U ponedjeljak 15. lipnja 2026. u jutarnjim satima organizirano je pranje i čišćenje šetnice u Mlinima od platana do parkinga na mulu.

U utorak, 16. lipnja 2026. u jutarnjim satima organizirano je pranje i čišćenje šetnice u Srebrenom od Caffe bara Luna do Čeških banja (ugostiteljskog objekta Val di Breno).

- Kako bi se izbjegla veća gužva i osigurala sigurnost svih prolaznika čišćenje će se odvijati u ranim jutarnjim satima, od 06:00 do 08:00 sati.

Zahvaljujemo na razumijevanju - poručuju iz Općine Župa dubrovačka.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo, u funkciji potpredsjednika Jadransko-jonske euroregije, sudjelovao je u Tirani na svečanom obilježavanju 20. obljetnice djelovanja ove međunarodne organizacije koja okuplja jedinice lokalne i regionalne samouprave iz jadransko-jonskog prostora.

U sklopu svečanosti župan Pezo sudjelovao je u pozdravnim obraćanjima zajedno s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem, ministrom lokalne uprave Ervinom Demom, zastupnikom u albanskom parlamentu Taulantom Ballaom te predsjednikom Jadransko-jonske euroregije Aldrinom Dalipijem.

U svom obraćanju Župan je istaknuo važnost suradnje regija na području prometnog, pomorskog i zračnog povezivanja, energetike, zaštite okoliša, upravljanja prirodnim nepogodama te pitanja sigurnosti i migracija. Posebno je naglasio važnost usvajanja europskih vrijednosti, uključujući borbu protiv korupcije i dosljedno poštivanje vladavine prava.

Župan Pezo također je istaknuo ključnu ulogu višerazinskog upravljanja u jačanju regionalne suradnje te pohvalio napredak Albanije na njezinu europskom putu, izrazivši potporu što skorijem pristupanju te zemlje Europskoj uniji.

Na svečanosti je sudjelovao i predsjednik Županijske skupštine Nikola Dobroslavić, jedan od bivših i najdugovječnijih predsjednika Jadransko-jonske euroregije. Sudjelovao na panelu bivših predsjednika i osnivača Euroregije zajedno s Ivanom Jakovčićem, Angelom Ioriom i Giovannijem Di Stasi.

Jadransko-jonska euroregija okuplja jedinice lokalne i regionalne samouprave iz šest država – Grčka, Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Italija – te danas broji 33 članice. Tijekom dva desetljeća djelovanja profilirala se kao važna platforma za jačanje međuregionalne suradnje i promicanje zajedničkih razvojnih interesa na jadransko-jonskom području.

Dubrovački muzeji, 12. lipnja 2026. započeli su obilježavanje Europskih dana arheologije stručnim predavanjem u Kneževu dvoru o najnovijim arheološkim istraživanjima na prapovijesnoj nekropoli „Gomile” u Zakotorcu na Pelješcu te su u suradnji s Odjelom za arheologiju Muzeja i galerija Konavala, organizirali ARHEO POP-UP izložbu, edukativnu radionicu te stručna vodstva na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu, koja se nastavljaju i sutra, 13. lipnja 2026.

Arheološka istraživanja na prapovijesnoj nekropoli Gomile u Zakotorcu

U Kneževu dvoru, voditelj Arheološkog muzeja u Dubrovniku, dr. sc. Domagoj Perkić održao je predavanje “Arheološka istraživanja na prapovijesnoj nekropoli „Gomile“ u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu u razdoblju od 2020. do 2026. godine.
Nalazište je smješteno u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac koja se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku. Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca., istaknuo je uvodno Perkić te dodao „Neposredno ispod naselja, na položaju „Gomile“, nalazi se skupina gomila među kojima se prepoznaju dva tipa: one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom. Između gomila kao i uz stijene uočavaju se i grobnice izgrađene u suhozidu. Navedeno predstavlja specifičnost na cijelom istočnojadranskom prostoru, a pojedine analogije u smislu gomila stepenastog oblika nalazimo samo u obližnjoj Nakovani na Pelješcu. Pored dvije brončane ilirske kacige i brojnih drugih nalaza u vidu oružja, nakita, nošnje i keramičkih posuda kao grobnih priloga, najbitnije su nove spoznaje o pogrebnom ritualu prapovijesnih zajednica u željeznom dobu i njihovim prvim susretima s grčkom civilizacijom. Za sada, prema arheološkim nalazima, možemo pratiti pokopavanje u navedenim gomilama u razdoblju od 6. do 3./2. st. pr. Kr., no svako sljedeće istraživanje to može promijeniti.“

Predmeti iz dalekih krajeva pronađeni na Pelješcu

Posebno je zanimljivo što na relativno malom, ali očigledno vrijednom i značajnom nalazištu na Pelješcu nalaze se predmeti iz cijelog ondašnjeg svijeta: od jantara s Baltika, staklenih predmeta s Bliskog istoka, brončanog i srebrenog nakita iz južnih dijelova zapadnog i srednjeg Balkana do najskupocijenjenijih keramičkih posuda grčke provenijencije. 
Istraživanjima je koordinirao Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.

Arheološki lokalitet na poluotoku Sustjepan u Cavtatu

Dubrovački muzeji u suradnji s Odjelom za arheologiju Muzeja i galerija Konavala organizirali su i ARHEO POP-UP izložbu te niz edukativnih radionica i stručnih vodstava na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu. Arheološka istraživanja na poluotoku Sustjepan, vođena 1971. i 1972. godine, rezultirala su otkrićem ostataka kompleksne rimske građevine, koja se prema svojim arhitektonskim obilježjima i prostornom smještaju najčešće interpretira kao maritimna vila. Riječ je o građevini terasasto prilagođenoj prirodnoj padini terena, izduženoj u smjeru sjeverozapad–jugoistok.
Tijekom istraživanja dokumentirani su i kasnoantički grobovi, kao i brojni arhitektonski elementi poput zidova, podnica, oslikane žbuke i mozaika, što upućuje na visoku razinu graditeljske i stambene kvalitete objekta. Smještaj vile neposredno uz obalu, s vizualnom orijentacijom prema današnjoj jezgri Cavtata, sugerira i njezinu integriranost u urbani i gospodarski sustav Epidaura. Uz rezidencijalnu funkciju, koja se očituje u kvaliteti arhitekture i dekoracije, pretpostavlja se i gospodarska komponenta, posebice u kontekstu skladištenja i distribucije proizvoda, što potvrđuju nalazi amfora i infrastrukture poput mogućih cisterni i pristanišnih struktura.

 „Muzej na otvorenom“

Program na lokalitetu zamišljen je kao privremeni ‘muzej na otvorenom’ koji na pristupačan, interaktivan i edukativan način široj publici približava arheološka istraživanja i važnost očuvanja arheološke baštine.
Tijekom dva dana, 12. i 13. lipnja 2026. lokalitet Sustjepan postao je prostor susreta muzejskih djelatnika i posjetitelja kao mjesta interpretacije prošlosti putem aktivnog sudjelovanja publike u razumijevanju procesa arheološkog rada, od terenskog rada i dokumentiranja do interpretacije i prezentacije nalaza. Na lokalitetu je postavljena i manja interpretacijska izložba koja sažeto prikazuje dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja. Izložba uključuje informativne panele, vizualne materijale i prezentaciju odabranih nalaza. Autori koncepta su arheolog Dubrovačkih muzeja Krešimir Grbavac i arheologinja Muzeja i galerija Konavala, Helena Puhara. 

Poseban naglasak stavljen je na izravnu komunikaciju s publikom. Kroz kratka vodstva, prezentacije i neformalne razgovore, kustosi će predstaviti tijek istraživanja na lokalitetu Sustjepan, metode rada na terenu, kao i načine interpretacije pronađenih struktura i nalaza. Poseban segment programa čine radionice otvorenog tipa, koje su osmišljene kao interaktivni prostor u kojem se djeca, mladi i odrasli mogu okušati u različitim arheološkim postupcima, prilagođenima uzrastu i interesima sudionika. Radionice omogućuju posjetiteljima da se uključe u program u bilo kojem trenutku, bez prethodne prijave te da kroz vlastito iskustvo steknu uvid u procese arheološkog rada. 
Na sva događanja ulaz je slobodan, a sudjelovanje na radionicama moguće je bez prethodne prijave. Program se nastavlja i sutra, 13. lipnja, od 10:00 do 19:00 sati na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu  uz vođeni obilazak lokaliteta u 11:00 sati.

Dubrovačka policija je pronašla i uhitila muškarca kojeg sumnjiči da je kao lažni liječnik sudjelovao u prijevari kojom je 77- godišnjakinja ostala bez 5.000 eura.

Opisani načini počinjenja kaznenog djela u potpunosti se podudara s ranijim upozorenjima policije o porastu prijevara u kojima se počinitelji lažno predstavljaju kao liječnici ili zdravstveni djelatnici te žrtvama, najčešće starije životne dobi, lažno prikazuju izvanredne situacije s članovima obitelji kako bi ih naveli na hitnu predaju novca zbog čega je s razine Policijske uprave dubrovačko-neretvanske upućeno više  upozorenja.

Naime, početkom lipnja oštećena žena je Policijskoj postaji Dubrovnik prijavila prevaru, a dubrovačka policija je vrlo brzo utvrdila identitet počinitelja i za njim raspisala potragu.

Uhićen je jučer na području Rijeke, nakon čega je odveden u Policijsku postaju Dubrovnik na kriminalističko istraživanje po završetku kojeg je, uz kaznenu prijavu za kazneno djelo prijevare, doveden u pritvorsku jedinicu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Građanima se savjetuje da ne nasjedaju na pozive u kojima se traži hitna predaja novca, da ne postupaju prema uputama nepoznatih osoba, i da u takvim slučajevima pokušaju stupiti u izravan kontakt s članovima obitelji, a svaki sumnjiv poziv odmah prijave  policiji na broj 192.

Zahvaljujemo svim građanima koji su policiji prijavili ovakve pokušaje prevare i dostavili korisne informacije.

Policijska postaja Dubrovnik je u posljednjih godinu dana uspješno riješila četiri slučaja prevare starijih građana pozivima „lažnih liječnika“.
Svi počinitelji su bili strani državljani koji su uhićeni i kazneno-pravno procesuirani.

HDZ Župe dubrovačke danas je medijima dostavio još jedno priopćenje po pitanju trase brze ceste kroz Župu. Priopćenje prenosimo u cijelosti; 

Kada je 2023. godine trajala javna rasprava o brzoj cesti Dubrovnik – Zračna luka, predstavnici Župke i današnji načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić jasno su zagovarali takozvanu gornju trasu.

Tada se govorilo o zaštiti prostora, očuvanju razvojnih mogućnosti Župe i odabiru trase koja će biti najbolje usklađena s budućim razvojem, kvalitetom života Župljana i očuvanjem prostora Župe dubrovačke.

Posebno se naglašavalo jedno: Župljani se moraju pitati.

To nije bila usputna rečenica. To je bila jedna od ključnih poruka kojom se tada opravdavalo protivljenje pojedinim varijantama trase.

Danas, kada se sve češće govori o približavanju konačne odluke, opravdano pitamo:

Kada će se i na koji način pitati Župljane?

Ton koji je nekada bio vrlo odlučan danas je postao znatno oprezniji. Umjesto jasnog stava, mještani Župe čuju općenite poruke, dok konkretan odgovor na najvažnije pitanje i dalje izostaje:

Kuda trasa brze ceste konkretno prolazi kroz Župu dubrovačku?

U javnosti su se posljednjih mjeseci pojavljivale informacije iz kojih se moglo zaključiti da je oko trase postignut određeni dogovor. Govorilo se o odabranoj trasi, usuglašavanju i približavanju konačne odluke.

Ipak, mještani Župe i dalje ne znaju ono najvažnije.

A upravo oni imaju pravo znati što trasa znači za njihova naselja, imovinu, promet, svakodnevni život i budući razvoj Župe dubrovačke. Imaju pravo znati i što ona znači za prostor, okoliš, prirodne ljepote i vrijedne prirodne resurse, uključujući izvore čiste pitke vode na području Župe.

Ne osporavamo važnost brze ceste.
Ne tvrdimo da je odluka jednostavna.
Ali upravo zato mještani Župe ne smiju posljednji saznati što se dogovara.

Ako je trasa odabrana, pokažite je.

Ako nije, prestanite stvarati dojam da je sve riješeno.

Ako su se okolnosti ili stručne procjene promijenile u odnosu na ranije javno zagovaranu gornju trasu, mještani Župe imaju pravo znati što se promijenilo, zašto i na temelju kojih argumenata.

Ne tražimo političke parole ni općenite izjave. Tražimo jasnoću, otvorenost i odgovornost prema mještanima Župe.

Ako se nekada govorilo da se Župljane mora pitati, onda je red da se mještanima Župe danas jasno predstavi što je dogovoreno i kakve će posljedice ta odluka imati za njihov život, imovinu, prirodno okruženje i budućnost mjesta u kojem žive.

Načelniče, kuda prolazi brza cesta kroz Župu?


Predsjednica Općinske organizacije 
HDZ-a Župa dubrovačka
Nikolina Duper

Oko 15:30 sati na magistrali na Kozarini se dogodila teža prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo više vozila. Prema neslužbenim informacijama ima ozlijeđenih, na je intervenciji više vozila Hitne pomoći.

Promet se odvija otežano uz regulaciju policije, a kao i u svim izvanrednim situacijama na Državnoj cesti kroz Župu odmah su se stvorile velike kolone.

Ni ovo ljeto na dubrovačkim kupalištima neće proći bez tradicionalne Divlje lige.

Organizatori su otvorili prijave za izdanje 2026. godine, a ekipe se mogu prijaviti do srijede, 15. srpnja, do 20 sati u Caffe baru Giro. Na istom mjestu moguće je prijaviti i domaćinstvo terena, dok će svi detalji natjecanja biti objavljeni uskoro.

Prvi radni dan Divlje lige zakazan je za ponedjeljak, 20. srpnja, a veliko finale predviđeno je za 10. kolovoza u Portu.