Svečanom tradicionalnom ceremonijom ispred zborne crkve sv. Vlaha otvorena je jubilarna Festa sv. Vlaha kojom se Dubrovnik i Dubrovačka biskupija ove godine prisjeća i slavi 1050 godina zaštite sv. Vlaha.

Festu je otvorio novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. „S radošću i zahvalnošću dočekali smo i ovogodišnju Festu našega nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, koji svojim zagovorom i zaštitom već 1050 godina bdije nad našim Gradom i svojim vjernim pukom“, kazao je na početku svog nagovora biskup Glasnović te zatim pozdravio sve goste na otvaranju feste, kako one crkvene tako i one iz javnog života. Osobit pozdrav uputio je hrvatskim braniteljima „bez čije požrtvovnosti ne bismo uživali dar koji „višnji nam Bog je do’“. Pozdravio je i sve – od djece do najstarijih, bolesnih i nemoćnih – koji otvaranje feste prate diljem biskupije, Domovine i svijeta posredstvom medija.

- Ne jedno, ni dva, ni deset, ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomljivih koljena on stražari na gradskim mirima motreći sve dobro i praštajući sve zlo - stihovima slavnog dubrovačkog pjesnika Iva Vojnovića biskup Glasnović je nastavio svoje promišljanje.

Osvrnuo se na poznatu povezanost Dubrovnika i njegovog Parca kroz tisuću i pedeset godina, koja, kako je rekao, „nije samo svjedočanstvo mudrosti i sposobnosti starih Dubrovčana da sretno spoje vjeru i tradiciju, univerzalno i lokalno, sakralno i svjetovno, nego je i svjedočanstvo istinskog predanja i života naše mjesne Crkve, koja nasljeduje Krista pod zaštitom svoga Parca“. Festa koju danas otvaramo svjedočanstvo je toga odnosa, dodao je. „Od ukazanja pobožnom don Stojku i čudesne Parčeve obrane Grada 971. godine Festa se kroz stoljeća razvijala, mijenjala i nadopunjavala prolazeći s Gradom sve dobre i loše trenutke.“

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Dubrovački biskup potom se opet obratio obiteljima, kojima stalno upućuje svoje riječi ohrabrenja

- Drage obitelji, vas na osobiti način pozdravljam i pozivam da na Kristu i njegovoj ljubavi gradite svoje obiteljsko zajedništvo! U godini obitelji Obitelj-radost ljubavi, učinimo sve kako bi obitelji bile mjesta djelotvorne vjere, zauzete ljubavi i postojane nade, kao i mjesta gdje se slavi život te ostvaruje radost, mir, dobrota, strpljivost, solidarnost i odgovornost, gdje svatko ispunjava svoje potrebe i osjeća se ljubljenim i prihvaćenim. Molimo za mir u srcima i mir u svijetu - poručio je biskup Glasnović.

Otvaranje jubilarne Feste započelo je čitanjem Lausa, a nakon biskupovog govora rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić pročitao je čestitke pristigle Dubrovčanima za jubilarnu Festu s raznih krajeva svijeta. Djevojke u narodnim nošnjama, trznice, prinijele su darove na blagoslov. Bijele golubice iz košare je na slobodu pustio biskup Glasnović što su okupljeni popratili pljeskom.

Ovogodišnji festanjuli Teo Grbić i Toni Cvjetković podigli su stup barjak sv. Vlaha, a svi sudionici svečanosti, predvođeni Mješovitim katedralnim zborom pod vodstvom prof. Maje Marušić, zapjevali su Himnu sv. Vlaha. Trombunjeri u gradskom portu pucnjevima su razglasili da je jubilarna Parčeva festa otvorena.

Na otvaranje jubilarne Feste sv. Vlaha u Dubrovnik pristigli su: predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, nadbiskup splitsko-makarski i metropolit mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša, riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, hvarski biskup mons. Ranko Vidović, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski mons. Petar Palić te kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić. Nazočni su bili i tajnik Apostolske nuncijature mons. Alfred Rayan D’Souz, provincijali i provincijalke redovničkih zajednica, kanonici stolnog kaptola, te ostali svećenici, redovnici i redovnice, đakoni i bogoslovi. Svečanosti su nazočili i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve kao i islamske i židovske vjerske zajednice.

Od državnih dužnosnika na otvorenje Feste stigli su: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovića sa izaslanstvom, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak. Na svečanosti otvorenja su također bili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić sa suradnicima, državni tajnika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i ostali visoki uzvanici i druge osobe iz društveno-političkog i znanstveno-kulturnog života.

u Kazalištu Marina Držića uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je svečana sjednica Gradskog vijeća Dubrovnika. Prigodne govore održali su predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te zaključno predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

jednici su nazočili još i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, državni tajnik u Ministarstvu za vanjske i europske poslove Frano Matušić, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić s ovogodišnjim festanjulima Teom Grbićem i Tonijem Cvjetkovićem te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života uključujući predstavnike veleposlanstava gradova prijatelja Vukovara i Sarajeva, ali i brojnih drugih gradova poput Splita, Metkovića, Mostara, te veleposlanike Mađarske, Kanade, Armenije, Malezije, Australije, Indije, Litve, Belgije i Japana.

Ovom prigodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo tako je dodijeljena kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću i to za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Liječnici i znanstvenici doc.dr.sc. Ljiljani Betica Radić pripala je godišnja Nagrada Dubrovnika za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i zaštite oboljelih tijekom pandemije koronavirusa, a godišnje nagrade dodijeljene su i tjedniku Glas Grada te Kvartetu Sorkočević. U ime svih nagrađenih zahvalu je uputio Ivica Kunčević.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Opširnije o nagrađenima:

Ivica Kunčević dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Tijekom svog pedesetogodišnjeg umjetničkog rada kazališnog redatelja Ivica Kunčević pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito, a svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovira Dubrovnik i njegovo kulturno naslijeđe. Nakon studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji kazališne i filmske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, angažiran je kao redatelj u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku (1969.-1977.), u Dramskom kazalištu Gavella (1977.-1882.), a potom, do umirovljenja 2012., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. u naslovno zvanje izvanrednog profesora na odsjeku kazališne režije i radiofonije. Bio je ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara (2002.-2009.), a režirao je na domaćim i inozemnim pozornicama preko stotinu kazališnih predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od dječjih i modernih komada do hrvatskih i svjetskih klasika. Istaknuo se režijama drama Williama Shakespearea, Antona Pavloviča Čehova i Mihaila Bulgakova, a često na scenu postavlja djela dubrovačke književne tradicije, pri čemu se ističu režije drama Marina Držića „Dundo Maroje“, „Arkulin“, „Tirena“ i „Skup“, te režije drama Iva Vojnovića „Ekvinocijo“, „Dubrovačka trilogija“ i „Maškarate ispod kuplja“, a značajno mu je i uprizorenje „Tužne Jele“ Mata Vodopića na Dubrovačkim ljetnim igrama i „Kate Kapuralice“ u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku. Objavio je zbirke teatroloških eseja „Ambijentalnost na dubrovačku“ i „Redateljske bilješke“.

Doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec. infektologije i pedijatrijske infektologije dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i liječenju oboljelih tijekom pandemije korona virusa. Njen krajnje nesebičan doprinos javnom zdravstvu tijekom Covid-19 pandemije očitovao se u profesionalnom radu (od početka pandemije do danas aktivno sudjeluje u liječenju teško oboljelih bolesnika na Covid odjelu OB Dubrovnik) i u području popularizacije znanosti kroz  brojne javne nastupe, novinske članke, radijske i TV emisije. Specijalistica infektologije i pedijatrijske infektologije, primarija s više od 35 godina neprekidnog rada na Infektologiji u Općoj bolnici Dubrovnik, obnašala je i dužnosti voditeljice Infektološkog odjela, voditeljice Povjerenstva za lijekove te ravnateljice Bolnice. U ratnim godinama organizirala je rad humanitarne bolničke ljekarne. Bila je voditeljica Povjerenstva za zdravstvene usluge u prigodi dolaska Svetog Oca u Dubrovnik. Kao docentica na Sveučilištu u Dubrovniku predaje generacijama medicinskih sestara. Predavač je i na poslijediplomskim tečajevima za liječnike. Dugogodišnji je aktivni član u brojnim hrvatskim i međunarodnim strukovnim udruženjima među kojima se ističu članstvo u Hrvatskom društvu za infektivne bolesti (HDIB), u Europskom društvu specijalista infektologa UEMS-ID (član UO i delegat Infektološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora), Odboru za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike AMZH, Intersektorskoj sekciji za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravstva RH, Povjerenstvu za sigurnost primjene lijekova HALMED-a te Hrvatskom liječničkom zboru (član Etičkog povjerenstva). Usavršavala se u zemlji i inozemstvu, posebno u području upravljanja antibioticima. Objavila je brojne radove, među kojima se ističe objavljivanje prvih slučajeva emergentnih virusnih infekcija Denga i Zika u Hrvatskoj. Sudjeluje u brojnim javnim nastupima, predavanjima, tribinama, radio i TV emisijama na temu promicanja ispravne uporabe antibiotika i borbe protiv virusnih hepatitisa.

Glas Grada dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za izniman doprinos u promicanju slobode govora i informiranju građana grada Dubrovnika. Glas Grada je informativni tjednik Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije koji se tiska od 2005. godine. Od prvog izdanja Glas Grada je potpuno besplatan što je bio presedan na jugu Hrvatske. Najdostupniji tjednik, osim činjenice da je besplatan, izdvaja se i time što je bio među prvim novinama koje objavljuju pisanu riječ svakog čitatelja koji želi javno iznijeti mišljenje, komentar, kritiku ili pohvalu. Kroz godine postojanja Glas Grada se razvijao i mijenjao kako bi čitateljima bio što pristupačniji. Mnoge rubrike od kojih je potrebno izdvojiti 'Pisma čitatelja' ovu novinu čine drugačijom. Briga za umirovljenike, problematika življenja, kultura, zdravlje, dio za mlađe čitateljstvo samo su neke od rubrika. Glas Grada ide ukorak s vremenom i kroz vlastiti internetski portal na kojem se mogu pronaći sva izdanja u online formatu čime je novina postala i globalno dostupna. Osim bitnog tjednog informiranja u Glasu Grada se objavljuju i mnoge novinarske forme. Sloboda govora, informiranje, objektivnost i dostupnost samo su neke od značajki koje su stvorile i zadržale pozitivne smjernice kojima se vodi ovaj tjednik.

„Vijesti, zanimljivosti, korisne informacije, štivo po Vašoj mjeri! Sve je to razlog da i ovog vikenda budete uz Vaš i naš glas - Glas Grada“, jasan je slogan koji od početka prati novinu.

Kvartet Sorkočević dobitnik je ''Nagrade Dubrovnika'' za iznimna postignuća u području glazbene kulture. Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. godine. Svoj prvi koncert ostvarili su u Kongresnoj dvorani hotela Excelsior gdje su nastupali svake nedjelje sve do Domovinskog rata. Tijekom uspješnog, 33 godine dugog, djelovanja publika i Dubrovčani Kvartet Sorkočević prvenstveno vezuju uz crkvu sv. Spasa u kojoj su godinama ponedjeljci rezervirani za njihove nastupe. Kvartet je sudjelovao u raznim drugim manifestacijama vezanima uz Grad i Županiju te je gostovao i izvan Hrvatske, u Crnoj Gori, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj i to u najprestižnijim dvoranama i pred brojnom međunarodnom publikom.  Kvartet je osnivač ciklusa Glazbeni salon u kojem ugošćava brojne komorne sastave i soliste. Posebna vrijednost Kvarteta Sorkočević je briga za hrvatsku glazbenu baštinu s posebnim naglaskom na dubrovačko stvaralaštvo, nadasve prezentirajući dubrovačkog i hrvatskog skladatelja Luku Sorkočevića, kao i ostale hrvatske skladatelje. Rijetki su komorni sastavi koji imaju ovako intenzivnu izvođačku djelatnost i u vremenima koja usporavaju i onemogućuju normalan i uobičajeni svakodnevni život, a pogotovo onaj kulturni. Kvartet Sorkočević u Dubrovniku traje dugo i postojano, razvijajući se beskompromisno i uporno, čime znatno obogaćuju kulturnu sliku Grada bezrezervno sudjelujući u njegovu životu tijekom čitave godine.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 604 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 238 osoba iz Dubrovnika, 108 iz Metkovića, 56 iz Konavala, 49 iz Župe dubrovačke,  44 iz Ploča, 18 iz Blata, 16 iz Opuzena, 13 iz Orebića, 13 iz Vele Luke, deset s Lastova, dest iz Stona, sedam iz Kule Norinske, pet iz Dubrovačkog Primorja, po četiri iz Korčule i Mljeta, tri iz Trpnja, dvije iz Lumbarde te po jednoj osobi iz Pojezerja, Slivnoga, Smokvice i Zažablja.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1934. g.) i jedna ženska osoba iz Zažablja (rođ. 1959. g.)

Izliječene su 334 osobe: 121 iz Dubrovnika, 40 iz Župe Dubrovačke, 33 iz Metkovića, 33 iz Ploča, 23 iz Konavala, 16 iz Orebića, 11 iz Vele Luke, devet iz Korčule, osam iz Stona i Opuzena, sedam iz Blata, pet iz Slivnoga, po četiri osobe iz Kule Norinske i Smokvice, po tri iz Zažablja i Dubrovačkog Primorja, po dvije iz Lumbarde i Pojezerja te po jedna osoba s Mljeta i Lastova.

U posljednja 24 sata obrađeno je 1098 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 214 234 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus, pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su na respiratoru.

U samoizolaciji je 1 709 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 1.007 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Jedan od najstarijih europskih festivala, Dubrovačke ljetne igre održat će se ove godine po sedamdeset i treći put te tijekom 47 ljetnih dana, u razdoblju od 10. srpnja do 25. kolovoza, festivalskoj publici predstaviti pomno odabrani program koji objedinjuje najkvalitetnije hrvatske i inozemne umjetnike, vlastitu produkciju i vrhunska gostovanja.

-  Bitnu jezgru kulture čine tradicionalne ideje koje počivaju na povijesnim zasadama, uz pridruživanje vrijednosti modernog doba, crpeći osebujna postignuća ljudskih pojedinaca i zajednica utjelovljenih u artefaktima. Sustav kulture može se s jedne strane promatrati i opisati kao proizvod djelovanja, dok s druge strane uvjetuje elemente daljnjeg djelovanja. Dubrovačke ljetne igre neprikosnoveni su takav proizvod. Program se osmišljava mjesecima (čak i godinama) unaprijed, pretprogram se tradicionalno objavljuje na Kandeloru, no sadašnji trenutak ukinuo je sigurnost svih uobičajenih postavki. Vremenu usprkos, a sinergijom stvaralaca i umjetnika te glavnih financijera kao što su to Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Dubrovnik, uz značajnu i vizionarsku potporu zaklade Caboga Stiftung, Dubrovačke ljetne igre zadobit će svoje obličje i u 73. izdanju, bogatog i raznolikog sadržaja namijenjenog domaćoj i stranoj publici svih uzrasta, uz svijest o dugogodišnjoj liniji vrsnog umjeteonstva i odgovornost da se ta linija nikad ne prekine – ističe intendantica Dora Ruždjak Podolski najavljujući novo festivalsko ljeto.
I ove godine okosnicu dramskog programa 73. Dubrovačkih ljetnih igara činit će vlastite dramske produkcije od čega dva premijerna naslova i tri reprizne uspješnice.

– Premijerni dramski program vraća nas mediteranskim korijenima festivala, smještajući ga u tematski okvir strasti i to u njezinom komičkom te poetsko-tragičkom doživljaju. Igre će kroz istraživanje fenomena strasti propitivati pojedinca i njegov odnos prema društvu, kao i načine kako kroz strasti poniremo u sebe ili dotičemo druge. Strast se utemeljuje kao nagonska potreba da se definiramo kao jedinstveni pojedinac u svijetu, ali istovremeno pronađemo i novu ekologiju zajedništva s drugima i drugačijima – naglašava Saša Božić, pomoćnik intendantice za dramski program.

Prva festivalska premijerna dramska produkcija su Ljubovnici, jedna od najpoznatijih dubrovačkih smiješnica iz 17. stoljeća. Ova sočna komedija (posebno je vezana za osnutke festivala) svoju je najpoznatiju interpretaciju doživjela u režiji Joška Juvančića krajem 60-tih godina. Tema Ljubovnika je standardna: odnos gospodara i sluga, uz izrugivanje lakomosti, škrtosti, lažne učenosti, praznovjerja, vrteći se oko teme ljubavnog udvaranja. Ljubovnički festivalski dramski ansambl sastoji se od ponajboljih glumaca mlađe generacije, a predvodi ih glumica i pjevačica Maja Posavec, dok je režija povjerena jednom od trenutno najperspektivnijih redatelja nove generacije u Hrvatskoj, Aleksandru Švabiću.

Vrhunac festivalskog dramskog programa zacijelo će biti uprizorenje kultne drame Krvava svadba F. G. Lorce iz 1933. godine, i to po prvi puta na Dubrovačkim ljetnim igrama. Radnja Lorcine tragedije vezana je uz ruralnu sredinu prve polovice dvadesetog stoljeća, ali po univerzalnosti priče na kojoj se temelji, ona izbjegava bilo koju doslovnu ili konkretnu vremensku odrednicu. Dramski likovi žrtve su vlastite strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine. Njihovo je prokletstvo dvostruko: zatvoreni unutar svog socijalnog okvira, strast im ostaje jedini dozvoljeni prostor slobode, makar i po cijenu prokletstva ili smrti. Režiju Krvave svadbe potpisuje istaknuta redateljica Franka Perković Gamulin, dubrovačkoj publici poznata po inscenaciji Spašenih Tomislava Zajeca iz 2010., dok impresivni festivalski dramski ansambl predvode Ksenija Marinković, Jadranka Đokić i Nikša Butijer.

Reprizni dramski program uključuje nagrađivanog Magellijevog Hamleta na Lovrjencu, sa svojim kompleksnim pitanjima krize europskog identiteta s Dubrovčaninom Franom Maškovićem u naslovnoj ulozi, zatim hvaljenu prošlogodišnju uspješnicu, dobitnicu nagrade Orlando za predstavu u cjelini, Glavu lava Ivana Salečića u režiji Aide Bukvić, te neizostavne i apsolutne miljenice festivalske publike, kundurice Maru i Katu na Kazermi, autorski projekt Saše Božića u suradnji s glumicama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom.

Nastavlja se i suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Zagreba koje će u parku Gradac gostovati s predstavom Genijalna prijateljica, adaptacijom romana Elene Ferrante koja predstavlja raskošnu fresku talijanskog društva tijekom više desetljeća. Ovo iznimno prozno djelo na scenu je postavila Marina Pejnović, koja je uz pomoć velikog glumačkog ansambla na pozornicu prenijela uzbudljive i duboko emocionalne prizore jednog od najboljih svjetskih suvremenih romana.

Zagrebački HNK na istoj će pozornici u parku Gradac festivalskoj publici predstaviti vrhunsko baletno djelo nastalo prema literarnom predlošku, kultnome klasiku Jane Austen Ponos i predrasude, čiju koreografiju i režiju potpisuje ugledni baletni autor suvremenog stila Leo Mujić koji se dubrovačkoj publici predstavio 2014. godine baletom Opasne veze.

Neizostavan dio plesnog programa bit će i Folklorni ansambl Linđo koji će svojim tradicionalnim nastupima predstaviti bogatu hrvatsku folklornu, plesnu i glazbenu baštinu.

-Netko je rekao da ove godine ne valja gledati u vis; no to nas ne sprječava da bacimo pogled na obzor ljeta, s kojega nam sjaji predokus Igara. Elan i izvođačka strast glazbenika ne jenjavaju, a i publika je nekako duhom pomlađena, pa se radujemo svim onim formama razmjene energije i osjećaja u neponovljivim dubrovačkim ambijentima. U izmjenama željeznog repertoara i novih, svježih skladbi, očekuju nas recitali probranih solista međunarodne i hrvatske scene – ističe Tomislav Fačini, pomoćnik intendantice za glazbeni program.

Tako će ovog ljeta u sklopu glazbenog programa 73. Igara u atriju Kneževa dvora nastupiti pijanisti Vadym Kholodenko, laureat Van Cliburn natjecanja i miljenik najprestižnijih svjetskih pozornica, te Lovro Pogorelić, glazbenik silne koncentracije i unutarnje energije koji će publici predstaviti rijetku integralnu izvedbu Lisztovih Transcedentalnih etida. Nastup će zabilježiti i ruska violinistica Alena Baeva o čijoj karijeri, više od osvojenih natjecanja i glazbenika s kojima surađuje, govore instrumenti na kojima svira: nekoć Stradivari samog Wieniawskog, a danas Guarneri del Gesu iz 1738. godine. Nakon više godina vraća se i Roman Simović, s pikantnim programom - sonatama Eugèna Ysaÿa, u napetoj atmosferi koju donosi konstelacija – jedan čovjek, njegova violina i publika. Bit će tu i proslavljeni ruski čelist Boris Andrijanov, svestrani solist i promotor mladih glazbenika ispred institucije Marijinskog teatra, hrvatskoj publici poznat i kao pobjednik Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio Janigro. Treću godinu za redom na festivalu će se predstaviti i laureati Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, a to su ovog puta tenor Filip Filipović i flautistica Lucija Stilinović. Pratnju će im pružiti Dubrovački simfonijski orkestar koji će na 73. Igrama zabilježiti dva nastupa i to pod vodstvom različitih dirigenata; jedan pod ravnanjem maestra Ivana Huta te drugi pod ravnanjem mladog karizmatičnog šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije, Dawida Runtza. Kako Igre teško mogu bez gitare, tako će u Dvoru zazvoniti strune jedne od najsjajnijih zvijezda ovog instrumenta danas, blockbustera Decce i Deutsche Grammophona, Miloša Karadaglića.

Komornu glazbu pod svoje okrilje će uzeti Zagrebački kvartet s gostima, a publiku očekuje i novo, četvrto izdanje koncertnog programa Dubrovnik na glazbenoj hridi sa sjajnim dubrovačkim glazbenicima i Dubravkom Šeparović Mušović.
Barokni predpotresni sjaj Grada opjevat će veličanstvene Vespro della beata Vergine iz 1610. godine Claudija Monteverdija u izvedbi vokalnog ansambla Antiphonus, a vokalni luk programa zatvorit će nježna kraljica spontanosti i topline glasa, španjolska sopranistica Nuria Rial.

Na zadovoljstvo najmlađe publike, Dubrovačke ljetne igre ovog ljeta premijerno donose produkciju glazbeno-scenskog djela Čudesna šuma, adaptaciju istoimenog romana književnice Sunčane Škrinjarić koji je zasigurno obilježio cijelu jednu generaciju, a tematskom aktualnošću to nastavlja činiti i danas. Sam predložak raslojava ekološka pitanja, tematizirajući zajedništvo kao osnovnu postavku društva, a scenska adaptacija zahvaća ispreplitanje realnog i fantastičnog svijeta, oslanjajući se na glazbu, songove i zbor. Dramaturginja je Nikolina Rafaj, režiju potpisuje Lea Anastazija Fleger, a skladatelj glazbe je Frano Đurović.
Zatvaranje 73. Igara, 25. kolovoza ispred Katedrale, tradicionalno će pripasti Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije kojim će ravnati maestro Ivan Repušić, uz nastup svjetski poznate mlade američke sopranistice Nadine Sierre.
Uz pokrovitelje Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik te Dubrovačko-neretvansku županiju, program Igara i ove su godine tradicionalno podržali donatori zaklada Caboga Stiftung i OTP banka te dugogodišnji sponzori Mastercard, Euroherc, ACI klub, ALH, Kraš, Croatia Airlines, Clara Stones, Farmacia, Orbico i drugi, omogućujući realizaciju jednog od najprestižnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj.

Povodom Feste svetog Vlaha 2022. i Dana Grada Dubrovnika, Dubrovački muzeji u suradnji s Folklornim ansamblom Linđo, Kinematografima Dubrovnik i Dubrovačkim ljetnim igrama, organiziraju u atriju Kneževa dvora projekcije dokumentarnih fimova -„Dubrovački trombunjeri“ (2020.) autora Tonka Jovića, „S Linđom kroz Hrvatsku“ (2018.) autora Klaudija Pozniaka i Srđana Kurajice, "Sveti Vlaho zaštitnik dubrovački“ (1989.) autora Vedrana Benića i Dragana Banovića te “Dubrovački trombunjeri - Vjera, ponos i tradicija” (2017.) autora Tonija Miletića.

Projekcije će se održavati od 2. do 6. veljače 2022., u vremenu od 17:30 do 20:30 i besplatne su za sve posjetitelje.

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije održao je radionicu “Kako samostalno voditi paušalni obrt”. S obzirom na relativno niska davanja i jednostavnu papirologiju, paušalni obrt postao je najpopularniji poslovni subjekt među mladim poduzetnicima. Sukladno tome, i ova je radionica popularna i vrlo posjećena. Imajući na umu brojne obaveze mladih poduzetnika i nemogućnost prisustvovanja radionici u fiksnom terminu, Centar za poduzetništvo objavljuje snimku radionice koja je dostupna na YouTube kanalu.

Osim edukacije o načinima samostalnog vođenja paušalnog obrta, Centar je razvio alat kojim se proces dodatno pojednostavljuje. PaushApp je besplatna aplikacija koja je proizašla iz dugogodišnjeg iskustva djelatnika Centra te je u potpunosti prilagođena poduzetnicima koji su u potrazi za što bržim i jednostavnijim rješenjima.

Od lansiranja aplikacije u lipnju 2021, 138 poduzetnika aktivno koristi Paush App te su recenzije izrazito pozitivne. Ono što je posebno važno, kako i za Centar, tako i za naše korisnike, upravo je brzina prilagodbe potrebama pojedinog poduzetnika. Cilj je u najkraćem mogućem roku odgovoriti na sve upite korisnika, a unutar 24 sata optimiziramo funkcije prema Vašim potrebama.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu Povjerenstva za građanstvo, upravljanje, institucijske i vanjske poslove Europskog odbora regija (CIVEX). Članovi Povjerenstva i stručnjaci iz Europske komisije raspravljaju o odnosima EU-a i Ujedinjene Kraljevine na podnacionalnoj razini, programu rada u području supsidijarnosti za 2022. godinu, o tijeku konferencije o budućnosti Europe te o paketu mjera za proširenje EU.

Župan Dobroslavić uključio se u raspravu o proširenju EU istaknuvši da sve zemlje zapadnog Balkana pripadaju Europi, te bi trebale postati članice EU, ali ispunjavanjem kriterija za članstvo.

“U procesu pristupanja nužna su postignuća u demokraciji, temeljnim pravima i vrijednostima, u vladavini prava, slobodi tiska, prevladavanju zarobljavanja države, borbi protiv korupcije. Nema poricanja genocida, hvale ratnih zločinaca, neprovođenja presuda Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. Podrška svim zemljama, ali uz obvezu pridržavanja europskih vrijednosti.” – naglasio je u raspravi župan Nikola Dobroslavić te dodao da je u svim procesima potrebno osigurati odgovarajuću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti .

Uzimajući u obzir razvoj epidemiološke situacije, sastanak povjerenstva CIVEX održan je u potpunosti putem videokonferencije.

 

Uz Festu sv. Vlaha Caritas Dubrovačke biskupije podsjeća sugrađane na humanitarnu akciju “Serviram as za novi start” u kojoj je prikupljeno pola iznosa za kupovinu prilagođenog automobila jednom sugrađaninu u potrebi i najavljuje kako će volonteri Caritasa na Kandeloru i sam blagdan svetog Vlaha biti ispred Sponze i prikupljati novčane priloge.

Svi Dubrovčani i Dubrovkinje, kao i njihovi gosti i drugi hodočasnici, imat će priliku sudjelovati u karitativnom dijelu Feste sv. Vlaha, našeg Parca, te donirati za potrebe postizanja cilja u Caritasovu izazovu kupovine prilagođenog automobila sugrađaninu s invaliditetom, trajnim stanjem tetraplegije, poručuju iz Caritasa.

Volontere i djelatnike biskupijskog Caritasa moći ćete pronaći ispred Sponze:

    na Kandeloru, 2. veljače 2022. godine od 14 do 17 sati
    na blagdan svetog Vlaha, 3. veljače 2022. godine od 9.30 do 17 sati

Svoj novčani prilog moći ćete ubaciti u Caritasovu kutiju.

Sva prikupljena sredstva bit će namijenjena za izazov ‘’Serviram as za novi start’’ koji je pokrenut od strane hrvatske tenisačice Ane Konjuh na platformi ‘’Čini pravu stvar’’. Izazovom je cilj prikupiti 170.000 kn za kupovinu prilagođenog automobila za pomoć našem sugrađaninu s invaliditetom, trajnim stanjem tetraplegije usred moždanog udara, a koji će njemu i njegovoj obitelji biti prijeko potrebno sredstvo za odlazak na terapije i vježbe, kao i dosad nedosanjani san. Trenutno je prikupljena polovina potrebnog iznosa.

‘’Hvala svima koji su dali i dat će svoju donaciju kako bi se ostvario taj naš san – automobil kojim ćemo našemu bližnjem olakšati život”, ističe supruga našeg sugrađanina. “Prateći Anu Konjuh znamo vidjeti neizvjesnosti u igri, ali, evo, daje sve od sebe i to je najvažnije. Uz trud, rezultat neće izostati. Naša obitelj daje sve od sebe kako bi olakšala mom suprugu životnu borbu, a bez vas ne bi mogli. Zapravo, ne bi ni malo smisla boriti se sam. Zato još jednom veliko hvala svima vama koji ste uplatili donaciju, a pozdrav svima onima kojima je ova akcija na srcu.’’ .

Pokrenuti izazov moguće je podržati i uplatom donacije izravno na platformi na poveznici https://cinipravustvar.hr/izazov/ana-konjuh-serviram-as-za-novi-start-za-kupovinu-prilagodenog-automobila-osobi-s-invaliditetom-za-odlazak-na-terapije-i-vjezbe/35952?fbclid=IwAR0YUdCFPFjoQVlDocp8ElOgg5e0fary_7GczQj34IgbpNwrMEiWWY0oNYs
“Blagdan svetog Vlaha, koji je bio biskup, ali i liječnik, na osobit način zaštitnik bolesnih i bolesti grla, iznimno je važan dan na koji u sklopu Feste, kao Caritas, želimo poslati poruku. Festa ima i svoj karitativni karakter i lako možemo postati dio nje – pomoći našem sugrađaninu, našemu bližnjemu, koji se hrabro bori s izazovima bolesti”, podsjećaju iz Caritasa Dubrovačke biskupije.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 476 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 230 osoba iz Dubrovnika, 60 iz Metkovića, 52 iz Župe dubrovačke, 46 iz Konavala, 31 iz Ploča, 13 iz Korčule, 8 iz Dubrovačkog primorja, 7 iz Stona po 6 osoba iz Kule Norinske, Lumbarde i Opuzena, po 3 osobe iz Pojezerja, Smokvice i Zažablja te po jedna osoba s Mljeta i iz Orebića.

Preminula je jedna muška osoba s Mljeta. (rođ. 1948.)

Izliječeno je 348 osoba: 166 iz Dubrovnika, 53 iz Metkovića, 30 iz Konavala, 29 iz Župe Dubrovačke, 18 iz Ploča, po 8 iz Korčule i Orebića, 7 iz Stona, 6 iz Opuzena, 4 iz Vele Luke, po 3 osobe iz Blata, Smokvice, Slivnog i Pojezerja, po 2 osobe iz Lumbarde i s Mljeta te po jedna osoba iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske i Janjine.

U posljednja 24 sata obrađena su 1.104 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 213.136 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 52 osobe pozitivne na koronavirus, četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru.

U samoizolaciji je 1.607 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 1.007 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Ovim putem Stožer CZ DNŽ obavještava da je načelnik Stožera Joško Cebalo pozitivan na koronavirus. Načelnik Cebalo rezultate testa dobio je jučer u kasnim poslijepodnevnim satima, ima blage simptome i osjeća se dobro.

Župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić primio je danas veleposlanika Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Nicolaasa Rogera R. Buycka u čijoj pratnji je bila i počasna konzulica Kraljevine Belgije u Dubrovniku Sabine Gouhie.

“Zbog pandemije ovo je moj prvi službeni posjet Dubrovačko-neretvanskoj županiji nakon tri godine na ovoj poziciji. Osobno sam bio u Dubrovniku, a u Hrvatskoj sam boravio od 1995. do 1999. godine kao dio belgijskog diplomatskog zbora.” – istaknuo je belgijski veleposlanik Nicolas Buyck.

Župan Dobroslavić belgijskog veleposlanika je upoznao s položajem, ustrojem, gospodarskom, prometnom i demografskom slikom juga Hrvatske. Bilo je riječi i o županijskim projektima te turizmu kao osnovnoj gospodarskoj djelatnosti, ali i mogućnostima povezivanja turizma s drugim gospodarskim granama. “Kvalitetnija prometna povezanost županije otvorit će brojne prilike za nove investicije na jugu Hrvatske. Pelješki most je najznačajniji korak u povezivanju s ostatkom Hrvatske, a sada nas čeka izgradnja kvalitetne prometne mreže unutar županije” – zaključio je župan Nikola Dobroslavić.