Nakon 75 dana zajedništva i duhovne povezanosti kroz večernje molitve iz katedrale Gospe Velike iz Dubrovnika na svetkovinu Duhova 31. svibnja završen je ovaj ciklus online prijenosa, pa se tim povodom dubrovački biskup mons. Mate Uzinić obratio prigodnom video porukom.

„Draga braćo i sestre, dragi prijatelji, evo nas 75 dana kasnije. Iza nas je jedan lijepi molitveni period u kojemu smo bili zajedno i bili s Gospodinom. Znam da okolnosti koje su nas na to potaknule nisu bile dobre, ali vjerujem i da su zahvaljujući našoj molitvi te okolnosti sada bolje. No, nisu za sav svijet. Zato iako to više nećemo činiti zajedno trebamo nastaviti moliti“, kazao je na početku biskup Uzinić.

Potom je zahvalio Bogu na velikim milostima koje je dao, suradnicima koji su mu pomagali u molitvi (snimateljima, svećenicima, voditeljici zbora), papi Franji i drugima koji su bili nadahnuće za ovu molitvu.

Posebno je zahvalio svim sudionicima molitava što su svojim sudjelovanjem, svojim uključivanjem u ovu molitvu stvorili jednu molitvenu zajednicu koja je nadilazila ne samo naš grad nego i našu biskupiju, domovinu i bila po sudionicima gotovo svjetska. „Još više vam zahvaljujem što ste uspjeli u onom što smo od početka željeli, a to je da ste ovu našu molitvu iz katedrale uspjeli prenijeti u svoje domove i što ste od svojih domova kroz ovo vrijeme učinili obiteljske Crkve“, istaknuo je biskup. „Hvala vam za to. Ali nemojte tu stati. Obiteljska Crkva i nakon ovog treba nastaviti živjeti. Nadam se da smo vam omogućili da možete početi. Ali vas sada želimo ostaviti i prepustiti vama samima, da vi to činite bez vas, da postanete zreli, odrasli, da postanete prava Crkva.“

Biskup je podijelio i svoje razmišljanje kroz ovo uskrsno vrijeme o tome zašto je Isus morao otići, zašto nije ostao i nastavio se ukazivati i dalje snažeći tako vjeru ljudi. Ali je došao do odgovora da je Isus to nastavio činiti apostoli bi uvijek ostali mala djeca zatvorena u svoje svjetove, u svoje strahove i nikad se ne bi usudili izići iz dvorane posljednje večere, nikad se ne bi usudili postati samostalni, uvijek bi bili pod njegovom pashom a on je želio da odrastu.

Sagledao je prestanak ovih zajedničkih online molitava u tom svijetlu vidjevši ih „kao jedno oslobođenje, prepuštanje“, da molitelji poučeni ovim iskustvom i dalje mogu biti povezani, ne mora to biti niti online niti u istom trenutku, ali hoće i može biti, ako nastave moliti, moliti jedni za druge i sjećati se jedni drugih u molitvi.

Napomenuo je na kraju kako Isus svoje učenike nije ostavio same nego im je dao drugog branitelja, Duha Svetoga, da on bude s njima, poučava ih u svemu, osnaži ih, ohrabri, izvede iz dvorane posljednje večere i osposobi za poslanje. Zato je simbolično i završetak ove molitve povezan s Duhovima, sinoć je u duhovskom bdijenju bila posljednja molitva a danas je svetkovina Duhova. „Neka Duh Sveti proradi u nama, ispuni nas svojom snagom i neka nas osposobi da možemo ići dalje, da možemo biti svjedoci“, poručio je biskup te još jednom svima zahvalio, preporučio se u molitve i poželio svima obilje Božjeg blagoslova.

Podsjetimo, prva molitva u izravnom online prijenosu iz dubrovačke katedrale bilo je misno slavlje u nedjelju, 15. ožujka, a večer nakon toga se počelo s večernjim molitvama u 20 sati. Redovita nedjeljna misna slavlja bila su u izravnom prijenosu svake nedjelje u 10 sati, te na pojedine svetkovine ili blagdane navečer. U večernjim molitvama molila su se otajstva krunice, radosna, žalosna, slavna, otajstva svjetla, molile su se i pobožnosti Put križa i Put svjetla, prve večernje iz Časoslova uoči svetkovina, molilo se i pred izloženim Presvetim a kroz sve to se molilo za prestanak situacije pandemije, za osobe najviše izložene i pogođene bolešću kao i za neke druge nakane. Molile su se utorkom i srijedom pobožnosti sv. Antunu i sv. Josipu, uključivane su u zajedničku molitvu razne molitve koje je papa Franjo molio i predlagao moliti, molilo se za sinodu Dubrovačke biskupije, a sve vrijeme se molila Molitva Gospi od Porata koja se posebno časti u dubrovačkoj katedrali i pred čijim oltarom su molitve započele. Čitali su se biblijski tekstovi, razmatralo se o raznim temama vjere, izgrađivao odnos povjerenja prema Bogu koji ljubi ljude, jačala se vjera, ufanje i ljubav te se uvijek bilo otvoreno se cijeli svijet pogođen ovom bolešću.

Online prijenosi su išli preko mrežnih stranica Dubrovačke biskupije, Facebook profila dubrovačkog biskupa, YouTube kanala Dubrovačke biskupije, a bili su dostupni i na Vimeo kanalu VSP-a. Pojedine prijenose preuzimale su televizije i radio postaje tako da je široki krug ljudi mogao pratiti i duhovno sudjelovati.

Danas je održano 3.kolo Multisport Lige Dubrovnik,  Akvatlon u Kuparima na kojem je od  prijavljenih pedesetak natjecatelja startalo njih 37. Ovo natjecanje se sastojalo od plivanje u dva kruga u dužini jednog kilometra u Kuparima, te pet kilometara trčanja na obalom od Kupara kroz Srebreno do Mlina i natrag.

U konkurenciji žena prva je bila Ana Lučić, druga Made Žeravica, a treća Nela Madeško sve iz Triatlon kluba Dubrovnik. Najbrži u muškoj konkurenciji i ukupni pobjednik današnjeg Akvatlona u Kuparima je Jakša Diklić, drugi je bio Luka Đurović, a treći Ivan Boban. U konkurenciji štafeta prvi su bili Marin Rudinica i Petar Dubelj.

- Ovo je bio prvi Akvatlon  u 2020. godini i veselimo se ponovnom druženju za mjesec dana poručuju organizatori.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Od jučer uzetih uzoraka, 11 je negativnih, a za preostale se čekaju rezultati.

U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao, te su na Zaraznom odjelu smještene 2 osobe.

U samoizolaciji je i dalje ukupno 5 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska obavještava građane da od ponedjeljka 1. lipnja do 6. rujna prelazi na ljetno radno vrijeme od 7 do 15 sati.

Radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku i policijskim postajama na području Županije biti će od 7.30 do 14 sati, izuzev utorka kada će šalteri za građane (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole) biti otvoreni od 9 do 17 sati.

U Opuzenu su, u nazočnosti ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, saborskog zastupnika Branka Bačića i župana Nikole Dobroslavića te zamjenika Žakline Marević i Joška Cebala potpisani ugovori za razvoj vodnokomunalne infrastrukture na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Ugovore je potpisao generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković s direktorima komunalnih poduzeća grada Dubrovnika i Opuzena te općina Kula Norinska, Ston, Slivno, Mljet, Konavle i Orebić, a potpisivanju su nazočili i gradonačelnici i načelnici navedenih jedinica lokalne samouprave.

Danas potpisani ugovori odnose se na projekte na područjima mjesta Kula Norinska, Ston, Opuzen, Slivno, Lopud, Mljet, Gruda i Orebić, ukupna vrijednost projekata iznosi 158 milijuna kuna bez PDV-a, dok su ulaganja Hrvatskih voda u iznosu većem od 135 milijuna kuna.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su jedinice lokalne samouprave s područja Dubrovačko-neretvanske županije u proteklom razdoblju bile dovoljno agilne da pripreme projekte i tako omoguće nastavak ovih prevažnih projekata. „Sada, u vrijeme kada zbog korona krize i ne stojimo gospodarski najbolje, kada su mnoge investicije stavljene pod znak pitanja, ovi i ovakvi projekti su nam jako važni, kako zbog činjenice da će se na taj način pokrenuti građevinska operativa i samim time i ekonomski rast, tako i zbog činjenice da oni idu u smjeru boljitka životnog standarda naših građana. Ovo je težak posao i posao koji traje i neće završiti dok svi naši sugrađani neće imati priključak na sustav javne opskrbe i sustav javne odvodnje, ali siguran sam da ćemo ga završiti uspješno.“, rekao je ministar Ćorić.

S činjenicom da se radi o dugotrajnom i obimnom procesu složio se i saborski zastupnik Branko Bačić, podsjetivši na činjenicu da je još prije 14 godina opuzenski gradonačelnik Ivo Mihaljević govorio o potrebi završetka sustava rješenja otpadnih voda. Zahvalio je ministru Ćoriću i generalnom direktoru Hrvatskih voda Đurokoviću na činjenici da se ovi projekti oslanjaju na nacionalnu komponentu, odnosno na sredstva Hrvatskih voda, što treba posebno valorizirati u situaciji kada hrvatsko gospodarstvo trpi posljedice izazvane korona krizom. „Ovi su projekti za naše općine i gradove prevažni, važni su za zaštitu voda, za ozbiljno bavljenje poljoprivredom i za zaštitu okoliša i zato hvala ministru još jednom“, istaknuo je saborski zastupnik Bačić.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je to još jedan korak u rješavanju problema na našem području te dodao kako se puno radi, istaknuvši kao primjer prevažan projekt Donja Neretva: „Županija, Hrvatske vode i Ministarstvo su započele projekt navodnjavanja Donje Neretve; sad idemo s prvom fazom i uvjeren sam da će se projekt, čija je ukupna vrijednost oko 500 milijuna kuna, realizirati u cijelosti i tako riješiti problem zaslanjenja, ali i provesti navodnjavanje cijelog područja.“ Župan je dodao i kako su projekti za koje se danas potpisuju ugovori iznimno važni za cijelu županiju te zahvalio Hrvatskim vodama i Ministarstvu na ovom, ali i na svim drugim projektima koji se provode na području Županije, a ukupne su vrijednosti gotovo milijardu kuna.“

Da se na području Dubrovačko-neretvanske županije provode izuzetno važni i vrijedni projekti potvrdio je i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, kazavši između ostalog: „U dolini Neretve trenutačno se provode projekti u Opuzenu, ušću Neretve, Kominu… investira se oko 120 milijuna kuna, a ako uzmemo u obzir aglomeraciju Metković i Ploče te druge projekte u Županiji, govorimo o iznosu od gotovo milijardu kuna.“

Nakon gotovo dva desetljeća danas ponovno slavimo Dan državnosti na 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom nakon 45 godina jednopartijskog režima. Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih  akata koji su nas u procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja Hrvatske. a 30. svibnja kao praznik Dana državnosti je bio državnosti jako dobro prihvaćen u narodu, postojala je emocija i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik.

Međutim, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja vlada je objavila u listopadu prošle godine u sklopu predstavljanja novog kalendara blagdana.

Uoči Dana državnosti koji se obilježava sutra, 30. svibnja, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom i predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjede na Vjetrenom mlinu i kod Spomen-križa na Boninovu.

Počast stradalima u Domovinskom ratu odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, PU dubrovačko-neretvanske te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Danas je također u Sponzi održan tradicionalan prijem župana, na kojem je, zbog okolnosti s pandemijom koronavirusa, sudjelovalo manje uzvanika nego inače.

Župan Nikola Dobroslavić je u svom obraćanju tom prigodom kazao:

“Dan državnosti slavimo ove godine ponovo 30. svibnja. Podržavali smo inicijativu ove Vlade za vraćanje na ovaj – izvorni datum, premda smo naravno obilježavali s poštivanjem i onaj iz lipnja, dok je tako bilo riješeno tadašnjim zakonom. Nije dobro mijenjati datume obilježavanje državnih blagdana, ta se greška nažalost u slučaju Dana državnosti dogodila 2001. god.

Zašto smo bili pristalice obilježavanja blagdana 30. svibnja? Ponajprije stoga što se time vraćamo onome što nam je bilo oduzeto – širokoj narodnoj proslavi hrvatske slobode i državnosti. Vraćamo se također na prvu manifestaciju hrvatske slobode – konstituirajuću sjednicu prvoga saziva Hrvatskog sabora, izabranog na slobodnim demokratskim izborima, nakon desetljeća jednoumlja nedemokratskih režima koji su vladali Hrvatskom. Demokratski izabrani Sabor jest bio točka preokreta, vraćanje vlasti narodu, prijelaz iz totalitarizma u demokraciju, iz jednostranačja u višestranačje. Toga dana Hrvatska je zakoračila u slobodu i krenula ka svojoj samostalnosti. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora za predsjednika RH izabran je dr. Franjo Tuđman. Izabran je državnik koji je mudro i odvažno vodio zemlju u suprotstavljanju agresiji, kroz borbu za očuvanje slobode i samostalnosti, za teritorijalnu cjelovitost, za pozicioniranje Hrvatske u Europi i svijetu.

To su bila sudbonosna vremena s povijesnim događajima za naš narod: Referendumom od 19. svibnja 1991. god. na kojem su se građani Hrvatske izjasnili za samostalnost Republike Hrvatske; Postrojavanjem prvog sastava Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske 28. svibnja 1991; Donošenjem povijesne Odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja iste godine u Hrvatskom saboru; Proglašenjem pune samostalnosti i raskidanjem svih državnopravnih sveza s drugim sastavnicama bivše SFRJ 8. listopada 1991.

Nažalost svoju samostalnost morali smo skupo platiti. Platili smo je dragocjenim životima naših najhrabrijih sinova, zdravljem naših ranjenih i oboljelih branitelja, patnjama logoraša, žrtvama i patnjama civila. Tu žrtvu nećemo nikad zaboraviti. Platili smo je i golemom materijalnom štetom u našim gradovima i selima, na našoj kulturnoj baštini, na našim svetinjama. Sve smo to izdržali, pobijedili smo i potvrdili se kao slobodan i slobodoljubiv narod. Narod koji ima snagu zbaciti okove kojima su nas kroz povijest okivali. Biti suveren i ravnopravan na europskoj i svjetskoj političkoj pozornici, u najelitnijim integracijama kao što su NATO i EU.

Danas imamo uređenu državu, moćnu vojsku i sposobnu policiju, pa se ne obaziremo puno na posezanja prema hrvatskom teritoriju, našoj kuturnoj baštini i našim velikanima. Fokusirani smo na gospodarski razvitak, bolji život naših ljudi, perspektivu naše djece i mladih. Posljednjih godina to radimo u državi veoma uspješno. Naša Vlada postigla je financijsku stabilizaciju koja nam je među ostalim omogućila uspješno svladavanje ove opasne pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Možemo s ponosom reći da je naš model borbe protiv COVID-a 19 bio human i uspješan i da imamo jedno od najboljh stanja u Europi. To će nam, nadamo se, već ove godine donijeti bar dio uobičajene turističke žetve.

Mi u Županiji, u našim gradovima i općinama također neprestano ulažemo svu svoju energiju i znanje u napredak našeg područja. To je rezultiralo visokim 3. mjestom po razvijenosti koje zauzimamo među hrvatskim županijama. Među najuspješnijima smo po korištenju fondova EU, s 5,8 milijardi kn ugovorenih projekata. Među njima smo najponosniji na Pelješki most koji se uspješno gradi zajedno s pristupnim cestama, na obnovljenu Zračnu luku, Studentski dom, Objedinjeni hitni prijem, Dnevnu bolnicu u Metkoviću, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Centar za gospodarenje otpadom, Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, osam luka za bolje povezivanje otoka, ribarske luke u Veloj Luci i Sustjepanu, Projekt navodnjavanja Donje Neretve, poduzetnički inkubatori, Zavičajna kuća Dubrovačkoga primorja, Gradski muzej u Korčuli, Muzej zlata i srebra u Smokvici, Centar za mediteransku baštinu u Stonu, projekti prirodne baštine u Neretvi i drugi potvrđuju naš rad i uspješnost u tom radu. U pripremi su i novi projekti za budućnost od kojih bih izdvojio Brzu cestu ZL – Grad – Osojnik, AC Osojnik – Čvor Metković i Pelješku cestu od Brijeste do Perne.

Zahvaljujem našoj Vladi na razumijevanju i potpori realizaciji svih naših projekata, posebno na potpori našoj inicijativi o uvođenju svakodnevne brzobrodske veze Lastovo – Dubrovnik. Ovi projekti mahom su realizirani sredstvim fondova EU, što potvrđuje važnost našega članstva u tom prestižnom europskom klubu.

Važnost članstva u EU potvrđuje i najnoviji Plan za oporavak EU vrijedan 750 mlrd EUR, koji iznos će EU staviti na raspolaganje svojim članicama, od toga 500 mlrd kao bespovratnu pomoć. Hrvatska tako očekuje dvostruko višeeuropskih sredstava od dosadašnjih, a znamo da su nam praktično sva ulaganja financirana iz EU fondova.Ova županija i ova država imaju iznimne mogućnosti i mi ćemo ih iskoristiti. Čuvajući svoje vrednote, tradiciju, baštinu, vjeru nastavit ćemo biti aktivna i odgovorna članica EU i NATO-a.

Čestitam svima 30. svibnja, Dan državnosti. Neka živi Dubrovačko-neretvanska županija i jedina nam i najljepša domovina Hrvatska.

Oko 17 sati izbio je požar u blizini državne granice s BiH ispod naselja Ivanice, kod graničnog prijelaza iznad naselja Grbavac. Na terenu su sve raspoložive snage DVD-a Župa dubrovačka.

Dojava o požaru na koji je DVD Župa dubrovačka izašao s 5 vozila, 7 djelatnika i 12 izvršnih članova je bila u 16:40 sati. Požar je lokaliziran do 18:45, a ugašen do 20 sati. Izgorjela je površina od 500 x 300 metara niskog raslinja.

Nakon popuštanja epidemioloških mjera pandemije korona virusa nedavno je djelomično  uspostavljen  linijski promet javnog gradskog prijevoza na cijelom području Općine Župa dubrovačka.

Zbog potreba stanovništva u daljnjoj normalizaciji svih životnih potreba pokazao se interes za još učestalijim brojem polazaka javnog prijevoza , a posebno kroz mjesta u Postranju i na Brgatu.

S tim u svezi općinski načelnik Silvio Nardelli kontaktirao je upravu tvrtke Libertas Dubrovnik  d.o.o. i ukazao na potrebe povećanja broja linija, razumijevajući situaciju u kojoj se trenutno nalazi i JGP Libertas.

Od  02. lipnja linija 23 A neće prometovati prema Gradu nego će učestalije prometovati  prema magistrali kako bi se time omogućilo presjedanje na linije 10, 16, 16A i dolazak putnika do željenog cilja.

Nadamo se da će se ovime poboljšati prometne usluge uz želju da se cjelokupni promet normalizira na način kako je to bilo prije ovih izvanrednih okolnosti.  Vozni red župskih linija Javni gradski prijevoz Libertas objavit će u ponedjeljak 01. Lipnja.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. Svi jučer uzeti uzorci su negativni.

U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao, te su na Zaraznom odjelu smještene 2 osobe.

U samoizolaciji je i dalje ukupno 5 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.