Tijekom redovne kontrole prometa u utorak, 5. svibnja, u večernjim satima na državnoj cesti D-8 u mjestu Zaton, policijski službenici zaustavili su teretno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka.
Vozilom je upravljao 49-godišnjak kojem je alkotestiranjem utvrđena koncentracija alkohola od 1,76 g/kg.

Vozač je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.320 eura uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
 

Bridž klub Astarea nastupio je u finalu hrvatske Bridž B-lige gdje je ostvario zapažen rezultat, no ipak nedovoljan za plasman u elitni rang hrvatskog bridža. Župski bridžisti upisali su šest pobjeda, među kojima i onu protiv novog prvoligaša Rijeke, ali su mjesto u A-ligi na kraju izborili Zagreb s osam te Rijeka sa šest pobjeda i boljim ukupnim učinkom.

Za BK Astareu igrali su Vinko Mijoč (kapetan), Stjepo Ćubela, Kristo Paskojević, Srđan Golubović, Miho Jančić, Ljiljana Kahlina i Pavo Handabaka.

Klub već nastavlja s aktivnostima pa će u subotu, 31. svibnja s početkom u 15 sati, povodom Dana općine Župa dubrovačka organizirati prigodni bridž turnir u hotelu Astarea. Nakon turnira predviđeno je druženje i večera za sudionike.

Iz kluba pozivaju sve zainteresirane da dođu pogledati turnir, upoznati domaće igrače i saznati više o bridžu, igri koja okuplja sve generacije.

Također podsjećaju kako se svake nedjelje od 18:30 sati u hotelu Astarea održava besplatna škola bridža. Predznanje nije potrebno, a dobrodošli su svi, od najmlađih do najstarijih igrača.

U subotu i nedjelju, 09. i 10.05.2026., na bazenu u Gružu održan je tradicionalni međunarodni plivački miting “Zlatni Orlando”.
 
Natjecanje je održano u dva dijela – u subotu poslijepodne te nedjelju ujutro, a okupilo je 307 natjecatelja iz 37 klubova i reprezentacija iz 8 zemalja: Hrvatske, BiH, Crne Gore, Mađarske, Poljske, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.
 
Plivači i plivačice Juga nastupili su u velikom broju u svim uzrasnim kategorijama te ostvarili niz zapaženih rezultata, predvođeni reprezentativcima Vlahom Nenadićem, Mariom Šurkovićem, Lukšom Pavićem, Petrom Smokvinom, Larom Šurković, Nikom Frankovićem.
 
Ukupnu pobjedu u A kategoriji (seniori) odnio je jugaš Vlaho Nenadić, dok je Petra Smokvina bila ukupno najbolja u C kategoriji (ml.juniorke).

Deseti Ljetni dječji kamp na otoku Šipanu održat će se u pet termina u lipnju i srpnju ove godine, a na njemu mogu sudjelovati djeca od petog do osmog razreda s područja Dubrovačke biskupije.

Prijave za kamp započet će 15. svibnja u 12 sati, a trajat će do 18. svibnja. Poveznica za prijave bit će objavljen na web i facebook stranici Dubrovačke biskupije, kao i na facebook stranici kampa. Prijaviti se može isključivo preko poveznice.

Program kampa sastoji se od radionica, molitve, igara, druženja i kupanja. Glavni ciljevi kampa su međusobno upoznavanje djece, izgradnja zajedništva, razvitak novih prijateljstava te približavanje Bogu i rast u vjeri.

Ljetni dječji kamp organizira Dubrovačka biskupija.

Na pretposljednje gostovanje ove sezone Župa dubrovačka je u Dolinu Neretve krenula s pomlađenom momčadi, u zapisniku svega 13 imena, na klupi samo dva 17-godišnjaka.

Gusar je u Kominu poveo u 25. minuti, župska momčad je gol zaostatka imala sve do 71. kada domaćini povisuju na 2:0. Božo Gustin golom u 76. minuti ponovo vraća Župu dubrovačku u igru, ali domaćin u zadnjim minutama utakmice 86. i 90. postiže dva gola za konačnih 4:1.

Dva kola prije kraja Župa dubrovačka je na 7. mjestu, a drugoplasirani Gusar je ovom pobjedom pobjegao na pet bodova prednosti.

Župa dubrovačka je u Kominu igrala u sastavu; Božo Lučić, Ivan Pavao Bulić, Stanko Cvitković, Matej Perić, Viktor Lekaj, Božo Gustin, Vlaho Gverović, Vedran Zadrić, Ivan Bogut (od 70. Josip Galjuf), Božo Butjerić, Mihael Peraica. Trener; Josip Papić. Na klupi je još bio rezervni vratar Orsat Kralj.

Antun Račić ostvario je novu, jubilarnu 30. pobjedu u profesionalnoj MMA karijeri. Župski borac sinoć je  na FNC-u 30 priredbi u Zadru jednoglasnom odlukom sudaca svladao Brazilca Mauricija Almeidu.

Račić je tijekom sve tri runde kontrolirao borbu i pokazao više od neugodnog brazilskog borca koji je najveći otpor pružio u završnici meča. Borac iz Župe uspješno je neutralizirao pokušaje Almeidinih završnica u parteru te zasluženo slavio nakon 15 minuta borbe.

Borba je bila vrlo zahtjevna i fizički iscrpljujuća, a publika u zadarskom Višnjiku mogla je pratiti čvrst i neizvjestan meč do samoga kraja. Suci su nakon tri runde jednoglasno pobjedu dodijelili Račiću.

FOTO; FNC - Facebook

Društvo prijatelja dubrovačke starine prigodnim programom posvećenim Minčeti, jučer, 8. svibnja sudjelovalo je u Noći tvrđava, a unatoč neizvjesnoj vremenskoj prognozi sva događanja zabilježila su veliku posjećenost.

Program je započeo već u jutarnjim satima dječjom radionicom u Minčeti, organiziranoj u suradnji s Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik. Radionicu je vodila viša kustosica pedagoginja, Dubravka Tullio. Učenici osnovnih škola, ali i oni nešto mlađi, oslikali su svoje Minčete te naučili puno o čiopama, ljetnim stanovnicama našega Grada.
Ture pod stručnim vodstvom Marka Miloša i Điva Sjekavice, na kojima su posjetitelji imali priliku saznati neke od povijesnih priča tvrđave Minčeta, utkanih u više od sedam stoljeća njezina postojanja, bile su i ove godine važan dio programa Noći tvrđava.

U Minčeti je u predvečerje otvorena izložba učeničkih radova 2. d razreda Ekonomske i trgovačke škole, smjera web dizajner koji kroz suvremeni grafički izraz interpretiraju glagoljicu. Polazeći od osnovnih oblika i značenja slova, učenici su istraživali kako apstraktne pojmove i arhaične izraze prevesti u vizualni jezik. Radovi pokazuju različite pristupe; od minimalističkih rješenja do ekspresivnih interpretacija, s ciljem da se glagoljica približi suvremenom gledatelju i dobije novo značenje u današnjem vizualnom kontekstu.

Brojni sugrađani iskoristili su i jedinstvenu priliku za obilazak tvrđave i uživanje u sumrak na najvišoj i najfotogeničnijoj točki dubrovačkih zidina, a za odlično raspoloženje i glazbeni ugođaj koji neodoljivo podsjeća na ljeto bio je zadužen Zac the Sax. 

Vrhunac ovogodišnjeg programa bio je koncert jednog od najpopularnijih domaćih bendova, dubrovačkog Silentea, koji je na Stradunu okupio nekoliko tisuća ljudi svih uzrasta i generacija.  

Ekološka akcija čišćenja podmorja "Eko Dubrovnik 2026." tradicionalna akcija koja se održava gotovo tri desetljeća, a organiziraju je Ekološko ronilački klub Ragusa i ronilački centar ABYSS Dubrovnik, uz podršku brojnih partnera i institucija ponovno je okupila velik broj sudionika.

Ove godine na 29. akciji čistilo se podmorje Župskog zaljeva na području ispred Mlina i Srebrenog, a sudjelovalo je više od stotinu ronilaca iz Hrvatske i inozemstva.

Ono što su sudionici posebno istaknuli jest činjenica da ni ove godine u moru nije pronađena velika količina otpada, što je zapravo najbolji pokazatelj kontinuirane brige o Župskom zaljevu. 

Naime, Ronilački klub Župa dubrovačka svake godine tradicionalno organizira akcije čišćenja podmorja cijelog zaljeva te ga upravo zahvaljujući redovitom održavanju uspijeva zadržati prilično čistim. Među pronađenim otpadom bilo je uglavnom sitnijeg smeća, boca te nekoliko većih predmeta koji su tijekom zime završili u moru.

Nakon završetka akcije sve sudionike su na „Morskoj taraci“ pozdravili su Antun Perušina, dugogodišnji organizator akcije i predsjednik Ekološko ronilačkog kluba Ragusa, te domaćin Željko Miletić iz tvrtke Maistra, ispred čijih je hotela održana ovogodišnja akcija, a nakon zajedničkog fotografiranja organizirano je druženje uz ručak i koktele. Sudionike akcije su posluživali učenici Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik.

Od „župske bolesti” do prve operacije pod eterom: Benić održao predavanje o zaboravljenim stranicama dubrovačke medicine

U sklopu programa „Petkom u pet“, Dubrovački muzeji 8. svibnja 2026. u žitnici „Rupe“, održali su stručno vodstvo kroz izložbu „Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu“,  koje je vodila jedna od autorica, Ana Kaznačić Skurić. 

Nakon stručnog vodstva, restaurator tehničar za drvo Željko Ćatić,  održao je edukativnu radionicu na diorami škara, putem koje su se sudionici mogli upoznati s tehnikama obrade drva, vrstama drva i ostalim materijalima koji se koriste u tradicionalnoj brodogradnji, brodograditeljskim alatom te lokalnim nazivima za dijelove broda poput madira, korbe, kolumbe, razme i cente. 

Izložba je zamišljena kao putovanje kroz povijest dubrovačke brodogradnje od kasnoga srednjeg vijeka do kraja 19. stoljeća, a ona ujedno prikazuje i promjene koje su se zbivale na prostoru Gruža, koji je krajem 19. stoljeća postupno izgubio ulogu brodograđevnoga središta i preobrazio se u suvremenu luku. Također, podsjetnik je i na iznimno bogatu brodograđevnu baštinu Dubrovnika, koja je u nekim razdobljima svoje povijesti dosezala svjetske domete. Bez nava, karaka, galijuna, izgrađenih na navozima dubrovačkoga kraja, nije moguće ni zamisliti pomorsko-trgovačku ekspanziju Dubrovačke Republike u 16. stoljeću. Dubrovačka brodograđevna škola nadilazi hrvatske granice, pa se s pravom može nazvati baštinom čovječanstva.

Izložba „Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu“, autorica Ane Kaznačić Skurić i Ljerke Dunatov može se pogledati sve do 18. svibnja 2026.

U toplom ambijentu Saloče od zrcala, sinoć smo otputovali u 19. stoljeće – u vrijeme kad je medicina bila spoj hrabrosti, improvizacije i, nerijetko, tragičnih nesporazuma. Predavanje „Župska bolest i „razvrat“ na Šipanu“ Vedrana Benića oživjelo je povijest dubrovačke medicine, onu koja se ne čita u udžbenicima, nego se skriva u pismima, dnevnicima i prašnjavim ljekarničkim zapisima. Kroz vješto vođenu priču o pionirima medicine publika je svjedočila vremenu u kojem je znanstveni trijumf od ljudske tragedije dijelila nijansa. 
Naše „Sentimentalno putovanje sjećanjem na Grad“ započelo je s austrijskim carem Franjom I., koji je 1818. godine, u vrijeme austrijske uprave nad Dalmacijom, stigao u Dubrovnik. Carski obilazak južnih pokrajina nakon Bečkog kongresa imao je prvenstveno vojni i politički karakter, no careve bilješke ostale su i vrijedan dokument o tadašnjim društvenim i zdravstvenim prilikama u Dubrovniku.

Obilazeći bolnicu „Domus Christi“, car je shvatio da su krevete pripremili za njegov dolazak, ali je lukavo dopisao kako sumnja da je to uobičajena praksa. Najviše ga je zaintrigiralo što su bolesnici, pa čak i oni sa zaraznim spolnim bolestima, slobodno šetali Gradom u nedostatku zdravstvenih djelatnika koji bi ih nadzirali i skrbili o njima. Njegov zaključak o Dubrovčanima kao „religioznim, ali ne baš ćudorednim ljudima“ i danas, dva stoljeća kasnije, izaziva osmijeh i prepoznavanje dijela mentaliteta.
U svome je dnevniku Franjo I. opisao i epidemiju endemskog sifilisa u Župi dubrovačkoj, nazvanog „mal di Breno“ ili župska bolest. Benić je pojasnio kako se nije radilo o tuberkulozi, kako se nekoć pretpostavljalo, nego o endemskom sifilisu, bolesti koja se širila u teškim higijenskim i socijalnim uvjetima, često i bez spolnog kontakta.

Povijesne izvore o toj epidemiji istraživao je mladi dubrovački liječnik Nikola Niko Selak, čijem je radu predavanje posvetilo posebnu pažnju. Upravo zahvaljujući njegovim istraživanjima danas je moguće rekonstruirati razmjere epidemije koja je između 1819. i 1823. godine odnijela 21 život te dovela do organiziranja posebnih bolnica u Gružu i na Svetom Jakovu, izolacije oboljelih i sustavnog pregleda stanovništva Župe dubrovačke.

Jedan od najupečatljivijih dijelova večeri odnosio se na izbijanje epidemije sifilisa na Šipanu 1840. godine – događaj koji je predavač opisao kao gotovo nevjerojatan medicinski paradoks. Zarazu je, naime, nenamjerno proširio liječnik Niccolò Nikola Pinelli tijekom cijepljenja protiv velikih boginja metodom variolacije. Koristeći zaraženi materijal s nadlaktice dječaka iz dubrovačkog nahodišta, Pinelli je, ne znajući da je dijete zaraženo sifilisom, prenio bolest na desetke šipanske djece, a potom i na njihove obitelji.
Upravo je iz tog događaja proizašao i naslov predavanja s riječju „razvrat“. Kako je bolest nalikovala klasičnom sifilisu, među stanovnicima su zavladali panika, sumnje i međusobne optužbe za nevjeru. Predavač je pritom naglasio kako je riječ bila o neveneričnom, endemskom obliku sifilisa, a ne o posljedici moralnog posrnuća, kako se tada vjerovalo.

Kontrast sumornoj šipanskoj epizodi pružila je priča o dubrovačkim ljekarnama, koje su bile svojevrsne „društvene mreže“ 19. stoljeća. Dok je Antun Drobac bio oličenje ozbiljne znanosti i otkrića, ljekarna Rafa Šarića bila je epicentar gradske ćakule i ogovaranja. „U gospara Šarića ima svega, a ako baš hoćete, ima i lijekova“, govorilo se u Gradu, dok su se na policama nudili mliječni sapuni za bijelu put i karamele za probavu.

Predavanje nije ostalo samo na epidemijama. Publika je s velikim zanimanjem pratila i priču o prvoj operaciji pod eterskom anestezijom izvedenoj u Dubrovniku 14. travnja 1847. godine. Svega nekoliko mjeseci nakon povijesnog zahvata u Bostonu, na inicijativu dr. Pinellija u bolnici „Domus Christi“ izvedena je prva operacija pod eterom – mastektomija 24-godišnje pacijentice iz Orašca. Glavni kirurg bio je Frano Lopižić, a asistirali su mu Vlaho Šarić i Ivan August Kaznačić, dok je eter pripremio Antun Drobac; pacijentica je tijekom zahvata bila budna, ali nije osjećala bol. Iako zbog teške bolesti Pinelli nije mogao osobno sudjelovati u operaciji, važan doprinos zahvatu dao je inhalacijskom napravom koju je sam konstruirao i testirao na sebi– zaključio je Benić.  

Benić se dotaknuo i razvoja bolnica, rodilišta ispod Sv. Andrije, pa "jezive kućinštine" za umobolne u Gradu, potom „zakloništa umobolnih“ prebačenog na Nuncijatu 1949., a osam godina kasnije konačno je u bolnici na Boninovu formiran Neurološko-psihijatrijski odjel za duševno bolesne.
Posebno emotivan završetak večeri bio je posvećen nekadašnjem „zakloništu umobolnih“ i osebujnim dubrovačkim likovima koji su ondje boravili. Među njima i legendarni Mato Mumija, čovjek divlje brade i poderane odjeće, kojega su Dubrovčani dobro poznavali s ulica Grada. Njegova rečenica upućena don Josipu Brilliju – „Boga ti, dođi i ti k nama, pa ćeš pucat od smijeha! Jedan se bije pestima u glavu, drugi kanta, a što ćeš s ludijem?“ – izazvala je smijeh, ali i blagu sjetu u dvorani.

Kroz priču o „župskoj bolesti“, šipanskom „razvratu“ koji to nije bio i prvoj operaciji pod narkozom, publika je imala priliku upoznati Dubrovnik iz vremena kada su se granice moderne znanosti tek iscrtavale, često uz visoku cijenu ljudske sudbine. Vedran Benić oživio je Dubrovnik 19. stoljeća kroz Vitelleschijeve akvarele, careve bilješke i priče o ljudima, njihovim slabostima, predrasudama, snalaženju i humoru, ali i medicinskim dostignućima.