Župski portal
Druga maškarana zabava Župskog karnevala u Flaminga kroz 24 slike (FOTO)
Flamingo u Vrelu sinoć je bio domaćin druge ovogodišnje maškarane zabave Župskog karnevala. Program se nastavlja sljedeću subotu u Caffe baru Luna, Srebreno, a u veljači zabave će se održati 4.2. u dom na Bravinjcu, nakon karnevala na Stradunu 11.2. ponovo u Vrelu u Flaminga, 18.2. Caffe baru Catamaran te posljednja na Ultime u Vrelu u Flaminga.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=5230#sigProIdfb25a7d710
Brašina se namučila protiv Mljekare/Blata, Mišići/Zona neriješeno s Postranjem pa bolji na penale (FOTOGALERIJA)
Počelo je, nakon dvije godine pauze Turnir župskih mjesta se vratio i ako je suditi po prvim utakmicama mogao bi biti zabavan i napet do samoga kraja.
Počelo je pobjedom Krstac/Trgovišta protiv Pod Petrače, prvo poluvrijeme bez golova, a u nastavku za pobjedu Krstac/Trgovišta pogađa Antonio Pandak.
Druga utakmica također bez golova u prvom dijelu. Srebreno se dobro nosilo s lanjskim finalistima Čelopecima sve dok nije Duje Rezo uzeo stvar u svoje ruke i s dva gola odlučio pobjednika.
Brašina je puno teže nego što su očekivali, a i prognozirali, došla do bodova protiv mlade vrlo dobre ekipe Mljekara/Blato. Mljekara je povela golom Ante Azinovića, izjednačio je Leo Pušić, a Brašinu u vodstvo doveo Mateo Delić. Sve se to dogodilo u prvom poluvremenu, u nastavku Mljekara/Blato pokušava doći do izjednačenja ali rezultat se nije mijenjao.
U zadnjoj utakmici smo gledali penale.Postranjani su napunili dvoranu, s tribine ih je bodrio i predsjednik Hajduka Lukša Jakobušić, i nošeni navijačima bolje krenuli u utakmicu. Za 1:0 pogađa Vicko Miloslavić, na 1:1 je izjednačio Ivan Puljić što je bio rezultat prvog dijela. I u nastavku Postranje vodi Zona/Mišići stiže rezultat. Za 2:1 je strijelac Miho Galjuf, odmah u sljedećem napadu na 2:2 izjednačava Nikša Mišić, Maroje Miloslavić iz gužve pred golom pogađa za 3:2, a na 3:3 konačan rezultat postavlja Ivan Raič. Zona/Mišići bolja u izvođenju penala što im donosi prednost u slučaju da ove dvije ekipe na kraju igre u skupini budu imale isti broj bodova.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=5230#sigProId6be7bc55c1
Večeras počinje Turnir župskih mjesta, na rasporedu četiri utakmice, prva u 18:00 sati
Susretom ekipa Krstac/Trgovište i Pod Petrača iz grupe "A" večeras u 18:00 sati u dvorani na Mljekari počinje deveto izdanje Turnira župskih mjesta.
Slijedi prva utakmica grupe "B" u kojoj će snage odmjeriti Žuti pauci Čelopeci i Srebreno.
U drugoj utakmici grupe "A" u 20:00 sati prošlogodišnji brončani Brašina igra protiv mlade momčadi Mljekara/Blato.
Za kraj prve večeri turnira se sastaju Postranje i Zona/Mišići. Utakmica grupe "B" koja će sigurno napuniti dvoranu do posljednjeg mjesta počinje u 21 sat.

Nastup Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije na sajmu MATKA u Helsinkiju
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu MATKA u Helsinkiju koji se održava od 19.-22. siječnja 2023. godine u izložbenom prostoru Messukeskus Helsinki Exhibition and Convention Centre.
Nastup na ovom sajmu je organiziran u suradnji s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Skandinaviji i Turističkim zajednicama županija: Splitsko-Dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Ličko-senjske, na zajedničkom štandu veličine 60m2.
Matka je najveći turistički sajam u sjevernoj Evropi, a na njemu sudjeluje oko 850 izlagača iz 70 zemalja svijeta. U programu sajma mogu se naći i predavanja i prezentacije o najnovijim trendovima putovanja, te razne turističke teme koje posjetiteljima mogu pomoći u pronalasku destinacije za slijedeći odmor.
Prvi dan sajma namijenjen je isključivo profesionalcima u turizmu dok su ostali dani otvoreni i za široku publiku.
Dubrovačko-neretvansku županiju je u 2022. godini posjetilo 18.568 turista iz Finske, koji su ostvarili 89.940 noćenja.
Poruka dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića štovateljima sv. Vlaha u domovini i inozemstvu
Dragi štovatelji svetoga Vlaha u Gradu i domovini, poštovani naši pomorci i svi iseljenici koji ste daleko od svoga doma i od svoga Grada sa svima onima koji su vam u srcu, ljubljena braćo i sestre.
I ovogodišnja 1051. Festa sv. Vlaha, vjerska i kulturna baština ovoga podneblja, poziva nas da pohrlimo u Grad časteći „nascega Prottettura“, našega Parca, kako bismo ga molili za zagovor i zaštitu za sebe i sve svoje. Dobro nam došli!
Bog, darivatelj života i svakoga dobra, uvijek iznova daruje nam vrijeme da ga ispunimo, čeka na nas, šalje nam svoje vjerne svjedoke koji idu pred nama i uče nas kako živjeti evanđelje, kako u svom životu otvoriti vrata Kristu i jedni drugima. Jedan od Kristovih svjedoka je i sv. Vlaho kojeg uvijek rado častimo u našemu Gradu.
Sv. Vlaho stavio je Krista u središte svoga života i poslanja dopustivši da ga zahvati istinski evanđeoski duh. I danas nastavlja okupljati, povezivati i stvarati zajedništvo u različitosti, liječiti i štititi život. Vrijeme je ispunio služeći Kristu i drugima. Ljubio je Krista u bratu čovjeku pravom pastirskom ljubavlju, vodeći stado njegovo, po Božju, oduševljeno, kao njegov uzor (usp. 1 Pt 5, 1-4), a posvjedočivši i mučeništvom ono što je vjerovao i koga je nasljedovao.
Naš Parac živio je vrednote ljubavi i vjernosti, milosrđa i pravednosti, zauzetosti za drugoga u zahvalnosti, slobodi i praštanju, koje su i čovjeku današnjice itekako prijeko potrebne. Svi smo, nekada više, a nekada manje, potrebni jedni drugima, osobito na vjetrometini promjena i u olujama života.
Ove godine spominjemo se nekih obljetnica. Riječ je, među ostalim, o 1000 godina od osnutka benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu, a lokrumski je opat stoljećima imao i važnu ulogu u ceremonijalu otvaranja Feste na blagdan Svijećnice. Spomenut ću još 150. obljetnicu od prvoga poznatog izbora festanjula Feste sv. Vlaha.
Dobro je pamtiti i vraćati se svojoj slavnoj povijesti i vlastitim korijenima, ali ne bismo smjeli ostati zarobljeni u prošlosti, nego živeći sadašnjost u otvorenosti prema svakom čovjeku na našem putu, izgrađivati u vjeri, nadi i ljubavi ljepšu budućnost za sve ljude.
Ne zaboravimo da zajedništvo otvara prostor rastu, uzajamnom služenju i darivanju u ljubavi, iskrenom dijalogu i sudjelovanju. U otvorenosti Dobru i činjenju dobra drugima, u izlaženju iz sebe i svoje zatvorenosti, postajat ćemo hrabriji u gledanju drugih Božjim pogledom ljubavi, posebno osobe s invaliditetom, strance, starije i bolesne te sve one koji su potrebni naše velikodušne pomoći i nesebične ljubavi. U takvoj otvorenosti i prihvaćanju drugoga neminovno će zaživjeti mir u srcima ljudi, mir koji je toliko potreban našemu vremenu.
Promičući evanđeoske vrednote novim apostolskim žarom bit ćemo spremni drugome i drukčijemu, tražitelju i odlutalome, blago i s poštovanjem, dati obrazloženje nade koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15-16). Tako ćemo osobnim primjerom oduševljenoga kršćanskog života i druge ljude dovoditi Kristu, utjelovljenom, raspetom i uskrslom Spasitelju.
„Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom otvorite vrata Kristu“, riječi su pape sv. Ivana Pavla II. izrečene na početku njegova pontifikata, a koji je prije 20 godina pohodio Hrvatsku i naš Grad, „biser Jadrana i oazu slobode“. Tom je prigodom Sveti Otac ohrabrio vjernike i svojim riječima učvrstio okupljene u vjeri te proglasio blaženom našu Mariju Propetog Isusa Petković koja je, kao i sv. Vlaho, bila sva za druge, siromašne i rubne, najranjivije. Živeći Kristovo evanđelje imali su jasnu zadaću „širiti i promicati, preko duhovnih i tjelesnih djela milosrđa, poznavanje Božje ljubavi“.
Nastojmo činiti dobro svima i vidjeti potrebu našega bližnjega, pritom ne zaboravljajući hvaliti Gospodina i moliti ga da upravlja naše putove kako bi sve naše staze i namjere dobro završile (usp. Tob 4, 14-19).
Dragi štovatelji i ljudi dobre volje, neka vas sve Gospodin blagoslovi svakim dobrom gdje god bili, a sveti Vlaho vam bio zagovornik.
Čestitam svima Festu sv. Vlaha, čestitam „dan ki dohodi nami jednom na godište“. Čestitam i imendan onima koji nose ime Vlaho.
„Čuj, sveti Vlaho naš, molitve glas
Dubrovnik čuvaj svoj, čuvaj sve nas.
Sada i u vijeke vjekova! Živio sveti Vlaho!
+ Roko Glasnović
dubrovački biskup
U srijedu otvaranje izložbe „Ilirska kaciga iz Zakotorca“ autora dr.sc. Domagoja Perkića
Dubrovački muzeji u srijedu, 25. siječnja 2023. s početkom u 12 sati u tvrđavi Revelin organiziraju otvaranje izložbe „Ilirska kaciga iz Zakotorca“ autora dr.sc. Domagoja Perkića, koja će nakon dugotrajne konzervacije i restauracije biti predstavljena javnosti.
Izniman nalaz ilirske kacige, kao i brojni drugi vrijedni grobni prilozi, dijelovi nošnje te nakita rezultat su provedenih arheoloških istraživanja groba iz 4. stoljeća prije Krista u naselju Zakotorac na poluotoku Pelješcu u kojima je sudjelovao i Perkić.
Istraživanja su obavljena u razdoblju od 2020. do 2022. godine, a njima je koordinirao Centar za prapovijesna istraživanja, uz sudjelovanje Dubrovačkih muzeja, Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te uz logističku pomoć udruge Hrvatski dom Viganj.
U sklopu otvaranja izložbe, bit će održano i predavanje o arheološkim istraživanjima u Zakotorcu na Pelješcu te o značaju same kacige koje će uz Perkića, voditi i dr.sc. Hrvoje Potrebica.
Ardiaei saznao protivnika u osmini finala Kupa Hrvatske; Na Mljekaru stižu Sesvete
Nakon izborene završnice kupa, ulaska među 16 najboljih klubova u Hrvatskoj, RK Ardiaei je jučer saznao i protivnika u osmini finala Kupa Hrvatske.
Bit će to MRK Sesvete po jačini treći hrvatski klub, te su jedini koji mogu "pomrsiti račune" RK Zagrebu i RK Nexe-u u borbi za prvaka Hrvatske. MRK Sesvete su ove godine neporaženi u Europa kupu u kojem su pobjedama kako na domaćem terenu, tako i na gostujućim terenima na Kosovu i u Grčkoj izborili ulazak u osminu finala gdje će igrati protiv talijanskog predstavnika Fosano.
Trener Sesvetskog kluba je proslavljeni Silvijo Ivandija koji je u jednom dijelu karijere vodio i nekoliko igrača koji sad brane boje Ardiaeia.
- Veselimo se rukometnom spektaklu u Župi koji će se igrati 15. veljače - poručuje predsjednik RK Ardiaei Leo Brnin.
Grad zabijelio Župu, bijeli pokrivač od leda prekrio središnji dio općine (FOTOGALERIJA / VIDEO)
Nevrijeme s gradom (tučom) pogodilo je popodne oko 15 sati Župu dubrovačku, pogotovo središnji dio od Kupara do Čibače koji je ubrzo bio pokriven ledom negdje debljine i do 10 centimetara. Kako je to izgledalo na magistrali i na Putu dr. Ante Starčevića te u Srebrenom, pogledajte u fotogaleriji i u videoprilogu ŽuTV-a.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=5230#sigProIdef132cd9c4
Proglas i Program Feste sv. Vlaha 2023.
Proglasom Feste sv. Vlaha 2023. godine ovogodišnji festanjuli (svetkovnici) kapetan Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo s rektorom zborne crkve sv. Vlaha don Ivicom Pervanom pozivaju svekoliki puk i štovatelje sv. Vlaha na Parčevu festu u Dubrovnik.
Proglas započinje poznatim stihovima akademika Luka Paljetka: „„Neka te ne zaboli ruka na kojoj grad/
naš držiš, nigda, nigda, premda ti nije lako,/ moj sveti Vlaho, ima svakakvijeh nas, što ćeš,/
i teškijeh i lakih, ovako i onako (…)“
„Već 1051. godinu se ništa u Dubrovniku i okolici, na kopnu i na moru, ne započinje i ne dovršava bez zaziva svetog Vlaha“, stoji u proglasu. „Naš Parac Grad drži pored srca, pomno nas motri, čuva i blagoslivlja sa tvrđava i bastiona, barjaka i slika u crkvama i u kućama.“
Zasigurno ne postoji Grad u svijetu koji je sa svojim zaštitnikom povezan kao Dubrovnik sa svetim Vlahom, piše u nastavku. „Kamo god pošao u svijet, ostavljajući Grad na sigurnome, u srcu i mislima nosiš Grad i njegovog zaštitnika, moga i tvoga svetoga Vlaha. On je uvijek tu, bdijući nad Gradom, dočika sinove Grada, kao i one koji dolaze obogatiti se lijepim i duhovnim što svečev Grad nudi.“
Proglas završava pozivom: „Stoga, Puče dubrovački i svi ljudi dobre volje, dođite i ove godine te svojom nazočnošću uveličajte i ovu, 1051. Festu“ i tradicionalnim usklikom „Živio sveti Vlaho!“ Poziv štovateljima sv. Vlaha supotpisuje i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Uz proglas Feste objavljen je i crkveni program na kojem se nalazi tijek i najvažniji događaji proslave. Trodnevlje u crkvi sv. Vlaha započinje u ponedjeljak, 30. siječnja u 18 sati misom s propovijedi te programom „Učenici u čast sv. Vlahu“. Predvoditelj trodnevne duhovne priprave ove godine je isusovac p. Mijo Nikić iz Zagreba, koji će propovijedati i na svečanoj večernjoj. Otvaranja Feste je na Kandeloru, 2. veljače u 15.30 sati ispred Parčeve crkve, svečana večernja u 17.30 sati u katedrali nakon čega slijedi koncert Mješovitog katedralnog zbora.
Predvoditelj središnjeg euharistijskog slavlja u petak, 3. veljače u 10 sati je vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. dr. Tomo Vukšić. Nakon mise slijedi svečana procesija ulicama Grada. U 15.30 ispred katedrale je pozdrav barjaktara biskupima izvijanjem barjaka pristiglih na Festu. Festa završava u nedjelju, 5. veljače misom na Gorici sv. Vlaha i spuštanjem Parčevog barjaka ispred njegove crkve u Gradu.
https://zupcica.com/index.php/figurin/zabava-i-nocni-zivot/itemlist/user/843-zupskiportal?start=5230#sigProId85ca41d7b8
U ponedjeljak počinje Festa 2023 Dubrovnik; Predstavljanjem knjige Tomislava Kuljiša, otvaranje izložbe „Sveti Vlaho i more“
Sljedećeg tjedna počinje tradicionalna višednevna manifestacija Festa 2023 Dubrovnik! Program 22. Feste Dubrovnik počet će predstavljanjem knjige Tomislava Kuljiša „O tempora, o mores!“, zbirke novela u izdanju Društva dubrovačkih pisaca, koje će se održati u ponedjeljak, 23. siječnja u 19 sati u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad.
U okviru izložbenog dijela ovogodišnjeg programa Feste, otvaranje izložbe Parcu u čast, „Sveti Vlaho i more“ članova Dubrovačke udruge likovnih umjetnika održat će se u utorak, 24. siječnja u 19:30 u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik, Kazalištem Marina Držića, Domom Marina Držića i Hrvatskom maticom iseljenika Dubrovnik u predvorju Kazališta Marina Držića.
Trinaest umjetnika predstavit će se na drugoj ovogodišnjoj izložbi Dubrovačke udruge likovnih umjetnika. Djela su nastala tijekom 2022. i 2023. u tehnici akrila, kolaža i kombiniranoj tehnici. Svoje radove ovom prigodom izložit će Josip Škerlj, Karja Tolja, Marijan Fragić, Marijana Hure, Marta Baće, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Nino Dubčić, Robert Kralj, Pero Skvrce, Silvija Sikavica, Valter Kožul i Vedran Grabovac. Izložba će biti otvorena do 7. veljače 2023. i može se pogledati u radnom vremenu Kazališta.
