U posljednja 24 sata zabilježena su 2242 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 9745. Među njima je 731 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 52 pacijenta.
 
Preminulo je 16 osoba.
 
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 33959 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 429 preminulo. Ukupno se oporavilo 23785 osoba od toga 875 u posljednja 24 sata.
 
U samoizolaciji je trenutno 27967 osoba.
 
Do danas je ukupno testirano 437 048 osoba, od toga 8087 u posljednja 24 sata.

Samo u Zagrebu je 798 novih slučajeva,  u Vukovarsko-srijemskoj županiji 68, u Sisačko-moslavačkoj županiji 35, a u Istri 29 novozaraženih.

Dubrovačko-neretvanska županija objavila je natječaj za stipendiranje darovitih učenika i studenata i natječaj za stipendiranje učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Zajedno sa stipendistima iz prethodnih godina koji su ostvarili pravo na nastavak primanja stipendije i u 2019./2020. školskoj/akademskoj godini, Županija će ukupno stipendirati čak 105 korisnika stipendije za što ukupno u svom Proračun izdvaja 890.000,00 kuna. I ove akademske godine, zbog potrebe za stručnim medicinskim kadrom Županija stipendira šest medicinskih sestara i šest doktora medicine.

Za 2020./2021. školsku/akademsku godinu dodijelit će se 5 stipendija za darovite učenike, 10 za darovite studente, 10 stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarana zanimanja i 10 za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i to:

konobar – 2
kuhar – 2
medicinska sestra – 6
doktor medicine – 6
magistar medicinske biokemije – 1
magistar edukacijske rehabilitacije – 1
magistar logopedije – 1
magistar psihologije – 1

Stipendija se dodjeljuje za razdoblje od 10 mjeseci tijekom jedne školske, odnosno akademske godine i to u iznosu od 600,00 kuna mjesečno po učeniku i 1.000,00 kuna mjesečno po studentu. Pravo na nastavak primanja stipendije u idućoj godini ima svaki onaj daroviti učenik koji tekuću godinu završi s odličnim uspjehom i upiše se u iduću kao redovan učenik i svaki daroviti student koji tekuću godinu završi s prosjekom ocjena 4,3 i više i iduću upiše kao redovan student. Za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja dovoljno je upisati se kao redovan učenik, tj. student da bi ostvarili pravo nastavka primanja stipendije u idućoj školskoj/akademskoj godini.

Natječaj je otvoren od 24. listopada do 6. studenog 2020. godine i objavljen je u Dubrovačkom vjesniku i na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije.

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 23. listopada raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348trgovačkih društava (9% više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67% njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo  13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 2%, dobit jesmanjena za 2%, a konsolidirana dobit je manja za3%.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26%), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardikuna prihoda (20%), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13%),građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11%). teadministrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (10%)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4%.  Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna  (64%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21% (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 8% (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106%, a iznosio je 305milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od 2% u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35% od ukupne dobiti. Sa 173milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16% u ukupnoj županijskoj dobiti,a djelatnost prijevoza i skladištenja 15% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164milijuna kuna.
Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 307 milijuna kuna (38%), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19%).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46%), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41%) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13%).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353% u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.
U djelatnostiAdministrativne i uslužnedjelatnosti, unutarkojenajvećiudio (preko 90%) čineturističkeagencijezabilježenje u 2019.značajanporastinvesticija od 122% - štoovudjelatnostdodatnočiniizloženomu ovojkrizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili 8% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30% ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji,  prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (6%). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%,dok je u Republici Hrvatskoj s 2% na 3%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od 3% u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kn.

U 2019. u odnosu na 2008 godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa 4% na 14% u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine.
Gledajući od 2008. pa naovamo, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon 10 godina gubitaka.

Trojić je istaknula „s 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja“.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu, „vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima.“
Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj, Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova. Šimić je istaknula: „HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid - 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu“.


Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, potpisali su danas, u Palači Ranjina, Ugovor o sufinanciranju angažmana gostujućih liječnika u Općoj bolnici Dubrovnik za 2020. godinu u vrijednosti od 500 tisuća kuna, a sve u cilju osiguranja dostupnosti liječničkih usluga žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije. Naime, uslijed nedostatka medicinskog kadra, angažman gostujućih liječnika je od visoke važnosti  za dubrovačku bolnicu, posebice za organizaciju dežurne službe.

Ovo je još jedan u nizu načina na koji Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže u zdravstvo na jugu Hrvatske, a kroz različite projekte i poticaje ove godine je već uloženo preko 27,5 milijuna kuna.

Podsjetimo, u 2020. godini Dubrovačko-neretvanska županija je za Opću bolnicu Dubrovnik kao jednu od najvažnijih ustanova u borbi s pandemijom COVID-19 izdvojila sredstva u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna utrošena za zaštitnu opremu i dezinfekcijska sredstva, plaće za prekovremeni rad, te osiguranje potrebnih medicinskih uređaja.

U lipnju 2020. potpisani su ugovori o sufinanciranju poticajnih mjera za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije kojim je Općoj bolnici Dubrovnik dodijeljeno 480 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike bolnice.

Također, Županija je financirala nabavku najsuvremenijih medicinskih uređaja i to UZV uređaj za radiologiju opće namjene te modernog digitalnog rendgenskog uređaja u vrijednosti 2,5 milijuna kuna koji su isporučeni bolnici.

Općoj bolnici Dubrovnik je u 2020. godinu za  tekuće i investicijsko održavanije i investicijsko ulaganje kroz decentralizirana sredstva do kraja godine bit će isplaćeno 8,2 milijuna kuna.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, potpisali su danas, u Palači Ranjina, Ugovor o sufinanciranju angažmana gostujućih liječnika u Općoj bolnici Dubrovnik za 2020. godinu u vrijednosti od 500 tisuća kuna, a sve u cilju osiguranja dostupnosti liječničkih usluga žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije. Naime, uslijed nedostatka medicinskog kadra, angažman gostujućih liječnika je od visoke važnosti  za dubrovačku bolnicu, posebice za organizaciju dežurne službe.

Ovo je još jedan u nizu načina na koji Dubrovačko-neretvanska županija kontinuirano ulaže u zdravstvo na jugu Hrvatske, a kroz različite projekte i poticaje ove godine je već uloženo preko 27,5 milijuna kuna.

Podsjetimo, u 2020. godini Dubrovačko-neretvanska županija je za Opću bolnicu Dubrovnik kao jednu od najvažnijih ustanova u borbi s pandemijom COVID-19 izdvojila sredstva u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna utrošena za zaštitnu opremu i dezinfekcijska sredstva, plaće za prekovremeni rad, te osiguranje potrebnih medicinskih uređaja.

U lipnju 2020. potpisani su ugovori o sufinanciranju poticajnih mjera za zdravstvene radnike u zdravstvenim ustanovama na području Dubrovačko-neretvanske županije kojim je Općoj bolnici Dubrovnik dodijeljeno 480 tisuća kuna u svrhu sufinanciranja stanarina za zdravstvene radnike bolnice.

Također, Županija je financirala nabavku najsuvremenijih medicinskih uređaja i to UZV uređaj za radiologiju opće namjene te modernog digitalnog rendgenskog uređaja u vrijednosti 2,5 milijuna kuna koji su isporučeni bolnici.

Općoj bolnici Dubrovnik je u 2020. godinu za  tekuće i investicijsko održavanije i investicijsko ulaganje kroz decentralizirana sredstva do kraja godine bit će isplaćeno 8,2 milijuna kuna.

U organizaciji Dubrovačkih knjižnica u ogranku Lapad već sedam tjedana održavale su se besplatne radionice informacijske i informatičke pismenosti za osobe treće životne dobi (65+) koje je vodio informatičar Vlaho Bazdan.

Prva radionica održala se 8. rujna, a posljednja je održana 23. listopada. Tijekom mjesec i pol dana trajanja kroz radionice su prošlo 52 polaznika, svaki tjedan nova skupina od najviše osam ljudi.

Uvodno predavanje je držao umirovljeni informatičar Mato Brnjić, jedan od "svjedoka'' informatičke revolucije 70-ih godina koji je radio na svim vrstama računala. Pa je tako bio i jedan od organizatora prve informatičke radionice u Lazaretima davne 1985. godine.

Osim osnova rada na računalu, polaznike se učilo i kako se služiti internetom; pretraživati podatke, čitati vijesti, kopirati tekstualne sadržaje, gledati videe i slično.

Ove radionice su za cilj imale društveno integrirati stariju populaciju i aktivno ih uključiti u kulturna i društvena zbivanja. Također, u ogranku Lapad u organizaciji Knjižnica, nastavljaju se radionice engleskoga jezika za osobe treće životne dobi podijeljene u dvije skupine, one napredne i početnike, koje već mjesec dana vodi dr.sc. Janko Andrijašević, profesor engleskoga i književnosti. Ove radionice će trajati do kraja prosinca..

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1867 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8394. Među njima je 716 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 49 pacijenata.
 
Preminulo je 7 osoba.
 
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 31717 osoba zaraženo novim koronavirusom, od kojih je 413 preminulo, ukupno se oporavilo 22910 osoba od toga 846 u posljednja 24 sata.
 
U samoizolaciji je trenutno 25889 osoba.
 
Do danas je ukupno testirano 428 961 osoba, od toga 7313 u posljednja 24 sata.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 32 nova slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o pet muških i pet ženskih osoba iz Dubrovnika (njih osam ima utvrđenu ep. vezu), pet muških i četiri ženske osobe iz Župe dubrovačke (sedam ima utvrđenu ep. vezu), dvije muške i tri ženske osobe iz Metkovića (za četiri utvrđena ep. veza), jednoj muškoj osobi iz Stona (utvrđena ep. veza), po jednoj muškoj osobi iz Smokvice i Vela Luke, po jednoj ženskoj osobi iz Kule Norinske, Ploča i s Mljeta te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

Izliječeno je 13 osoba: tri iz Dubrovnika i Ploča, dvije iz Metkovića i s Mljeta te po jedna iz Kule Norinske, Konavala i Župe dubrovačke.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 13 osoba pozitivnih na koronavirus. U posljednja 24 sata obrađen je 161 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 17 745 uzoraka.

U samoizolaciji je 629 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno niti jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 87 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je besplatnu radionicu “Rješavanje poslovnih konflikata i reklamacija” koja je održana u prostorijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik.

Bez usvajanja vještina upravljanja sukobom, teško se može ostvariti poslovni uspjeh. Isto je i s reklamacijama koje su sastavni dio poslovanja poduzetnika. Polaznici su sudjelovanjem na radionici koja je obuhvaćala teoriju i praktične vježbe saznali na koje načine vlasnici poduzeća, obrtnici, voditelji prodaje i ostali koji komuniciraju s klijentima mogu riješiti konflikte, prigovor i /ili reklamacije te kako komunicirati s nezadovoljnim kupcima i kako pridobiti i zadržati klijente.

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je pripadnike Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik uoči obilježavanja godišnjice osnutka ove ratne postrojbe.

Dubrovački Mješoviti odred mornaričkog desantnog pješaštva ustrojen je 1. studenoga 1991. godine i sudjelovao je u obrani Dubrovnika, Elafita, u oslobađanju Župe Dubrovačke, Dubrovačkog primorja, Konavala i zaleđa. Postrojbu je samoinicijativno osnovala grupa ljudi kao odgovor na potrebu organizirane obrane napadnutog Dubrovnika, a zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral Sveto Letica svojom zapovjedi formalno ju je učinio dijelom HRM-a.

Kroz odred je prošlo 1100 pripadnika, a njih četrnaest poginulo je u obrani Hrvatske, rečeno je na sastanku s Predsjednikom. Članovi Udruge svake godine obilježavaju datum osnivanja Hrvatske ratne mornarice u Dubrovniku prisjećajući se zbivanja iz 1991. godine, a s predsjednikom Milanovićem razgovarali su o ratnim okolnostima, organizaciji obrane i  ustrojavanju mornarice tijekom Domovinskog rata.

Na sastanku s Predsjednikom Republike sudjelovali su prvi ratni zapovjednik HRM Dubrovnik, zapovjednik satnije i predsjednik Udruge Želimir Čizmić, ratni načelnik veze i dopredsjednik Udruge Vlaho Lonza, ratni zapovjednici voda Petar Srijemsi i Miho Pejdar, predsjednik podružnice HRM Župa dubrovačka vojnik Pero Matuško, ratni zapovjednik otoka Lokrum Ivica Matijaš te vojnici Miho Duper, Tonči Daničić, Boris Njavro, Stijepan Klešković, Žarko Rajković, Vlaho Mazarekić i Mario Čulić.

U sudaru koji se oko 20 sati dogodio kod crkve Sv. Ane na Brgatu, na cesti od kružnog toka prema graničnom prijelazu, u kojem su sudjelovali motocikl dubrovačkih registarskih oznaka i Osobno vozilo Bih tablica, kako doznajemo ozlijeđen je motociklist koji je prevezen u dubrovačku bolnicu.

Promet se odvija otežano, uz policijsku regulaciju jednim kolnim trakom, očevid je u tijeku.