta koja donosi strategiju razvoja sporta i to u potpunosti podržavam jer smatram da politici nije mjesto u sportu.
Zadatak Općine je da osigura stabilna i dostatna sredstva za sufinanciranje sportskih aktivnosti, da se ta sredstva iz godine u godinu povećavaju u skladu s mogućnostima proračuna, te da klubovi u Općini imaju sigurnog, pouzdanog i otvorenog partnera. 
Osim financijske potpore, Općina mora ulagati u sportsku infrastrukturu – kako u izgradnju novih sadržaja, tako i u redovno održavanje postojećih. To je konkretan i mjerljiv način kako pomoći klubovima, omogućiti kvalitetnije uvjete za trening i natjecanja, te otvoriti prostor za organizaciju sportskih događanja koji podižu vidljivost i atraktivnost sporta u Župi. Razmotriti ćemo i mogućnosti administrativne potpore klubovima u njihovom vođenju, kao što ćemo ulagati i u stručno usavršavanje kadra.
Sve ostalo – entuzijazam, ideje, rad s djecom i mladima, organizacija turnira i natjecanja – dolazi od samih klubova i njihovih uprava. Njihova snaga je temelj sportskog života Župe, a naša je dužnost da im budemo oslonac. I upravo takav pristup planiram njegovati – partnerski, otvoren i dugoročan.

ĐURO LONZA; Sve koji su na bilo koji način uključeni u rad klubova, a znamo da su to najvećim dijelom volonteri, treba maksimalno podržati i financijski pomoći. Župa, iako mala, u sportu ima nevjerojatne rezultate i na državnim i europskim natjecanjima. Inicijativa za organizaciju sportskih događanja mora doći od strane klubova, na vrijeme, kako bi se u proračunu Općine mogla predvidjeti sredstva koja će im to omogućiti. Zato svaki klub treba na vrijeme, suradno sa Zajednicom sportova općine, planirati svako sportsko događanje, napraviti izbor i uskladiti ih s mogućnostima. Mi ćemo uskoro izraditi i usvojiti Strategiju razvoja sporta u Župi dubrovačkoj, po kojoj ćemo razvijati sport i sportsku infrastrukturu u narednom razdoblju.

S obzirom na specifičan položaj Župe između mora i Malaštice ima li općina realne mogućnosti za razvoj biciklističkih staza i sigurnih pješačkih ruta koje bi služile rekreativcima, trkačima i šetačima?

ĐURO LONZA; Još dok sam bio predsjednik Turističke zajednice početkom 2000-ih, razmatrali smo mogućnosti razvoja biciklističkih staza u Župi dubrovačkoj. Nažalost, u to vrijeme nije bilo mogućnosti za izgradnju novih, a na postojećim cestama nismo mogli dobiti potrebne suglasnosti. Znamo kako već sada imamo 50-ak kilometara staza za šetače i rekreativne trkače kroz Župu i na tome treba dalje raditi i povećavati njihov broj. Jedno od zanimljivih djelova Župe je i područje Trapita od groblja do Kupara gdje bi se najprije trebali izgraditi protupožarni putovi, a koji bi bili zanimljivi i za bicikliste, šetače i rekreativne trkače. Vjerujem kako bi to bilo u interesu svih privatnih vlasnika zemljišta na Trapitu, jer bi na taj način dobili mogućnost pristupa svojim parcelama koje bi zatim mogli kvalitetno revitalizirati kao maslinike, vinograde ili nešto drugo zanimljivo tržištu.

MARKO MILOSLAVIĆ; Iako zbog konfiguracije terena nije realno očekivati da ćemo u cijelosti moći izgraditi biciklističku mrežu poput onih u ravničarskim krajevima, postoje dijelovi Župe gdje je izgradnja biciklističkih staza itekako moguća i potrebna. U tim područjima se već sada može planirati konkretne zahvate u smislu stvaranja sigurnih koridora za bicikliste.
S druge strane, veći potencijal leži u razvoju sigurnih pješačkih i šetačkih ruta. U tom segmentu se već napravio određeni iskorak kroz uređenje pojedinih staza koje koriste naši rekreativci, trkači i šetači. Ta pozitivna praksa se mora ne samo nastaviti nego i unaprijediti – kroz proširenje mreže i povezivanje staza s naseljima, plažama, vidikovcima i kulturnim lokalitetima.
Posebno ističem naš plan obalne šetnice koja bi povezivala Grad Dubrovnik s Cavtatom – projekt koji uključuje i označenu biciklističku stazu. Takva šetnica ne bi bila samo rekreativni i infrastrukturni iskorak, već i nova turistička atrakcija te prostor za odvijanje raznih kulturnih i sportskih događanja. Vjerujem da Župa zaslužuje takve projekte koji spajaju svakodnevne potrebe stanovnika s razvojnim potencijalom cijele destinacije.

Općinski načelnik Silvio Nardelli i župnik crkve Sv. Ilara i predstavnik Dubrovačke biskupije Don Miljenko Babaić održali su sastanak u maloj vijećnici Općine na kojem su razgovarali o planovima za realizaciju projekta Pastoralnog centra.
Općina Župa dubrovačka i Dubrovačka biskupija potpisali su sporazum o međusobnim pravima i obvezama u okviru projekta izgradnje Pastoralnog centra, koji će se nalaziti istočno od potoka Taranta, na zemljištu u vlasništvu Biskupije.
Radi se o prostoru za koji je prije nekoliko godina izrađeno idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje, a projekt je sada ponovno aktiviran zahvaljujući novoj fazi pripreme projektne dokumentacije, koju je započela Biskupija u cilju dobivanja dozvola za izgradnju crkve.
Općina Župa dubrovačka je, u međuvremenu, donijela izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Pastoralni centar“, kako bi se stvorili preduvjeti za realizaciju ovog projekta.
Dok se planira izgradnja crkve kao prioritetnog objekta unutar Pastoralnog centra, dio zemljišta ostaje privremeno neiskorišten, te je Biskupija odlučila, u suradnji s Općinom, ustupiti taj prostor na korištenje – bez naknade – za uređenje dječjeg i sportskog igrališta. Radi se o polovici postojećeg travnatog terena i dijelu površine uz postojeći objekt  “limenog objekta”. Korištenje prostora bez naknade predviđeno je na više godina, uz mogućnost produljenja sporazuma.
Općina će kroz vlastiti proračun financirati uređenje dječjeg i sportskog igrališta, čime će se prostor privesti svrsi, barem dok ne započne druga faza izgradnje Pastoralnog centra.
Također, važan dio dogovora je i zamjena nekretnina između Općine i Biskupije radi rješavanja pristupa Pastoralnom centru i javnim prometnicama. Na temelju lokacijske dozvole i katastarskih izmjena, izvršit će se razmjena zemljišta kako bi čestice bile usklađene s urbanističkim planom i zajedničkim interesima.
Iz Općine su izrazili zahvalnost Dubrovačkoj biskupiji na suradnji i razumijevanju, u središtu Župe na lokaciji koja nije prezahtjevna za uređenje naglasivši kako će nova igrališta koristiti posebno djeca iz lokalnog vrtića i mladi iz Župe.
Don Miljenko Babaić zahvalio se načelniku i OŽD na dugogodišnjoj suradnji i otvorenosti u zajedničkom djelovanju. Istaknuo je kako je tijekom svog svećeničkog djelovanja u župana Sv Ilara i Sv Marije Magdalene uvijek osjećao podršku Općine, kako u održavanju i obnovi sakralnih objekata i župnih ureda  tako i u projektu realizacije Pastoralnog centra koji zajedno doprinose kvaliteti života vjernika i svih stanovnika Župe dubrovačke.
 - Hvala vam na svakoj riječi pomoći, podrške i razumijevanja - poručio je don Miljenko Babaić.

Kulturno zabavni život naše općine po mišljenju većine mještana treba značajno unaprijediti.  Nemamo muzej, knjižnicu, a ni stalni kulturni sadržaj. Povremeno smo imali izložbe u zgradi Blagajna u Mandaljeni, kulturno zabavne priredbe i sadržaje u Domovima u Postranju, parku Striježice, na prostoru Spomen obilježja... Što bi bili Vaši prvi koraci po ovom pitanju ako postanete načelnik?

ĐURO LONZA; U svom programu nosimo niz projekta koji će zasigurno unaprijediti kulturni život u Župi. Društveni dom u Čibači je u završnoj fazi projektiranja i uskoro očekujemo postupak izdavanja građevinske dozvole. Od Vlade RH je već zatraženo zemljište u Platu, također za izgradnju društvenog doma te ću u ovom mandatu izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi potrebne dozvole za gradnju. Dodatno ćemo ulagati u društvene domove na Brgatu i u Postranju. Kulturno umjetničko društvo “Marko Marojica” će napokon dobiti svoj dom u zgradi Blagajne kako bi se na obuhvatu spomen obilježja mogla odvijati različita kulturna događanja. Dugoročno, u Kuparima ćemo suradno s Vladom RH kroz projekt “Urbanog centra” izgraditi Dom kulture, te Centar za mlade. Također ćemo otvoriti i knjižnicu, te dodatno podupirati rad udruga u kulturi. Istražit ćemo povijesne lokalitete i prezentirati ih javnosti.

MARKO MILOSLAVIĆ; Prvi korak bit će osnivanje Javne ustanove u kulturi Općine Župa dubrovačka, koja će imati zadatak osmisliti, voditi i provoditi kulturni program tijekom cijele godine – ne samo u sezoni i ne samo prigodno. Kultura ne smije ovisiti o pojedincima, nego mora imati sustavnu institucionalnu podršku.
Drugo, pokrenut ćemo osnivanje Župskog muzeja – kao mjesta koje čuva i interpretira naš identitet, tradiciju i suvremeni razvoj. Imamo bogatu povijest, a nemamo gdje pokazati ni jedan autentičan predmet, fotografiju ni dokument. To moramo promijeniti.
Treće, uložit ćemo u uređenje i oživljavanje postojećih prostora – poput zgrade Blagajne, domova u Postranju i Čibači, te prostora parka Striježice – za razne kulturne, obrazovne i kreativne sadržaje: radionice, predstave, koncerte, izložbe, filmske večeri, predavanja. Kultura mora biti prisutna u svakom dijelu Župe.
Konačno, dugoročno želimo osnovati općinsku knjižnicu i čitaonicu, kao prostor znanja, susreta i učenja za sve generacije. Nisu nam potrebne megalomanske investicije, već jasan plan i volja da kulturu vratimo u svakodnevni život naše zajednice.
Za mene je kultura temelj identiteta i razvoja. Ne vidim je kao trošak, nego kao ulaganje u duh i budućnost Župe.

Smatrate li da u Župi treba osnovati ustanovu u kulturi? Ako da, što biste konkretno odmah na početku mandata poduzeli? Hoće li Vam vraćanje zgrade Blagajne u funkciji kulturnog sadržaja biti prioritet? Mogu li se postojeći sadržaji kao što su Domovi kulture (ili Domovi mladeži) u Postranju i Donjem Brgatu bolje iskoristili za rad udruga građana u kulturi, eventualne predstave, možda povremene kino projekcije, glazbene večeri i druge slične sadržaje za sve generacije mještana Župe?

MARKO MILOSLAVIĆ; Da, smatram da Župa dubrovačka treba osnovati vlastitu ustanovu u kulturi. To je prvi i ključni korak kako bismo kulturu izdigli izvan prigodnog i stihijskog djelovanja. Kultura zaslužuje sustavnu podršku, programski kontinuitet i profesionalnu organizaciju – a to se ne može postići bez institucije koja za to preuzima odgovornost.
Odmah na početku mandata pokrenut ću postupke osnivanja ustanove, definiranja programskih ciljeva i izrade modela financiranja. Zgrada Blagajne u Mandaljeni treba biti dio kulturne infrastrukture Župe – mjesto izložbi, predavanja, manjih koncerata, edukativnih i društvenih događanja. Ta zgrada ima simboliku, dobar položaj i već postojeću prepoznatljivost među mještanima.
Postojeći Domovi u Postranju i Donjem Brgatu imaju ogroman neiskorišten potencijal. Vjerujem da u suradnji s našim udrugama, razvojem redovitog kalendar aktivnosti, ti prostori mogu postati žarišta lokalne kulturne scene – za amaterske predstave, glazbene večeri, filmske projekcije, radionice i sve druge oblike stvaralaštva.
Kultura u Župi ne smije biti elitistička ni udaljena od svakodnevice. Ona mora biti živa, dostupna i uključiva, okrenuta svim generacijama. Zato ćemo sustavno raditi na umrežavanju lokalnih kreativaca, udruga i ustanova – i graditi kulturnu politiku koja poštuje naše vrijednosti, a istovremeno otvara prostor novim idejama.

ĐURO LONZA; Ustanovu u kulturi treba osnovati, ali prioritet je kako sam već naveo suradno s akterima u kulturnom životu Župe posložiti trenutno stanje, te stvoriti infrastrukturu za rad udruga u kulturi koje će osmišljavati i realizirati razne projekte. Financijska pomoć od strane Općine neće izostati. 

Župa dubrovačka gravitira Dubrovniku,  može li se kroz suradnju s Dubrovačkim ljetnim igrama donijeti kvalitetniji program u Župu? Imamo nekoliko primjera iz prošlosti kada smo imali gostovanje predstava i drugih sadržaja.

ĐURO LONZA; Naravno, taj zadatak će uz pomoć Općine imati Turistička zajednica općine Župa dubrovačka i naše udruge u kulturi.

MARKO MILOSLAVIĆ; Apsolutno – Župa dubrovačka ima veliki kulturni potencijal koji treba povezati s regionalnim institucijama, a Dubrovačke ljetne igre svakako su najvažnija među njima. Ta suradnja ne bi bila novost, već nastavak dobrih primjera iz prošlosti, ali s jasnijom strategijom i redovitim planiranjem.
Kad postanem načelnik, inicirat ću formalno partnerstvo s Dubrovačkim ljetnim igrama, kako bismo osigurali da se dio njihova programa – bilo predstave, koncerti, radionice ili drugi sadržaji – redovito odvija i na prostoru naše općine. To je prilika da se Župa uključi u važan kulturni kontekst, a da naši mještani dobiju pristup vrhunskim programima bez potrebe odlaska u grad.
Naš cilj nije da se natječemo s Dubrovnikom, već da na pametan način iskoristimo naš položaj, prostore i spremnost ljudi na suradnju, kako bismo obogatili lokalni kulturni život. Župa ima prostore, publiku i zajednicu koja to zaslužuje – a u suradnji s velikim institucijama, možemo im to i osigurati.

Imate li u planu obnovu  povijesnih lokaliteta kao što je Ljetnikovac Beterina, vidite li tu mogućnost suradnje s Društvom prijatelja dubrovačke starine kao što su pri obnovi objekata iz doba Dubrovačke republike učinili u susjednim općinama Konavle, Dubrovačko primorje i Ston?

ĐURO LONZA; U svom programu nosimo obnovu ljetnikovca Bettera koji se nalazi na prekrasnoj lokaciji i koji dugi niz godina samo propada. Svakako ću uložiti napor da se iznađe način njegove obnove, bilo putem Društva prijatelja dubrovačka starine ili putem Ministarstva kulture. S naše strane uredit ćemo šetnicu od Mlina do ljetnikovca, te tražiti način kako se dalje šetnicom povezati prema Solinama i Platu. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Da, obnova i valorizacija povijesne baštine mora biti dio našeg strateškog razvoja – ne samo zbog kulturne vrijednosti, već i kao sredstvo jačanja identiteta, turizma i obrazovanja. Ljetnikovac Beterina zaslužuje obnovu, i to ne kao mrtvi spomenik, već kao prostor koji će ponovno živjeti – kroz kulturu, obrazovne programe, izložbe ili čak kao prostor za rad udruga i kulturnih inicijativa. Ljetnikovac je trenutno u vlasništvu Republike Hrvatske.
Smatram da je suradnja s Društvom prijatelja dubrovačke starine prirodan i nužan korak, kao što su to učinile i susjedne općine. Oni imaju znanje, iskustvo i povjerenje u provedbi ovakvih projekata. Svakako ću pokazati inicijativu i otvoriti razgovore kako bismo krenuli u smjeru pokretanja eventualne obnove, ali i traženja izvora financiranja. Postoje administrativne prepreke koje je potrebno savladati kako bi uopće došli u posjed i stvorili uvjete za konkretno pokretanje projekta, a o tome ne ovisi samo volja načelnika, jer je prostor ljetnikovca u vlasništvu RH.
Zaštita i aktivacija povijesne baštine u Župi ne smije ostati samo ideja – vrijeme je da se i naši vrijedni lokaliteti konačno stave u funkciju zajednice i budu izvor ponosa svih generacija naših mještana.

Kultura nije samo događaj, već način života zajednice. Ako dobijete priliku voditi općinu u idućem mandatu, koji bi bio Vaš dugoročni cilj na ovom području, nešto što bi za pet ili deset godina ostalo kao vidljiv trag vašeg upravljanja u kulturnom razvoju Župe dubrovačke?

MARKO MILOSLAVIĆ;  U pravu ste – kultura nije samo događaj, ona je odraz duše zajednice i temelj našeg identiteta. Moj dugoročni cilj je da Župa dubrovačka konačno dobije trajnu kulturnu infrastrukturu i sustavnu podršku razvoju kulturnog života, kako bi svaki naraštaj imao mjesto i prostor za izražavanje, stvaranje i pripadnost.
Konkretno, želim da za pet do deset godina u Župi naša ustanova u kulturi okuplja i podržava udruge, mlade, umjetnike i baštinu, da naš KUD ima primjeren dom u kojem će nastaviti razvijati i njegovati našu kulturnu baštinu, te da imamo barem jedan obnovljeni povijesni lokalitet stavljen u javnu funkciju. Uspjeh će ovisiti o više faktora, ne samo o mojoj dobroj volji, ali vjerujem da Župa to može i da to zaslužuje.
Želim da kulturni sadržaji postanu redoviti i raznoliki – od dječjih radionica i kino projekcija, do ljetnih glazbenih večeri i domaćih izložbi, te da kultura bude prisutna u svakom kutku Župe.
Moj trag na području kulture bit će izgradnja uvjeta da se kulturni život Župe više nikad ne svodi samo na povremene događaje, nego da postane trajna, svakodnevna vrijednost koja okuplja ljude i gradi zajedništvo. 

ĐURO LONZA; Izgradnjom Doma kulture i centra za mlade u Kuparima, obnovom postojećih i izgradnjom novih društvenih domova, udomljavanjem KUD-a Marko Marojica, obnovom ljetnikovaca, istraživanjem i prezentacijom povijesnih lokaliteta, otvaranjem knjižnice i etnografskog muzeja, te izdašnjim financiranjem udruga u kulturi, značajno će se popraviti kulturna scena Župe dubrovačke.

I zabavni život naše Općine pamti neke bolje dane. Što općina i njezin načelnik mogu učiniti da mladi u Župi imaju nešto više od izlaska u kafiće?

ĐURO LONZA; Svi pamtimo nezaboravne maškarane zabave u Župi, te brojne zabave po društvenim domovima, ali vremena su se promijenila i danas je uistinu veliki izazov kako zadovoljiti potrebe mladih. Puno se može napraviti ako se osmišljavanju zabavnog sadržaja pristupi planski u dogovoru s Turističkom zajednicom, udrugama mladih, školom, sportskim i kulturnim udrugama, te se isto na vrijeme uskladi s proračunskim mogućnostima. Izgradnjom Centra za mlade u Kuparima dobili bi jedan dobro opremljeni multifunkcionalni prostor u kojemu bi se mogla odvijati brojna događanja koja bi zadovoljila potrebe mladih za zabavom. Želim da naša općina postane mjesto u kojem se stalno nešto događa, gdje se ljudi rado druže, opuštaju i stvaraju trajne uspomene.  

MARKO MILOSLAVIĆ; Mladi u Župi zaslužuju više od puke rutine i odlazaka u kafiće. Načelnik i općina ne trebaju mladima propisivati kako će se zabavljati, ali im mogu stvoriti uvjete da imaju izbora. To je danas najveći problem – nedostatak prostora i sadržaja za njihovu energiju, kreativnost i druženje.
Kao načelnik, pokrenut ću program oživljavanja društvenih prostora kroz suradnju s mladima, posebno kroz Savjet mladih i udruge koje djeluju ili žele djelovati u Župi. Parkovi i javne površine mogu se koristiti za organizaciju manifestacija poput glazbenih večeri, kvizova, filmskih projekcija, sportskih turnira, radionica i sezonskih manifestacija koje oni sami osmisle. Dobar primjer je turnir Župskih sela koji je svake godine sve popularniji i okuplja našu zajednicu kao rijetko koji drugi događaj. Iznimno je važno sustavno ulagati u mlade – ne samo kroz stipendije, nego i kroz programe poticanja aktivizma, volontiranja, mobilnosti i zapošljavanja.