Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku imamu dubrovačkom Salkanu ef. Heriću i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti povodom Kurban-Bajrama. Čestiku prenosimo u nastavku:

“Poštovani gosp. Heriću,

U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno ime Vama i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti upućujem iskrene čestitke povodom Kurban-bajrama.

Neka ovo blagdansko vrijeme bude prigoda za prisjećanje na važnost međusobnog razumijevanja, uvažavanja i solidarnosti.         

Želim Vam da predstojeći blagdan provedete mirno, u obiteljskom i prijateljskom okruženju, i neka Vam donese obilje mira, zdravlja i sreće!

Bajram Šerif Mubarek Olsun!


S  poštovanjem,

ŽUPAN

Nikola Dobroslavić.”

Nagrađivani premijerni naslov jubilarnih 70. Dubrovačkih ljetnih igara, Shakespearov Hamlet u režiji Paola Magellija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, vraća se na tvrđavu Lovrjenac te će u sklopu 72. Igara ondje igrati 21., 22., 23. i 24. srpnja u 21:30 sati. Sve izvedbe su rasprodane.

Na 70. Igrama 2019. godine, Hamlet je zaigrao nakon gotovo deset godina pauze, a produkcija je nagrađena prestižnom medijskom nagradom Zlatni Studio u kategoriji najbolje predstave, dok je Frano Mašković, prvi Dubrovčanin u ulozi danskog kraljevića od njih osamnaest na Igrama, istu nagradu osvojio u kategoriji najboljeg kazališnog glumca za ulogu Hamleta. Ostatak sjajnog Festivalskog dramskog ansambla čine: Milan Pleština u ulozi kralja, Polonije Nikša Butijer, Horacije Ermin Bravo, Ugo Korani kao Laert, Enes Vejzović Rosencrantz, Pjer Meničanin kao Guildenstern, Fortinbras Ranko Zidarić, Hamletova majka Gertruda Nina Violić, Ofelija Anđela Ramljak te u ostalim ulogama glumaca, vojnika, grobara: Hrvojka Begović, Domagoj Janković, Matija Čigir, Bernard Tomić, Karlo Mrkša i Pavle Vrkljan.

Redatelj Paolo Magelli prvi se put predstavio festivalskoj publici 1974. s Mandragolom u parku Muzičke škole, godine kad se obilježavala 25. obljetnica Dubrovačkih ljetnih igara. Nakon toga su uslijedila neka od njegovih antologijskih festivalskih ostvarenja: Feničanke, Dundo Maroje, Grižula i druge, a 45 godina nakon, na 70. obljetnici festivala postavio je Hamleta na Lovrjencu, predstavu na čiju je režiju dugo čekao. Adaptaciju i dramaturgiju prema prijevodu Vladimira Gerića potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenograf je Lorenzo Banci, kostimograf Leo Kulaš, glazbu potpisuje Ljupče Konstantinov, video projekcije Ivan Marušić Klif, oblikovanje svjetla Aleksandar Čavlek i Marko Mijatović, dok je glumce mačevanju učio Lovro Buva. Asistenti autorskog tima su Tamara Damjanović, Ana Fucijaš i Miran Brautović, a inspicijent Roko Grbin.

Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su dva nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o jednoj osobi muškog spola i jednoj ženskog spola, iz Dubrovnika i Blata.

Izliječeno je osam osoba: sedam iz Dubrovnika i jedna iz Župe dubrovačke.

U posljednja 24 sata obrađeno je 218 uzoraka, a od početka pandemije analizirana su ukupno 91 893 uzorka.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je deset osoba pozitivnih na koronavirus, a u posljednja 24 sata umrla je jedna muška osoba iz Konavala (rođ. 1941. god.)

U samoizolaciji je 238 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 884 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Otvoren je natječaj za stipendiranje učenika obrtničkih i deficitarnih zanimanja za školsku godinu 2021/2022. koje dodjeljuje Libertas Foundation uz podršku udruge DEŠA- Dubrovnik.

Libertas Foundation je udruga iseljenih Hrvata iz San Pedra, Kalifornija koja humanitarnim akcijama pomažu programe korisne zajednici. Jedan od programa je i zaklada “Ante i Evelyn Mrgudić” kroz koju se ove stipendije kontinuirano dodjeljuju od 2003. godine. Kroz ovaj natječaj godišnje se stipendira 10 – 12 učenika obrtničkih zanimanja.

Stipendiju mogu zatražiti svi koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
- pohađaju obrtničku školu ili jedno od deficitarnih zanimanja ili spomenuto namjeravaju upisati u narednoj školskoj godini,
- žele se vratiti u svoje mjesto boravka nakon školovanja,
- dobri su i uzorni učenici,
- potječu iz obitelji lošijeg imovinskog stanja,
- žive u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Stipendija iznosi 1.000 USD za školsku godinu.

Zamolbe će se zaprimati do 1. rujna 2021.

Učenici trebaju priložiti:
- zamolba/zahtjev (vlastoručno ili ispisano putem računala) koja mora sadržavati kontakt podatke djeteta i roditelja/staratelja, kontakt broj na koji Vas možemo nazvati
- kopiju zadnje svjedodžbe,
- potvrdu o materijalnom stanju obitelji (za sve članove kućanstva - preslika obrasca zadnje platne liste ili mirovine odnosno preslika potvrde HZZ-a o nezaposlenosti)
- potvrda o visini dohotka i primitaka u 2020. godini sa Porezne uprave (za sve članove kućanstva)
- preporuku razrednika ili ravnatelja  osnovne ili srednje škole (ukoliko se radi o učenicima osmih razreda molimo u preporuci naznačiti za koju se školu/smjer učenik prijavljuje)

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostaviti osobno,
putem e – mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili poštom do 1. rujna 2021. u
ured DEŠE, Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik, s napomenom – „ZA STIPENDIJE“.


Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 020/311-625.

Na zahtjev 15 vijećnika ta petak 23. srpnja s početkom u 16 sati  dvorani Studentskog doma u Dubrovniku, na adresi Marka Marojice 4b sazvana je  tematska sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Jedina točka ove sjednice će biti Osnivanje Rehabilitacijskog centra za osobe s teškoćama u razvoju Dubrovačko – neretvanske županije.

Isti dan ali u jutarnjim satima održat će se  2. radna sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske čiji Dnevni red možete vidjeti OVDJE.

Druga predstava nastala kao dio EU projekta Port of Dreamers, slovenska Proslava prema tekstu Ivora Martinića u režiji Jana Krmelja i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor izvedena je sinoć, 18. srpnja u Lazaretima u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara. Na rasporedu je još večeras, 19. srpnja u 21:30, a predstava je na slovenskom s titlovima na hrvatskom jeziku.

Proslava tematizira aktualno pitanje imigracije i izbjeglica te kroz vješto strukturiran dualni narativ suprotstavlja politiku i stvarnu ljudsku sudbinu, maglovit jezik birokracije i neposrednost osobne ispovijesti, ostavljajući na gledatelja jak utisak. Britki farsični humor (koji zapravo ogoljuje ružnu istinu, licemjerje i korupciju ispod površine) prvog dijela predstave u kojem se planira pomirbena proslava nakon što ugledna političarka-zastupnica u Europskom parlamentu u jednoj izjavi upotrijebi problematičnu sintagmu konačno rješenje govoreći o migrantskom pitanju, izmamio je smijeh festivalske publike, koji je zatim zamijenila duboka tišina kad je u drugom dijelu iznesena istinita priča Navida Fadaeea Nazera, iranskog političkog izbjeglice koji je izbjegličkog rutom kroz Tursku, Grčku, Makedoniju, Srbiju i Hrvatsku u Sloveniju stigao 2015. godine. Spretno izgrađen kompleksni narativ dotiče se mnogih tema, progovarajući i o pandemiji koja je potisnula iz vijesti i svijesti migrantsku krizu, političkoj korektnosti i korupciji te prijetvornosti u širem kontekstu, jeziku, estetici, te možda najupečatljivije, emocijama svih sudionika diskursa o migracijama koje su stvarni oblikovatelji stavova i pozicija koji pojedinci prihvaćaju odnosno zauzimaju. Dugim aplauzom i ovacijama nagradila je publika sjajnu i potresnu izvedbu te samog Navida koji je također izišao pred publiku na poklon.

Redatelj, scenograf i oblikovatelj svjetla je Jan Krmelj, dramaturg je Vili Ravnjak, kostimografkinja Špela Ema Veble, a skladatelji Gašper Torkar i Julija Đorđević. Dramski ansambl čine Ksenija Mišič, Maša Žilavec, Vojko Belšak, Matevž Biber i Petja Labović.

Projekt Port of Dreamers (Luka sanjara) unutar kojeg je nastala predstava, sufinanciran je sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa – potprogram Kultura, a bavi se stogodišnjom poviješću migracija na europskom kontinentu.

Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

Pontifikalno misno slavlje u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku u nedjelju, 18. srpnja uoči početka druge dubrovačke Ljetne škole teologije predslavio je riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić. Na misi su se, uz ostale vjernike, okupili predavači i studenti teologije koji će sljedećih pet dana zajedno promišljati o temi škole „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“. Nadbiskup im je poželio dobrodošlicu i plodonosan rad Ljetne škole teologije.

Iz pročitanog evanđeoskog ulomka (Mk 6, 30-34) koji je govorio o tome kako Isus šalje apostole da se odmore, mons. Uzinić je u propovijedi izvukao nekoliko poruka. Kazao kako bi želio da ove dane na školi u Dubrovniku sudionici shvate upravo kao vrijeme odmora, da radu pristupe opušteno, bez napetosti, bez velike potrebe za dokazivanjem jer je važan dijalog i poštovanje odnosno da „ljetna“ škola teologija bude za njih jedno teološki samotno, opušteno mjesto u kojem će se „teološki“ odmarati.

Sve ono što nas okuplja na jednoj opuštenoj razini na ovoj školi ne bi trebalo biti svrha samom sebi nego je potrebno da nas taj „teološki“ odmor usmjeri sve jedne prema drugima, nastavio je nadbiskup. Skrenuo je pozornost na to kako Isus u evanđeoskom ulomku suosjeća s apostolima, vidi da su iscrpljeni, prepoznaje da im treba odmor, a kad vidi mnoštvo ponovno se kod njega javlja sažaljenje i suosjećanje. Želio bih i da kod nas bude prisutno to suosjećanje, i kao motiv zbog kojeg smo došli sudjelovati na ovoj ljetnoj školi teologije, kako bismo se onda mogli vratiti u svoje sredine i na nov način susretati ljude, a ti susreti da budu obilježeni suosjećanjem.

Osvrnuo se i na glavnu temu škole „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“ te kako jednu uvodnu misao kazao kako vjera ne može biti ni apolitična niti politična, ali istovremeno mora biti i apolitična i politična. Kako može biti i jedno i drugo, vjerojatno će se i o tome na školi razmišljati, kazao je nadbiskup.

„Ono što je važno u svakoj vjeri koja je i politična i apolitična, jest da vodi računa o drugome, da ne stavlja na prvo mjesto sebe i svoj interes nego da bude u službi drugih. A da bi to bila treba imati Isusov osjećaj suosjećanja, a to je motor za svaku vjeru, koja je baš zato i apolitična i politična“, ustvrdio je mons. Uzinić. Podsjetio je i natpis na vratima Kneževa dvora u Dubrovniku o tome kako treba zaboraviti privatne stvari i brinuti se za opće dobro, rekavši kako je to upravo načelo vjere koja je i apolitična i politična, kojoj su drugi uvijek u središtu. Drugi su uvijek ono poslanje koje treba biti motor i onog poslanja kojeg ima jedna teolog, koji ne može biti zainteresiran samo za sebe i svoje spasenje nego mu uvijek i ponovno treba biti zainteresiran i za spasenje drugih.

Govoreći o tome kako Isus poučava učenike nadbiskup je kazao kako o sadržajima tih Isusovih poučavanja nema kod Marka puno zapisano, ali se iz Isusovog suosjećanja i načina kako se on ponaša, iz toga kako svakog primjećuje i za svakog ima mjesta i uključuje ga, može zaključiti što ih je poučavao. Isus ima jedan poseban odnos sa svojim učenicima, odnos učitelja i učenika. Povezavši to s Ljetnom školom teologije nadbiskup Uzinić je poželio sudionicima škole da i oni na školi imaju odnos učitelja i učenika više nego profesora i studenata. „Želim još i više od toga: da jedni drugima postanemo i učenici i učitelji, i to je smisao Ljetne škole teologije u Dubrovniku“, poručio je nadbiskup Uzinić.

Liturgijsko pjevanje predvodila je profesorica Maja Marušić s nekoliko pjevača, a na kraju mise nadbiskup je podijelio blagoslov.

Druga Ljetna škola teologije u Dubrovniku održava se od 18. do 24. srpnja u Biskupijskom sjemeništu, a tema škole je: „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“. Ova tema svojevrstan je nastavak prošle (prve) Ljetne škole teologije u Dubrovniku 2019. godine kada je 40-ak studentica i studenata promišljalo o ulozi teologije u pluralnom društvu.

Predavači na školi su renomirani predavači iz Europe i Amerike: Tomáš Halík (Karlovo Sveučilište u Pragu); Teresa Forcades i Vila, liječnica, teologinja i benediktinska monahinja; Aristotle Papanikolaou (Sveučilište Fordham u New Yorku); Ivan Šarčević (Franjevačka teologija u Sarajevu) i Miroslav Volf (Sveučilištu Yale u New Havenu). U radu škole sudjeluju studenti i studentice katoličke, pravoslavne i protestantske teologije iz jugoistočne Europe.

Ljetna škola teologije u Dubrovniku organizira i dva događaja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u bivšem samostanu sv. Klare koji su otvoreni za javnost. To su: tribina „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“ (20. srpnja) i predstavljanje knjige „Sa svim brodolomima povijesti / Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana“ (23. srpnja).

Angelina Tadić

Retrospektivna izložba „Beskompromisno svoja – Ika Škomrlj Ajki“ autorica Ivane Bakal i Martine Petranović otvorena je sinoć, 17. srpnja u Lazaretima u V. lađi, u suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i ULUPUH-a. Izložba je realizirana uz pomoć Dubrovačke baštine d.o.o., a otvorenom ostaje do 5. kolovoza. Ulaz je slobodan.

Riječ je o retrospektivnoj izložbi bogatog i raznovrsnog kostimografskog opusa Ike Škomrlj koja se najvećim dijelom temelji na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji, ali i građi iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, brojnih hrvatskih kazališta u kojima je djelovala te Hrvatske radiotelevizije, čemu je ovom prigodom pridružena građa vezana za njezin opus na Dubrovačkim ljetnim igrama. Koncepciju izložbe i njezin likovni postav potpisuju doc. dr. art Ivana Bakal, kostimografkinja, predsjednica ULUPUH-a, kolegica i prijateljica Ike Škomrlj te urednica monografije o Iki Škomrlj, i dr. sc. Martina Petranović, teatrologinja u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU i autorica monografije o Iki Škomrlj.

- Ika Škomrlj Ajki svojim je radom obilježila posljednjih 50 godina hrvatskog kazališta, ali i povijest Dubrovačkih ljetnih igara surađujući s redateljima poput Ivice Kunčevića, Joška Juvančića, Marina Carića, Koste Spajića, da nabrojim samo neke od njih. Osim umjetničkog, jako je bitan njezin pedagoški rad jer ne smijemo zaboraviti da je Ika Škomrlj odgojila čitav niz ponajboljih hrvatskih kostimografa koji dan danas djeluju na hrvatskoj kazališnoj sceni. Kao umjetnik osobno nisam imao tu priliku i čast da surađujem s njom, ali sam radio s puno njenih učenica i uvijek pamtim iste izjave o njoj, a to su da je bila slobodna, hrabra, i kao što ova izložba kaže – beskompromisno svoja - rekao je pomoćnik intendantice za dramski program Igara, Saša Božić.

Jedna od autorica, Ivana Bakal, istaknula je kako su izložbu počeli osmišljavati još u doba dok su s Ajki pripremale i završavale njezinu monografiju misleći da će jednog dana zajedno otvarati ove izložbe. Otkrila je i kako su autorice bile pozvane od obitelji Ike Škomrlj Ajki koja im je dala ideju i izrazila želju da ipak naprave veliku retrospektivnu izložbu koja se sad može vidjeti u Lazaretima, i to u posebnom izdanju budući da je dubrovačka izložba iznimno nadopunjena s tri kostima iz predstave Darsa Farsa realiziranoj u sklopu Igara. Zahvalila se Jakovu Sedlaru koji je zapravo inicirao da ova izložba bude realizirana u Dubrovniku, Dubrovačkim ljetnim igrama, Lazaretima koji su omogućili da mogu imati izložbu u ovom prekrasnom ambijentu, hrvatskim kazalištima koja su omogućila da koriste kostime koji su sačuvani te naravno obitelji, odnosno samoj Ajki koja je tako lijepo radila te pedantno čuvala svaku svoju skicu, svaku fotografiju i koja je zapravo omogućila da mogu napraviti izložbu u ovakvom obimu.

Izložba se u Lazaretima može pogledati od ponedjeljka do petka od 10:00 do 21:30 te subotom od 10:00 do 13:00 i od 19:00 do 21:30 sati, sve do 5. kolovoza.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je pet novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Radi se o četiri osobe muškog spola i jednoj osobi ženskog spola; dvije iz Dubrovnika te po jedna iz Konavala, Župe dubrovačke i Korčule.

Izliječeno je pet osoba: četiri iz Dubrovnika i jedna iz Ploča.
U posljednja 24 sata obrađeno je 549 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 91 675 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je deset osoba pozitivnih na koronavirus.

U samoizolaciji je 237 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su četiri kršenja mjere samoizolacije na granici. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 884 kršenja mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Ljetna škola teologije u Dubrovniku organizira dva događaja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u bivšem samostanu sv. Klare u Dubrovniku koji su otvoreni za javnost.

Prvi događaj je tribina koja će se održati u utorak, 20. srpnja u 20 sati u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Tema tribine je „(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru“, a na tribini će govoriti: Tomáš Halík (Karlovo Sveučilište u Pragu); Teresa Forcades i Vila, liječnica, teologinja i benediktinska monahinja; Aristotle Papanikolaou (Sveučilište Fordham u New Yorku) i Ivan Šarčević (Franjevačka teologija u Sarajevu). Moderatorica tribine je Bruna Velčić Pistolesi.

Drugi događaj je predstavljanje knjige „Sa svim brodolomima povijesti / Teologija nakon Veritatis gaudium u kontekstu Mediterana“ (Con tutti i naufraghi della storia. La teologia dopo Veritatis Gaudium nel contesto del Meditarreneo), koju su priredili i uredili Secondo Bongiovanni i Sergio Tanzarella. Predstavljanje knjige koja je prevedena na hrvatski jezik održat će se u petak, 23. srpnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku u 20 sati.

Oba događaja bit će prenošena putem internetskih kanala i društvenih mreža Dubrovačke biskupije.