Na novinarsko pitanje o mogućem dolasku stranih turista u Hrvatsku u tijeku ovogodišnje turističke sezone, te u kojim uvjetima bi se mogle otvoriti granice i za koja tržišta, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je odgovorio da ako epidemiološka situacija bude kakva je sada, da druge zemlje imaju goru epidemiološku situaciju nego Hrvatska, sigurno neće biti dozvoljen dolazak turista, ali ako se situacija promjeni to će se pitanje razmotriti.

- Ta djelatnost neće izgledati više kao što je izgledala prije,  epidemiolozi će donijeti poseban okvir o uvjetima koje hotelski objekti trebaju ispuniti i uvjetima o ponašanju turista dok borave u Hrvatskoj. Ako kod nas bude povoljna epidemiološka situacija naravno da će naši građani moći doći na more, ali pitanje je hoćemo li inozemne goste pustiti jer to ovisi o njihovoj epidemiološkoj situaciji.

Danas sam pročitao neke natpise da bi turisti trebali donijeti potvrdu da su zdravi. Ta potvrda vrijedi jedno vrlo kratko vrijeme, test već za 24 sata može postati pozitivan i to nije nikakva garancija. Epidemiološki gledano garancija bi bila samo kad bi imali uvide u uvjete njihove karantene ili kad bi turisti proveli 14 dana u karanteni. U tom slučaju bi bili sigurni da nam oni neće donijeti virus ili bi trebali imati u svojoj zemlji epidemiološku situaciju takvu da nemaju novih slučajeva. Vidjet ćemo kakva će biti situacija i sukladno tome donositi odluke - poručio je Capak.

Prema informaciji koju je dao Nacionalni stožer civilne zaštite u 14 sati  od jučer imamo 50 novih bolesnika, ukupan broj oboljelih u zadnja 24 sata narastao na 1791, preminule su dvije osobe.

Do sada je obavljeno ukupno 20.158 testiranja, 901 u zadnja 24 sata, 31 osoba je trenutačno na respiratoru.

Ministar Vili Beroš ranije je rekao da je porast broja oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj i dalje linearan, a građane pozvao da se ne opterećuju datumom ukidanjem mjera ograničavanja kretanja

- Odluke donesene u svrhu sprječavanja širenja koronavirusa donesene su da nam sačuvaju zdravlje i spase živote. Ne opterećujemo se u ovom trenutku datumom njihova ukidanja, umjesto toga prihvatimo da život nije stao već se promijenio - rekao je Beroš

Unatoč trenutnoj situaciji u svezi epidemije virusom „COVID-19“ na prometnicama je uočen pojačani promet motocikala i mopeda. Povodom nadolazećih povoljnih vremenskih uvjeta, ovom prilikom policija podsjeća moopediste i motocikliste da se: kreću propisanim brzinama, odnosno da brzinu prilagode uvjetima na kolniku, upravljaju s položenim vozačkim ispitom i potrebnom položenom kategorijom, da upravljaju motociklima i mopedima koja su registrirani, odnosno  koja imaju važeću prometnu dozvolu i koji su tehnički ispravni bez ikakvih preinaka te da tijekom vožnje motociklima i mopedima obavezno koriste zaštitnu kacigu, pri čemu mislimo na vozače i putnike, kao i svu drugu opremu koja nije propisana, ali je korisna posebice ukoliko bi sudjelovali u prometnim nesrećama. Zaštitna oprema ublažava moguće ozljede, odnosno njihove posljedice.

Podsjetnik od životne važnosti“ za sve motoriste, motocikliste, mopediste                                                     

Tu u prvom redu mislimo na motociklističke jakne, hlače, kombinezone, rukavice, čizme, štitnike i drugo.

Koristimo prigodu te posebno naglašavamo obveze i odgovornost roditelja mladih osoba koje koriste motocikle i mopede. U zaštiti mladih motorista i motociklista, prije same kupnje mopeda i motocikla poduzmite sve potrebne predradnje (polaganje vozačkog ispita, obavljanje tehničkog pregleda i registracije vozila, provjera tehničke ispravnosti vozila, kupnja zaštitne kacige i druge potrebne zaštitne opreme), kako bi oni bili što zaštićeniji i osposobljeniji za sigurno sudjelovanje u prometu. Ujedno sve što vrijedni za vozača, vrijedi i za putnika na motociklima i mopedima.
 
Čineći ove greške…..riskirate. Tko bi to želio?
 
- neprilagođena i nedopuštena brzina,
- nenošenje propisane i homologirane zaštitne kacige na glavi ili ih često koriste na nepropisan način,
- kretanje površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila,
- precjenjivanje vozačke sposobnosti i u isto vrijeme podcjenjivanje opasnosti u prometu,
- pretjecanje ili obilaženje kolone vozila po dijelu kolnika koji je namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera kada to prema prometnim znakovima nije dopušteno ili je rizično uzevši u obzir promet iz suprotnog smjera,
- vožnja s neupaljenim svjetlima na vozilima tijekom dana čime su, uzimajući u obzir ionako „manju siluetu samog vozila i vozača“ u odnosu na druga vozila, još manje uočljiviji u prometu za druge
- upravljanje neregistriranim i tehnički neispravnim vozilima te često izvođenje preinaka na vozilima,
- upravljanje prije stjecanja prava, odnosno bez položene određene kategorije,
- uklanjanje blokade na mopedima.
 
Vozači automobila, u odnosu na vozače motocikala i mopeda pripazite da im ne oduzmete prednost prolaska jer precjenjujete svoje vozačke sposobnosti, dok u isto vrijeme podcjenjujete opasnosti u prometu. Prilikom prestrojavanja, pretjecanja ili skretanja vozila, obratite pozornost na ovu kategoriju vozača, tako da vam se ne nađu u tzv. „mrtvom kutu“ bočnog ogledala. Vodite računa da su motocikli (a sve više i mopeda) vozila koja obzirom na omjer masa/snaga na kratkim dionicama mogu ostvariti relativno jako velika ubrzanja.

Na današnjoj konferenciji za medije županijskog Stožera CZ ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić objavio je telefonske brojeve na koje se mogu saznati informacije o članovima obitelji hospitaliziranima u Općoj bolnici Dubrovnik.

- Informacije obitelji smije dati samo liječnik, inače ih ne možemo davati informacije preko telefona jer ne znamo tko je na drugoj strani. Međutim, s obzirom na trenutno stanje to smo promijenili - rekao je dr. Bekić.

Na zaraznom odjelu OB Dubrovnik informacije se mogu dobiti između 14 i 15 sati na broj 431 658, broj za informacije o pacijentima u jedinici intenzivnog liječenja je 431 644, a za one smještene u Studentskom domu od 14 do 16 sati na broj 091 4317241.

Na današnjoj konferenciji za medije Stožera CZ Dubrovačko neretvanske županije izvješeno je da ni u posljednja 24 sata nema novooboljelih od koronavirusa. Nažalost preminula je još jedna osoba, riječ je o štićenici Doma za starije u Pločama

- Nažalost imamo novi smrtni slučaj, preminula je štićenica Doma za starije u Pločama. Općenita epidemiološka slika u županiji je dobra, od 68 poslanih uzoraka u Zagreb nema niti jednog novog pozitivnog - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

- Do sada je upućeno ukupno 1075 uzoraka prema Zagrebu i dalje imamo sto pozitivnih, u protekla 24 sata je ozdravila još jedna osoba, tako da sada imamo deset bolesnika koji su ozdravili. U karanteni imamo jednu osobu - poručio je načelnik Stožera Joško Cebalo

- Pacijentica od 74 godine koja je bila štićenici Doma za starije u Pločama, jutros malo prije tri sata je preminula na odjelu za zarazne bolesti. U ovom trenutku u OB Dubrovnik se nalaze 32 oboljele osobe,od toga na odjelu za zarazne bolesti 20 pacijenata, dvoje pacijenata u jedinici intenzivnog liječenja i deset u Studentskom domu. Osoba koja je od prije u Respiracijskom centru na Križinama je još uvijek intubirana i nepromijenjenog općeg stanja - rekao je ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić.

- Dva dana za redom nemamo novih oboljelih, a zadnjih pet dana, ako izuzmemo Domove zaraze unutar obitelji, dokaz cirkulacije virusa u populaciji što je svakako dobra vijest i treba zahvaliti svima koji se drže propisanih uputa. Na današnji dan u izolaciji i samoizolaciji imamo 528 osoba - rekao je dr. Lakić.

Vaterpolski veteran Boško Perić zbog pandemije koronavirusa vrlo vjerojatno neće na Europsko prvenstvo vaterpolskih veterana u Budimpeštu gdje je na poziv iz Real Madrida trebao zaigrati za njihovu vaterpolsku ekipu u kategoriji iznad 60 godina. Jutro u izolaciji počinje  kontaktiranjem partnera ili direktno gosta u vezi turističkih rezervacija koje su većim dijelom otkazane ili u najboljem slučaju odgođene. Ostatak dana koristi za pogledati na TV-u ili internetu ono što je propustio ili dugo nije pogledao.

- Kako sam već skoro dvije godine u mirovini a i prije toga sam neko vrijeme radio od kuće, navikao sam dobar dio dana biti doma s obitelji pa mi ovo nije prevelika promjena. Naravno da mi nedostaju izlasci iz kuće i susreti s prijateljima, odlasci na treninge a najviše druženje s unukama koje su na Lopudu.

Jedan od stvari koje me žaloste je da sam zbog situacije s koronavirusom propustio jedinstvenu priliku da u poznim godinama zaigram za Real Madrid. Naime, kako su moji Dubrovački veterani još ranije odustali od odlaska na Europsko prvenstvo vaterpolskih veterana krajem svibnja u Budimpeštu, prihvatio sam poziv Reala da zaigram za njihovu ekipu u kategoriji iznad 60 godina. Krajem veljače sam i obavio sve predradnje (avio-karte,  smještaj, registracija) i jako sam se veselio tom izazovu. Već je u pripremi bila dobra zafrkancija s fotografijom potpisivanja ugovora s puno nula  a možda bi bilo i nekih sportskih uspjeha. Za sada je prvenstvo odgođeno za kolovoz, s velikim šansama da se potpuno otkaže.

S poslovne strane ova pandemija nam je, kao i svima, nanijela ogromnu štetu, umjesto novih rezervacija zbrajamo otkaze i nadamo se da će barem nešto biti od ove sezone. Tako  skoro svako jutro započne nekim stornom ili u najboljem slučaju odgodom. Slijedi kontaktiranje partnera ili direktno gosta, objašnjavanje trenutne situacije, kao i korekcija tablica sa zauzećem soba koje, s preko 50 posto krajem veljače,  lagano klizi prema 0 posto.

Nakon toga uglavnom obavim neke sitne poslove po kući ili vrtu toga se uvijek nađe. Nazovem prijatelje, kolege iz turističke branše ili iz vaterpola, pogledam što kažu razni stožeri. Pokušavam biti u tijeku a da ne pretjeram s gledanjem korona vijesti.
Dva do tri puta tjedno pođem do butige, pekare ili kioska. Osim toga vrlo malo izlazim, jedino predvečer, kad je manje ljudi vani, odradim jednu dužu šetnju. Time kao i korištenjem stare sobne bicikle koju sam osposobio pokušavam kompenzirati nedostatak plivačkih treninga koji mi nakon 3 puta tjedno cijelu zimu, pa tako 21 sezonu, jako nedostaju.

Ostali dio dana (a ponekad i noći ) koristim za  pogledati na TV-u ili internetu ono što sam propustio, dugo nisam pogledao ili mi je jednostavno zanimljivo. U tome je najviše sportskih događaja (vaterpolo, američki nogomet, poker turniri, nogomet, razni sportski podcasti), ali bude i filmskih klasika, cijelih sezona pojedinih vrhunskih serija, itd. Pored toga, bacim oko na Facebook a često odem i na You tube pa „prošetam“ po glazbi koju volim. To stvarno zna potrajati.

Jutros u 8 sati i 13 minuta zatresao potres čiji je epicentar prema podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC) bio u 19 kilometara istočno od Dubrovnika u Konavoskim Brdima sjeverno od Stravče. Magnituda potresa iznosila je 3.5 prema Richteru a dubina epicentra 2 kilometra.

Međutim, seizmografi Seizmološke službe Hrvatske epicentar su locirali sjevernije u BiH kod Trebinja.

- Jutros,16 travnja 2020. godine u 08 sati i 13 minuta seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren potres s epicentrom kod Trebinja u Bosni i Hercegovini. Magnituda potresa iznosila je 3.5 prema Richteru, a procijenjeni  intenzitet u epicentru IV - V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice - navodi se u objavi na stranicama Seizmološke službe Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u izjavi za medije nakon sjednice Užeg kabineta da je zatražio od ministara da u aktivnostima koje pokrivaju naprave vrlo precizan plan onih koje bi željeli reaktivirati. Pristupa se tako da se na siguran način reaktivira hrvatsko gospodarstvo i tijekovi normalnih aktivnosti.
„Zatražio sam da naprave vrlo precizan plan onih aktivnosti koje bi željeli reaktivirati i koje smatraju da su dobre, nužne i da bi koristile doprinosu normalizaciji aktivnosti u određenom vremenskom razdoblju“, rekao je.
 
Najavio je da kada ministri to definiraju, zatražit će se od epidemiologa da ih stave u okvir onoga što je u ovoj fazi borbe protiv širenja zaraze realno i moguće.
 
„To je pristup kojim se vodimo proteklih dana, razmišljajući kako na siguran način reaktivirati hrvatsko gospodarstvo i tijekove normalnih aktivnosti. To je zadaća koju imaju sve članice i članovi Vlade u sljedećim danima i kada se takav dokument pripremi, stavi u epidemiološki prihvatljiv okvir, izaći ćemo s prijedlozima koji će omogućiti gospodarsku reaktivaciju primjerenu okolnostima“, istaknuo je.

Premijer Plenković je izdvojio da je rasprava koju je Hrvatska vodila - između ostalog, i kao predsjedajuća u Bruxellesu na razini stalnih predstavnika - danas rezultirala objavom dokumenta Komisije i predsjedavajućeg Europskog vijeća Charlesa Michela, koji govori o komunikaciji kako imati europski pristup izlaznoj strategiji iz ove trenutne situacije gdje su mnoge aktivnosti stale.
 
„Poruke koje su oni poslali su vrlo slične onome što radimo ovdje. Dakle, temeljimo naše zdravstveno-sigurnosne procjene na mišljenju ili znanstvenika ili struke. To je izrazito važno, to je element koji nas povezuje i koji je svojstven svim racionalnim odlukama koje se u ovom trenutku donose i, drugo, da inzistiramo na koordiniranom pristupu koji će omogućiti da Europa bude ono što jest, od slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala na način kako je to bilo i prije nego što je postojala ova kriza“, kazao je.
 
Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od dvije milijarde eura.
 
„Prije otprilike dva tjedna sam i osobno razgovarao s Christine Lagarde na tu temu, da Hrvatska dobije važan i ohrabrujući signal. Mi smo država koja ima strategiju za uvođenje eura, koja je dio svojih aktivnosti sada fokusirala i na Akcijski plan o ispunjavanju kriterija za Europski tečajni mehanizam 2. Upravo na tom tragu poruka o tzv. valutnoj swap razmjeni u iznosu od dvije milijarde eura izrazito je bitna i ohrabrenje Hrvatskoj, ne samo da ustraje na putu uvođenja eura, nego je i u aktualnoj situaciji nova mogućnost u kojoj prvi put Hrvatska ima prigodu razmijeniti s ECB-om dvije milijarde eura“, naglasio je.
 
Plenković je nastavio da će se tako otvoriti prostor za naše financijske institucije na način koji ohrabrujuće i umirujuće djeluje za financijska tržišta i uopće za način suočavanja s krizom.
 
„To jedna vrlo dobra i pozitivna poruka za Hrvatsku“, dodao je.
 
Na upit o procjeni MMF-a o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini i „rezanju“ plaća u javnom sektoru, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da uz procjene MMF-a postoje i one Svjetske banke, a uslijedit će i procjene HNB-a.
 
„One u ovom trenutku variraju, dakle nisu isti postotci. U svakom slučaju, kao što možete čitati svaki dan od niza financijskih institucija, aktera, agencija i banaka - svatko od njih radi svoje analize i procjenjuje koliko će koje gospodarstvo patiti u ovoj krizi. Mi ćemo sigurno kao i ostali imati negativne efekte ove situacije“, kazao je i dodao da je važno da se u onome što se poduzima zadrži mogućnost financiranja donesenih mjera, uz normalno funkcioniranje države.
 
Vezano za plaće u javnom sektoru, Plenković je podsjetio da je cilj da smjer racionalizacije bude u dogovoru sa socijalnim partnerima u pravcu koji je jedan od načina osiguranja sredstava za funkcioniranje.

Upitan o prigovorima sindikata da se odluka pomoći od 4 tisuće kuna ne provodi dovoljno transparentno te hoće li se znati imena svih tvrtki koji su dobile pomoć, predsjednik Vlade je pojasnio da je prvi silos mjera naknada poslodavcima za ožujak u iznosu od 3.250 kuna. Drugi je silos, kazao je premijer, oslobađanje od poreza na dohodak i dobit te doprinosi.
 
Treći silos je mogućnost povoljnih kredita koje daje HAMAG, naveo je premijer, dodavši da je ministar Horvat izvijestio da ima više od 800 zahtjeva koji su već pristigli za mjeru od 25 tisuća eura te preko 180 zahtjeva za mjeru od 100 tisuća eura.
 
"Mi u ovom trenutku ne vidimo na koga se to točno misli", ustvrdio je premijer. Kazao je da na njegovo eksplicitno pitanje jednom od čelnika sindikalnih središnjica tko u ovom trenutku zlorabi takvu vrstu mjere nije dobio odgovor.
 
"Ako date nekome 3.250 kuna kao naknadu pa ne može on to ne proslijediti kao isplatu radnicima u ovom okolnostima jer u konačnici to je i zakonski minimalna plaća. Ne vidim marginu za neku vrstu manipulacije", kazao je Plenković.
 
Predsjednik Vlade rekao je da će istodobno Hrvatski zavod za zapošljavanje objaviti popis svih onih pravnih osoba koje su tražile ovu vrstu naknada te da je to danas dogovorio s ministrom Aladrovićem.
 
"Mislim da je ključno da tu budemo maksimalno transparentni i da se točno zna koje su tvrtke tražile tu naknadu, dobile je i njima je isplaćena", poručio je premijer, kazavši da je za više od 80 tisuća tvrtki isplaćeno nešto više od milijardu i 300 tisuća kuna.
 
"Mi smo u jednom izrazito brzom vremenskom roku isplatili toliko sredstva", rekao je Plenković, naglasivši da će sve biti transparentno jer javnost treba i ima pravo znati.
 
"U krajnjoj liniji mi kao Vlada želimo točno znati tko je i zašto dobio tu potporu. Ako netko ima bilo kakvu vrstu pritužbe, zna da nešto nije onako kako bi trebalo biti, neka to kaže i javi HZZ-u", kazao je Plenković.
 
Premijer je upitan i ima li prostora za popuštanje mjera.
 
"Mi smo se odlučili za strategiju da restriktivnim mjerama smanjimo brzinu zaraze i tu smo postigli jako dobre rezultate", naglasio je premijer.
 
Podsjetio je da je Stožer danas objavio da je potvrđeno samo 37 novozaraženih, dodavši da je to najniži broj koji smo imali u 15 dana.
 
"Usporili smo zarazu, osigurali kapacitete naših bolnica, nema situacije u kojoj netko ne može dobiti onu vrstu liječničke i bolničke njege kakva mu je potrebna. Intenzivna njega u ovom trenutku na razini Hrvatske u stanju je apsorbirati bilo kojega pacijenta u bilo kojoj varijanti, i po broju respiratora i po broju kreveta", kazao je Plenković.
 
Premijer je naglasio da je u dogovoru vlada prema vladi s Kinom osigurana dovoljna količina medicinske opreme.
 
Kazao je da je fokus svih resora sada na domovima za starije osobe jer su se pokazali u drugim zemljama, ali i u Hrvatskoj, kao najkritičnije i najosjetljivije područje.
 
"Stoga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo uputio vrlo precizne upute kako se treba ponašati i podići svijest i u konačnici tražiti od svih nadležnih brzinu reakcije", dodao je premijer.
 
Rekao je i da se redovito sastaje i razgovara s epidemiolozima te da će biti prostora za popuštanje mjera.  
 
"Dio koji je za budućnost idemo kao i sve ostale zemlje. Svi smo u istoj situaciji i svi želimo doći u fazu kada to epidemiološke okolnosti dopuste da aktiviramo gospodarstvo, a to mogu najbolje znati oni koji se bave pojedinim aktivnostima i općedruštvenim djelatnostima", poručio je Plenković.
 
Upitan o izjavi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Europi treba neka nova vrsta Marshallova plana, Plenković rekao da je ova vrsta krize snažno pogodila sve europske članice.
 
"Ursula von der Leyen aludira na to da se iskoristi trenutna faza još uvijek nedogovorenog sedmogodišnjeg europskog proračuna i da ga se prilagodi novim okolnostima kako bi se države članice brže i učinkovitije izvukle iz krize i da po ostvarenju epidemioloških pretpostavki krenu u zamah gospodarskih aktivnosti i investiranja", zaključio je predsjednik Vlade.

Učiteljica i predsjednica Župskog karnevala Luce Čučić veliki dio dana provodi u organizaciji nastave na daljinu, a uz nastavu sa svojim učenicima organizira druženje  preko Zooma aplikacije za organiziranje online sastanaka. Što se tiče karnevala poručuje; Kad se vratimo u normalu, učinit ćemo ljetni, jesenski, zimski, kakav god karnevo.

Budući da nisam jutarnji tip, iznenađujuće je što se budim skoro kao da idem na posao i ne smijem zakasniti na nastavu. Jutro u kući obično započinjemo informacijama s broda  koje šalje stariji sin. Asistentura. Prvo pa muško! Ali, dobro je.
Nastava na daljinu mi oduzima dosta vremena i vezana sam uz računalo skoro cijelo popodne, te navečer iza 10, kad pripremam materijale za sutrašnji dan.  Pate malo leđa, malo vid, ali na mladu je  - proći će.

Trenutno učim četvrtaše i samo praćenje programa na TV nije im dovoljno. S tim se slažu i roditelji. Pošaljem im materijale i zadam što će riješiti, a oni meni pošalju fotografiju svojih radova. Pregledam urađeno i napišem im odgovor.  Nekad tražim ispravak. Komuniciramo preko Google učionice, Vibera i WhatsAppa. Već su prošla 4 tjedna nastave na daljinu. Svaki tjedan je bio toliko drugačiji, a zapravo isti. I učenici, i roditelji, i ja privikavamo se na ovu situaciju, učimo koristiti nove alate, aplikacije. Nastojim ne uvoditi puno toga odjednom kako se ne bi stvarala dodatna nervoza. Ima obitelji u kojima oba roditelja rade, a nekad treba instalirati nove aplikacije...  Većinom je više učenika u obitelji, a nema svaki svoje računalo ili tablet. Neki učenici rade putem mobitela. Sve to treba imati na umu.

Prošle sedmice smo se moji četvrtaši i ja dva puta družili preko Zooma, aplikacije za organiziranje online sastanaka. Bilo je lijepo vidjeti ih i čuti. Drugi put je bio uspješniji. Bili smo skoro svi. Još ćemo se malo tako družiti, a zatim prijeći i na učenje putem Zooma.  Samo ne znam gdje je nestao moj pričljivi razred. Jedva čekam vidjeti ih uživo.

Tijekom jutra je manje posla oko nastave na daljinu jer većina učenika svoje radove šalje između 11 i 14 sati, a dio i tijekom popodneva pa jutro iskoristim za komunikaciju s kolegicama iz svoje paralele, planiranje, istraživanje, gledanje nekog webinara, odgovaranje na poruke vezane za djecu i nastavu, ponekad i pozive. Bude tu i smiješnih sličica i videa o koroni, i ne samo o koroni, koje dobro dođu za malo se nasmijati jer je veći dio dana svatko od ukućana zauzet svojim radom na daljinu i u svojoj je prostoriji. Naravno, treba nešto i skuhati.

Kako, u odnosu na svoju normalnu svakodnevicu, nemam sad viška slobodnog vremena, nisam mijenjala svoje navike po pitanju kućanskih poslova.

Što se tiče društvenog života, ne mogu reći da  mi nešto posebno fali. Nisam navikla ići u kafiće i u svakodnevne šetnje. Samo neka me mobitel i Internet dobro služe i ja sam zadovoljna. Program na TV je koma, ali nema veze. Pogledam Crnu listu i još koju seriju. I, normalno, školski program. Pročitam vijesti na portalima. Na svakom isto. Vikendom odigram neku logičku igricu na računalu.  Povremeno, dok se družim s kaučem i odmaram leđa od sjedenja, očistim mobitel od poruka ili potražim neke fotke iz normalnog života koje me razvesele. Sjetim se  zazvati one s kojima se rijetko i vidim i čujem. Ili barem poslati poruku. FB rijetko otvaram.

Dan prođe, a da ne znam kad i kako.

Pokladi su završili, i hvala Bogu, ove sam ih godine maksimalno iskoristila. Kad se vratimo u normalu, učinit ćemo ljetni, jesenski, zimski, kakav god karnevo. Sad mi ne fale maškari jer je ovo doba godine kad ih i tako nema. Stali su planovi za održavanje skupštine Župskog karnevala koja je trebala biti najava i priprema za izbornu skupštinu u listopadu. Glupo je sad nešto raditi po tom pitanju, ali čekaju nas izbori i možda je ovo dobar način da pozovem one koji bi se kandidirali za predsjednika/predsjednicu da eventualni višak vremena potroše na pisanje programa rada i traženje ekipe suradnika jer nam treba bolji karnevo. Hahaha, tko o čemu, ja o karnevalu.

Što se tiče odlaska u spenzu, svela sam ga na minimum. Po kruh se ide svakih 3-4 dana, kad se pojedu tri katamarana, ali tu kupovinu ne obavljam ja. Od kad ne idem u školu, samo sam tri puta bila u spenzi. Kupim od svega pomalo i to je dovoljno za dulje vrijeme. Ne veseli me baš odlazak u spenzu jer se trebam maškarati, a nijesu maškari. Onda, prvi put ja dođem bez opreme, samo naoružana sredstvom za dezinfekciju, a svi nose maske i rukavice. Neugodnjak. Ja nabacim ratnu opremu, pola ljudi bez ičega ili samo nose rukavice. Ispod one maske, što se koristi protiv prašine, počne me nešto iritirati. Što sad ako kihnem?! Kako očistiti nos? Ali, pazim, stvarno  pazim. Vodim računa kako stavljam stvari u auto i dezinficiram ruke, ključ od auta, kvaku... Ako se mi doma zarazimo, ja ću biti kriva. Ja sam išla u spenzu. To mi je u glavi. Nije me strah, ali smatram da moram biti odgovorna prema svojima i prema sebi.

Strašno bih voljela da se vratim u učionicu ove školske godine, ali kako vrijeme prolazi, sve mi je jasnije da su šanse strašno male. Što se može. Važno je da smo zdravi, da su naši najmiliji zdravi i sigurni te da svi imamo dovoljno za život.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je potvrđeno 37 novozaraženih koronavirusom, a 58 osoba se oporavilo od ove bolesti.  Trenutačno je potvrđena ukupno 1741 osoba zaražena koronavirusom, a 473 osobe su ozdravile. Dosad su preminule trideset i četiri osobe, tri u posljednja 24 sata.

Obavljeno ukupno 19.256 testiranja, danas 897 pacijenata, a 31 osoba je trenutačno na respiratoru.

- U ovom trenutku treba biti realan i treba reći da nije vrijeme za popuštanje mjera iako se držimo dvoznamenkastih brojeva i nismo dopustili eksponencijalni rast. Struka obično inzistira 5 do 7 dana da imamo smanjenje broja oboljelih, kako bi mogli promišljati o popuštanju. Moramo sačuvati pozitivnu epidemiološku situaciju jer ono što mora biti jasno, svako popuštanje znači i povećanje broja oboljelih - rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.