Drugom polufinalnom utakmicom doigravanja za prvaka I.HBL-jug Župa dubrovačka je završila s natjecanjem za ovu sezonu i na kraju osvojila 4. mjesto u ligi. Sokol Orbico je bio bolji i u revanšu te ušao u finale.  Imotski je u drugoj utakmici pobijedio Naklice, pa će treća utakmica odlučiti drugog finalistu.

Bliži nam se doba godine kada s veseljem obilježavamo Svjetski dan prodavaonica ploča, koji se tradicionalno održava u travnju. Veliki broj specijaliziranih izdanja pojavit će se na policama shopova diljem svijeta 12. travnja. Dubrovnik će ovu glazbenu manifestaciju obilježiti bogatim programom u Galeriji TUP (u kompleksu TUP-a u Gružu) od 11. do 13. travnja, uz sajam gramofonskih ploča, DJ nastupe i posebne slušaonice legendarnih albuma, a organizatori - udruga Dubrovnik 33/45 najavljuje i posebnu poslasticu - nastup uživo legendarnog dubrovačkog kantautora Mirsa.


PROGRAM

Petak, 11.04. (15:00 – 20:00)

· Sajam gramofonskih ploča

· 15:00 – DU 33/45 DJ vinyl session

· 17:00 – LP slušaonica: Divlje Jagode – Konji (Croatia Records, 2025.)

· 18:00 – Live nastup: MIRSO

Subota, 12.04. (10:00 – 18:00)

· Sajam gramofonskih ploča

· 15:00 – LP slušaonica: Eurythmics – Be Yourself Tonight (1985./2025.)

· DU 33/45 DJ vinyl sessions

Nedjelja, 13.04. (10:00 – 14:00)

· 10:00 – 12:00 – Dječji glazbeni program (vinil slušaonica)

· 12:00 – 14:00 – Domaći evergreeni (vinil slušaonica)


POSEBNA IZDANJA I GOSTI

Ove godine, poseban gost Mirso uveličat će petak svojim live nastupom, što će zasigurno biti jedan od najiščekivanijih trenutaka festivala. U petak ćemo također zavrtjeti novo reizdanje albuma Divlje Jagode – Konji u cijelosti.

Subota donosi još jednu poslasticu – Eurythmics – Be Yourself Tonight, koji ove godine slavi 40 godina i izlazi u posebnom “picture vinyl” izdanju u sklopu Record Store Day-a.

Nedjelja je rezervirana za najmlađe, koji će imati priliku upoznati se sa zvukom gramofona uz dječje pjesme, dok ćemo događaj zaključiti domaćim evergreen hitovima.

Dođite i uživajte u dobroj vibri s gramofona te istražite odličnu ponudu vinila tijekom cijelog vikenda!

Dane vinila organizira udruga Dubrovnik 33/45 u partnerstvu s TUP-om te uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja u proteklom tjednu poduzeli 735 represivnih mjera od kojih izdvajaju mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 361 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 52 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 10 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 47 osoba.

- Od ostalih prekršaja izdvajamo 68 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 71 mjera poduzeta zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja od kojih je 7 bilo na mjestima namijenjenim za osobe s invaliditetom.

Recidivistu prometnih prekršaja oduzeto vozilo, a kažnjen je i novčanom kaznom od preko 2 tisuće eura

U kasnim večernjim sinoć, 6. ožujka, policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik su na području Dubrovnika zaustavili osobno vozilo austrijskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 52-godišnji hrvatski državljanin.

Vozač tijekom vožnje nije koristio zaštitni pojas, a kod njega je pronađena manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta. Nadalje, ponuđeno testiranje na droge je odbio.

Prometnom kontrolom je utvrđeno kako se radi o vozaču koji je recidivist, odnosno ponavljač prometnih prekršaja zbog čega mu je vozilo kojim je upravljao privremeno oduzeto.
Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o suzbijanju zlouporabe droga sankcioniran novčanom kaznom od 2.113,61 eura i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Metkovski policijski službenici presretačem uočili, a zatim i zaustavili vozilo koje se kretalo 63 km/h više od dopuštenog

Najveća utvrđena brzina kretanja vozila proteklog tjedna zabilježena je u subotu, 5. travnja, oko 12,30 sati na kolniku autoceste A10 kada su policijski službenici Policijske postaje Metković s vozilom „presretač“ uočili vozilo španjolskih nacionalnih oznaka koji se kretao brzinom od 204 km/h što umanjeno za 10 posto iznosi 183 km/h na dionici ceste gdje je ograničenje 120 km/h, čime je prekoračio brzinu kretanja za 63 km/h.

Osim toga, utvrđeno je kako 61-godišnji vozač, državljanin Španjolske, kod sebe nema vozačku dozvolu.

Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozaču je izdan prekršajni nalog, kojim mu je određena novčana kazna u iznosu od 690,00 eura i zaštitna mjera zabrane korištenja vozačke dozvole na području Republike Hrvatske u trajanju od jedan mjesec.

Na petu korizmenu nedjelju 6. travnja tamburaši i pjevači iz župe sv. Marije Magdalene u Mandaljeni gostovali su u župi sv. Nikole u Cavtatu gdje su zajedno s Mješovitim župnim zborom iz Cavtata održali koncert korizmenih pjesama.

Cavtatski župnik i dekan Konavoskog dekanata don Mato Karamatić pozdravio je na početku sve okupljene, posebice goste iz Mandaljene sa župnikom don Davidom Marjanovićem.

Na koncertu su izvedene poznate korizmene pjesme i napjevi te jedna od najljepših duhovnih pjesama koja se tradicionalno pjeva na Veliki petak „Puče moj“.

Tamburaše i pjevače u Mandaljeni priprema i vodi Ivan Vlašić, dok je voditelj Mješovitog župnog zbora župe sv. Nikole u Cavtatu Nikša Kusalić.

Međužupna suradnja uvijek je lijepa prigoda za susrete vjernika, međusobno obogaćivanje i osnaživanje u vjeri, osobito u korizmenom vremenu.

Predstavnici Hrvatske turističke zajednice, TZ Dubrovačko-neretvanske županije i TZ grada Dubrovnika dočekali su vodeće predstavnike poljskog nacionalnog avioprijevoznika PLL LOT, poljske novinare, influencere i travel blogere, koji su u Hrvatsku stigli u sklopu promocije leta na relaciji Varšava – Dubrovnik, a ovom će im se prilikom dodatno približiti turistička ponuda Dubrovačko-neretvanske županije.   

„Poljska se nalazi među top pet najvažnijih emitivnih tržišta hrvatskog turizma s kojeg ostvarujemo najveći broj turističkih dolazaka i noćenja. Tako je bilo i lani kada su Poljaci u našoj zemlji ostvarili 1,2 milijuna dolazaka i 7,1 milijun noćenja, što u odnosu na 2023. predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima. Poljaci iznimno cijene našu turističku ponudu i Hrvatsku koja im predstavlja jednu od najdražih inozemnih destinacija, a takvim pozitivnim trendovima, između ostalog, značajno doprinosi i sve bolja prometna povezanost naših zemalja. Tu se posebno ističe PLL LOT, poljska nacionalna aviokompanija i naš strateški partner koji kontinuirano radi na jačanju mreže letova prema hrvatskim zračnim lukama. Sigurni smo kako će i ova direktna linija Varšava - Dubrovnik potaknuti veliki broj Poljaka na odabir hrvatskih destinacija na krajnjem jugu naše zemlje“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.

Poljaci u Hrvatsku najčešće dolaze motivirani prekrasnom obalom i prirodom, ali i zbog obilaska gradova, raznolike gastronomije te brojnih kulturno-povijesnih znamenitosti.

„Hrvatska ima vrlo važnu ulogu u mreži LOT Polish Airlinesa, što dokazuje i velika potražnja putnika za letovima između ovih zemalja. U 2024. godini između Poljske i Hrvatske posredstvom LOT-a letjelo je gotovo 120.000 putnika. Hrvatska ima neizmjeran turistički i poslovni potencijal, a zahvaljujući dobro razvijenoj turističkoj infrastrukturi, riječ je o jednoj od najpopularnijih destinacija za putovanja tijekom ljetnih mjeseci. Dubrovnik, Split i Zagreb svake godine privlače brojne turiste, kako iz Poljske, tako i iz ostalih zemalja. Zato kontinuirano proširujemo našu ponudu osiguravajući kvalitetne poveznice koje spajaju tržišta Srednje i Južne Europe“, izjavio je Robert Ludera, direktor Odjela mreže letenja PLL LOT.

Ovom je prigodom za goste iz Poljske, kojih je u grupi 30-ak te kojima je u pratnji Małgorzata Kowalska, direktorica Predstavništva HTZ-a u Poljskoj, pripremljen i posebni program boravka na području Dubrovačko-neretvanske županije, a u čijoj je pripremi sudjelovao i sustav turističkih zajednica.

Gosti će tijekom boravka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imati priliku razgledati i obići brojne destinacije i znamenitosti, poput Dubrovnika i gradskih zidina, Stona u kojem će vidjeti zidine i kušati kamenice, a razgledat će i Cavtat, Zavičajni muzej Konavala u Čilipima, dok će vina kušati u vinariji Crvik.

„Poljski turisti iznimno cijene ponudu hrvatskog juga, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji se osjećaju kao kod kuće, posebno na Pelješcu, Korčuli i u Konavlima. Ove destinacije nude upravo ono što Poljaci uz nezaobilazno sunce i more traže – aktivni odmor i autentičnu eno-gastronomsku ponudu. Uz to, nezaobilazan je i svjetski brend Dubrovnik. Stoga ne iznenađuje što broj poljskih gostiju posljednjih godina kontinuirano raste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Tijekom prošle godine zabilježen je porast od 11 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima u usporedbi s godinom ranije. Dodatni poticaj dolasku poljskih turista predstavlja i nova redovna zimska zračna linija poljske nacionalne aviokompanije LOT, koja od ove zime povezuje Varšavu i Dubrovnik s dva leta tjedno. Ovo je izuzetno važno za Dubrovačko-neretvansku županiju, budući da je Poljska među naših pet najvažnijih emitivnih tržišta. Očekujemo da će nova zračna linija dodatno ojačati prometnu povezanost i potaknuti još veći broj poljskih turista da posjete našu županiju, koja obiluje poviješću, prirodnim ljepotama i autentičnim doživljajima“, naglasio je Julijo Srgota, direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije.

Dodajmo kako će Hrvatska tijekom ljetnog reda letova najveći broj operacija putničkih zrakoplova imati prema tržištima kao što su Njemačka, UK, Francuska, Italija, ali i Poljska. Također, dodajmo kako su Poljaci u dosadašnjem dijelu ove godine u našoj zemlji najviše noćenja ostvarili na Kvarneru te u Istri, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Rovinju, Opatiji, Splitu, Zadru te Dubrovniku.

Mlade nade VK Gusar, u sastavu Jakov Škurla, Matija Butigan, Vito Prcela, Rafael Kristović, Nino Matičević, Dani Dedović, Maroje Erceg, Toni Miljković, Petar Račić, Petar Handabaka, Josip Tošić, Karlo Stijepčević, Mara Balić i Ana Đuratović, pod vodstvom trenera Tvrtka Hecega i Žarka Matičevića, nastupile su na Prvenstvu Hrvatske za Mlađe Nade održanom u Šibeniku i osvojile solidno deseto mjesto.

Ždrijeb je Gusare smjestio u skupinu A s domaćinom Solarisom i splitskim Jadranom. Obje utakmice u skupini su izgubili (Solaris 2:10, Jadran 0:9), što ih je dovelo u borbu za plasman od devetog do četrnaestog mjesta.
U prvoj utakmici razigravanja susreli su se sa zagrebačkim ZPK-om. Iako nisu najbolje otvorili utakmicu, uspjeli su preokrenuti rezultat do poluvremena i zasluženo pobijediti rezultatom 6:4. Sljedeći protivnik bio je Osijek. Očekivano tvrdu utakmicu odigrali su dobro, a protivnik se držao do posljednje četvrtine. Ipak, nisu uspjeli odgovoriti na borbenost i pribranost malih vaterpolista iz Mlina u završnici te su ostvarili drugu pobjedu na prvenstvu rezultatom 7:6. U posljednjoj utakmici turnira, u borbi za deveto mjesto, bolji je bio makarski Galeb koji je pobijedio rezultatom 5:3.

Najbolje mlade vaterpoliste, mlađe nade ili najmlađi uzrast u hrvatskom vaterpolu ima dubrovački Jug Adriatic osiguranje, titulu su mali Jugaši osvojili pod vodstvom Župljana trenera Iva Begovića i kapetana momčadi Điva Kitina.

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži danas 7. travnja u vremenu od 8.30 do 13.00 sati bez vode će biti dio Buića (od trafostanice), Petrača, Kod svetog Luke i dio Brašine (Put bana Jelačića od kućnog broja 30 do broja 91) - navode u obavijesti iz Vodovoda Dubrovnik.

Župka stranka - Župka i njezin kandidat za načelnika Marko Miloslavić predstavili su jučer u dvorani Bobara hotela Astarea izborni program stranke kojim izlaze pred Župljane na svibanjske izbore. Nakon uvodnog pozdrava članice predsjedništva Tine Grbić, Miloslavić je okupljenima kroz prezentaciju govorio o planu Župke za naredne četiri godine, programu nazvanom „Župa 2030“. U tom razdoblju, prema projekciji Župke, Općina bi trebala imati 70 milijuna eura proračunskih sredstava s kojima bi nastojali riješili ključna pitanja razvoja lokalne zajednice.

Fokus programa „Župa 2030“ Župka stavlja na sustavnu komunalnu obnovu, širenje kapaciteta u odgoju i obrazovanju, jačanje kulturne infrastrukture, poticanje poduzetništva te veću dostupnost osnovne zdravstvene zaštite, a program temelje na stvarnim potrebama stanovnika i usmjeren na ravnomjeran razvoj svih dijelova općine. Kako bi se realizirao, kandidat za načelnika Miloslavić je naglasio važnost modernizacije Općinske uprave kroz uspostavu četiri nova upravna odjela, čime bi se omogućila brža i učinkovitija realizacija projekata.

Kao ključne strateške projekte Marko Miloslavić je istaknuo proširenje vrtića i škole čime bi se najmlađima osigurali adekvatni uvjeti, pokretanje Kulturno informativnog centra i Memorijalnog centra Domovinskog rata te osnivanje Zavičajnog muzeja kao mjesta očuvanja lokalnog identiteta, razvoj sportskih i rekreacijskih sadržaja, a poseban naglasak stavlja na prometnu povezanost s Gradom i rješavanje problema kanalizacije. Govorio je i o konkretnim lokacijama, pa bi tako proširenjem škole oslobodili prostor zgrade Zaklade Antun Miloslavić kod ambulante za Kulturno informativni centar, a zgrada Turističke zajednice bi postala dom Memorijalnog centra Domovinskog rata. Zanimljiva je inicijativa za smještaj doma za starije osobe u objektu bivšeg hotela Galeb dijela nekadašnjeg vojnog odmarališta u Kuparima, koji je ostao u vlasništvu Ministarstva obrane.

Župa dubrovačka je danas na Taranteli uzela sva ti boda, župski nogometaši su do pobjede protiv Sokola došli golom Boža Gustina u 43. minuti.

u ostalim susretima 15. kola postignuti su slijedeći rezultati;  Blato: BŠK Zmaj - Gusar 1:0, Gabrili: Croatia - Hajduk 1932. 2:0, Gruda: Slaven - ONK Metković 2:5, Orebić: Orebić - Jadran Smokvica 5:2, Krvavac: Maestral - Konavljanin 1:3.  

Župa dubrovačka je s 22 boda trenutno sedma na tablici 1. Županijske lige

„Francuzi domalo dohode“

Kad su 26. svibnja 1806. g. francuske postrojbe ušle u Slano, kancelar Dubrovačke Republike uspio je u tajnosti poslati glasnika kako bi vlastima prenio ovu iznenađujuću i neugodnu vijest. Odmah se sastalo Vijeće umoljenih koje nije moglo donijeti ni jednu značajnu odluku jer se situacija činila bezizlaznom. Koliko su ovi događaji bili dramatični govori nam i priča prema kojoj je senator Đivo Caboga navodno predložio da stanovnici Grada krenu sa svojim brodovima prema Egejskom moru gdje bi od turskog sultana zatražili otok i tamo osnovali novu republiku. Ta zbivanja opisao je i Ivo Vojnović u prvom dijelu čuvene Dubrovačke trilogije.

Vijeće je odlučilo da u susret francuskoj vojsci odmah pošalju dvojicu senatora – Toma Basseglija i Karla Natalija koji su trebali izraziti negodovanje francuskom generalu zbog nenajavljenog upada na teritorij Republike. (Karlo Natali se spominje u prošlom dijelu feljtona u priči ljetnikovca Bettera. Njegova je kći navodno provela zadnje dane života na ladanjskom imanju u Mlinima gdje je tragično preminula).

Senatori su istog dana navečer zatekli Francuze u Osojniku. Napoleonovom generalu se nije svidjelo što su dubrovačke vlasti razotkrile njegove planove pa je naredio izaslanicima da u Grad idu zajedno s vojskom kako bi ih spriječio da Vlada sazna njihovo točno vrijeme dolaska.

Sutradan ujutro Bassegli je uspio poslati dopis u Grad s porukom: „Francuzi domalo dohode tamo“, a već u podne Napoleonova vojska se našla pred Vratima od Pila. Kad je spušten drveni most, pred generala su izašla dvojica izaslanika. On im je rekao da će se vojnici zadržati u Gradu svega nekoliko dana i, nakon što se odmore, nastavit će prema Kotoru. Kad su ga ispratili do kneza i Malog vijeća, izvijestio ih je kako mora zauzeti sve utvrde u Gradu, ali da time neće ugroziti suverenitet Republike. Uvidjevši da nemaju izbora, vlasti su Francuzima predali ključeve Grada i njegovih utvrda, a kasnije će biti jasno kako su sva generalova obećanja bila lažna.

Pad Republike - mračni dani za Župu i Konavle

Kako bi zaustavili napredovanje Napoleonove vojske, rusko-crnogorske snage prodiru prema Gradu s područja Konavala i Župe dubrovačke. U narednim mjesecima vodit će se žestoke bitke, a Grad će neko vrijeme biti i pod opsadom. Ovo razdoblje bilo je posebno teško za dubrovačku okolicu koja nije pretrpjela samo ratna razaranja već i nemilosrdnu pljačku i palež. Procijenjeno je da je rusko-crnogorska vojska u Župi spalila 188 kuća što je predstavljalo četvrtinu ukupnog broja domova na ovom području. Među spaljenim objektima našao se i ljetnikovac Bettera s pripadajućom jednokatnicom u neposrednoj blizini. Ništa bolje nije prošlo ni Konavle. Tako je u Vodovađi spaljeno čak devedeset posto kuća, a Obod je gotovo sravnjen sa zemljom.

Zbog svega navedenog može se s pravom reći kako je 1806. bila jedna od najtežih godina u povijesti Župe dubrovačke. Francuzi će na kraju otjerati rusko-crnogorsku vojsku s teritorija dubrovačke države te kroz pregovore zauzeti Kotor. Međutim, to ih neće spriječiti da 31. siječnja 1808. g. ukinu Dubrovačku Republiku nakon 450 godina njezinog postojanja.

Sedam godina kasnije uslijedio je Napoleonov konačan poraz u cijelo Europi. Na temelju odluka Bečkog kongresa dubrovački je kraj 1815. g. pripao Habsburškoj Monarhiji, a kasnije posljedično Austro-Ugarskoj. Ovo je uglavnom bilo nepovoljno razdoblje za našu regiju jer je postala provincija velikog carstva bez značajnih prometnica u vrlo nepovoljnim gospodarskim uvjetima. Vladalo je siromaštvo, često i glad, pa su mnogi stanovnici Župe i šireg dubrovačkog područja bili prisiljeni odseliti iz rodnog kraja, najčešće u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju ili Novi Zeland.

Andrija Klešković – suprug maorske princeze

Upravo iz tog vremena potječe zanimljiva pričao o Andriji Kleškoviću koji je na Novom Zelandu oženio maorsku princezu Erinu Kaaku.

Andrija se rodio 1867. g. u Zavrelju, njegov otac Andrija stariji bio je vlasnik trgovine, a majka Ana, djevojačkog prezimena Tonković, bila je domaćica. Nakon majčine prerane smrti otac se ženi za Franicu Turčinović s kojom Andrija nije bio u dobrim odnosima. Zbog toga odlazi u Ameriku na poziv rođaka koji je tamo obavljao svećeničku službu. U SAD-u postaje ministrant i član crkvenog zbora, ali ubrzo i ovdje suočava s problemima. Navodno se jednom prigodom toliko posvađao s rođakom da je, ne samo odlučio prekinuti sve veze s njim, nego u cijelosti odbaciti katoličku vjeru (kojoj će se opet vratiti pred kraj života). Potpuno sâm neko vrijeme živi u San Francisco gdje radi kao kuhar, a 1884. g. odlazi u Novi Zeland. U društvu brojnih Dalmatinaca dolazi u Far North - najsjeverniji dio zemlje gdje radi kao kopač fosilizirane smole od koje se proizvodio premaz za zaštitu namještaja. Osim poznavanja hrvatskog i engleskog jezika Andrija je ubrzo naučio i maorski čime je stekao poštovanje u novoj zajednici. Tako je svojim sunarodnjacima i Maorima pomagao u kupnji dozvola za prodaju smole dok je, s druge strane, Britancima pomagao pri prevođenju na sudovima.

Ovdje je upoznao i maorsku princezu Erinu Kaaku iz plemena Ngai Takoto s kojom se vjenčao 1892. g. Njegova supruga je bila kćer poglavice Hohepa Kaake i Anete Marupo, a majka joj je bila vlasnica značajnih posjeda u Takahueu na sjeveru otoka.  

Tijekom 26 godina braka Erina i Andrija su imali trinaestoro djece. Najprije su radili na iskopavanju smole i selili se s jednog polja u drugi stanujući u improviziranim kolibama. Kasnije će se skrasiti u Jews Point u Pukenuiju i preseliti u vlastite kuće. Zbog dobrog poznavanja maorskog jezika, tamošnji je sudac zaposlio Andriju kao tumača na građanskom sudu. Upravo ga je on prozvao „gospodin Anderson“ što je Andrija prihvatio i 1901. g. promijenio ime u Andrew Anderson kako bi ga lakše mogli izgovarati Britanci i Maori. Od tada se prezime Klešković više ne spominje u vezi s njegovom obitelji.

Andrijina supruga Erina preminula je 1918. g. On je neko vrijeme živio u Awanuiju zatim u Dargavilleu i Thorntonu da bi 1939. g. došao u mjesto Bay of Plenty gdje je sljedećih 17 godina proveo s obitelji svoga sina Petra.

Andrija Klešković umro je u 85. godini života i pokopan je pokraj svoje supruge na groblju sv. Josipa uz maorsku crkvu u Awanuiju.

Pomorski vizionar iz Plata: ime koje blijedi - djelo koje ostaje

1845. godine u Platu je rođen jedan znameniti Župljanin čije se ime više veže za Cavtat zahvaljujući njegovom posljednjem počivalištu. Riječ je, naravno, o kapetanu Ivu Račiću – pomorcu, trgovcu, brodovlasniku, ali prije svega dobročinitelju. Bio je glava obitelji čiji su članovi tragičnom igrom sudbine preminuli iznenada, u vrlo kratkom vremenu te pokopani u cavtatskom mauzoleju, arhitektonskom remekdjelu Ivana Meštrovića.

Ivo i njegov brat Ilija vrlo rano su se počeli baviti pomorstvom i trgovinom tako što su najprije unajmili manji jedrenjak. Kako se posao širio tako su postali vlasnici svojih brodova da bi naposljetku Ivo Račić bio vlasnik, ili imao većinske udjele, u čak deset velikih prekooceanskih brodova. Među prvima je na ovim prostorima shvatio prednosti parnih brodova što je značajno doprinijelo njegovom uspješnom poslovanju. Bio je pokretač prvog parobrodskog društva duge plovidbe u Dalmaciji. Pored uspješne poslovne karijere nije zanemario ni svoje obrazovanje pa je tako stekao i zvanje pomorskog kapetana. Račićev životni moto glasio je: „Iskra istine izvire iz rada i ona neka bude izgled izabranome“ pa su slijedom toga neki njegovi brodovi imali sljedeća imena: „Iskra“, „Istina“, „Izvor“, „Izrada“, „Izgled“, „Izabran“…

Ivo Račić preminuo je u ožujku 1918. g., a iste godine u prosincu od Španjolske gripe umiru njegova djeca, Marija i Edi. Smrt ih je zatekla u Rimu i to samo dan prije Edijevog vjenčanja za jednu Talijanku koja je s njim, uz još neke članove obitelji, preminula od iste bolesti. Majka Mare, također iz Plata, živjela je tek toliko dugo da osnuje zakladu prema želji pokojnog supruga te da dogovori detalje o izgradnji njihovog posljednjeg počivališta – mauzoleja Račić u Cavtatu. Preminula je godinu dana nakon smrti svoje djece.

Iza obitelji Račić ostalo je veliko bogatstvo od kojeg je većina bila namijenjena u dobrotvorne svrhe, najviše kroz Zakladu pomorske trgovačke akademije „Ivo Račić“ s ciljem razvoja pomorskih škola u Dubrovniku. Iz prihoda Zaklade izgrađena je zgrada pomorske škole, a Zaklada se još uvijek postoji i brine se o dodjeli stipendija i potpora učenicima. Njezina dobrobit i značenje za širu zajednicu bila bi znatno veća da je ondašnji kurator i administrator zaklade, izvjesni Miše Kolin, nije gotovo potpuno opljačkao i uništio.

Unatoč svojoj ostavštini, danas se ime Iva Račića rijetko spominje u Župi dubrovačkoj. Grad Dubrovnik mu je zahvalio imenujući ulicu po njemu, što u našoj općini nije slučaj. Tužno je da o ovom velikom čovjeku još uvijek ne postoji čak ni članak na Wikipediji.

Župčice lijepa

Sedam godina nakon rođenja Iva Račića, 1852. g. također u Platu, rođena je žena istog prezimena kojoj je navodno posvećena najpoznatija pjesma o Župi dubrovačkoj – Župčice lijepa. Riječ je Niki Račić, a o njoj je pisao i don Mirko Maslać, dugogodišnji župnik Župe sv. Ilara. Iako iz teksta ne možemo saznati detalje nastanka pjesme kao ni ime njezinog autora, zanimljivo je pročitati što je na ovu temu, između ostalog, napisao don Mirko:

„Davno sam već čuo ovu pjesmu i odmah mi se svidjela. Toliko je godina od tada prošlo i uvijek mi se jednako sviđa. Tek sam neki dan saznao komu je bila posvećena pa sam odlučio prikupiti što više podataka o toj osobi. Riječ je o Niki Račić iz sela Plata. (…) Drugi je podatak iz matice mrtvih ove župe, svezak III. str. 18. red. br. 1. piše da je Nike Račić pok. Miha iz Plata umrla 23. siječnja u 55. godini života. Sprovod je vodio don Ante Anić. Najprije sam saznao da je njezin grob pred crkvom u Platu. Grob se sa spomenikom nalazi 4-5 metara ispred ulaza u crkvu i na njemu piše Nike Račić 1907. Spomenik je napravio Giovanni Colona. (…) Ana Duplica-Aguzin pripovijedala je Miši Devčiću, a on meni o Niki Račić. Nike je bila skromna osoba, ispunjena vjerom. Nikada se nije udavala. Iz priče o njenom životu doznajem da je služila u biskupa u Splitu. Sve što je zaradila čuvala je pa uložila u imanje i kupila ga. Napravila je kapelicu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji koja se nalazi pored magistrale u neposrednoj blizini kuće obitelji Šutalo. (…) Lidija Duplica je također pripovijeda da je neki dubrovački trgovac bio jako zaljubljen u Niku, ali mu ona nije tu ljubav uzvratila. Umjesto udobnog obiteljskog života radije se odlučila poći u Split i tamo služiti u biskupskom dvoru. Iz te velike ljubavi nastala je i ova divna pjesma.“ 

Od ciglane do hotela

Industrijska revolucija označila je prijelaz iz agrarnog društva u doba masovne proizvodnje i tehnoloških inovacija. Započela je u Velikoj Britaniji krajem 18. st. prije svega zahvaljujući razvoju parnog stroja. To je vrijeme masovnog iseljavanja iz sela u gradove, stvara se radnička klasa, dolazi do razvoja tehnologije i medicine, ali i do većih društvenih nejednakosti i eksploatacije radnika.

Zbog geografske izoliranosti i nedostatka prirodnih resursa potrebnih za rad tvornica, Industrijska revolucija nije u velikoj mjeri utjecala na društveno-ekonomska zbivanja na dubrovačkom području kao što je to bio slučaj u nekim drugim regijama diljem Europe. Naš kraj je i dalje bio usmjeren na pomorstvo i poljoprivredu, a kasnije će tu ulogu preuzeti turizam. Unatoč tome, iz primjera kapetana Iva Račića može se vidjeti značaj Industrijske revolucije na pomorstvo onoga vremena. 

Jedno mjesto u Župi dubrovačkoj doživjet će veliku promjenu zahvaljujući upravo Industrijskoj revoluciji. Riječ je o Kuparima gdje 1889. g. počinje s radom parna tvornica keramičkih proizvoda. Iako je tradicija proizvodnje crjepova i opeka ovdje bila prisutna još od antičkog doba, nova parna tvornica predstavljala je najznačajniji industrijski kompleks na širem dubrovačkom području. Njezini vlasnici bili su Bernard Henrikov Caboga i Niko Srinčić. Ovo postrojenje imalo je godišnju proizvodnju od oko 40.000 tona crijepa, opeke i dekorativnih keramičkih proizvoda. Neki izvori tvrde da je na početku tvornica zapošljavala oko 100 radnika, a povećanjem proizvodnje raste i broj zaposlenih. O položaju radnika i njihovim pravima govori nam i članak iz ondašnjih novina iz kojeg saznajemo da se u tvornici radilo „od 5 sati u jutro do 7 u večer: dakle 14 sati, od kojih odbivši 3 ure ukupnog počinka, ostaje punih 11 sati radnje“. 

Dimnjak ciglane u Kuparima (Stare župske razglednice 1898.-1944.)

1893. g. Niko Srinčić se povlači iz tvornice i jedini vlasnik ciglane postaje grof Bernard Caboga.

Zanimljivo, Caboga se spominje i kao vlasnik prvog automobila na dubrovačkom području s kojim je svaki dan prolazio kroz Župu na putu do svoje tvornice u Kuparima. Tekst na tu temu objavljen je u listu Crvena Hrvatska 13. listopada 1909. g. pod naslovom: „Bezobzirno jurenje automobilom“:

„Tuže nam se iz Župe da automobil grofa Caboge hita u najvećoj brzini i bez ikakva obzira na prolaznike cestom kroz Župu, te da će se rad toga bezobzirnog trčanja gdjegod dogoditi velika nesreća, kako što se maldane i onomadne nije dogodila, kad je jureći automobil poplašio mazgu na kojoj je jahao Vice Natrlin iz Oboda, te je nesretnog jahača bacila i nagrdila“. Navodno njegov automobil često nije mogao savladati uzbrdicu između Čibače i Dupca pa su mu u pomoć dolazili Župljani kako bi ga pogurali do vrha ceste.

Pred Prvi svjetski rat 1912. g. na padinama Goričine, blizu tvornice, gradi se improvizirana vojarna s drvenim barakama za vojnike i kamenim štalama za konje. Potreba austrougarske vojske za građevnim materijalom sve je više rasla pa su vojnici imali obvezu pomagati u proizvodnji.

Iste godine u Pragu se osniva „Dubrovačko kupališno i hotelsko društvo“ koji će s češkim kapitalom kupiti terene u Kuparima i Srebrenom. Nakon rata 1919. g. Caboga prodaje svoj posjed zajedno s ciglanom spomenutom društvu, a oni već 1920. g. otvaraju prvi hotel. Zgrade ciglane se postepeno preuređuju u elitno odmaralište čime u Kuparima i simbolično završava stoljećima duga tradicija proizvodnje crijepa, dok u Župi dubrovačkoj počinje snažan razvoj turizma koji je sve do danas ostao primarna gospodarska grana sa svim svojim prednostima i manama.  

Pension Kupari (Stare župske razglednice 1898.-1944.)

Izvori:

• Tudor, A. Baće, K. Zloušić Idjaković, M. Perkić, S. Radović, V. J. Borić, T. Lolić, T. Petrinec. Konzervatorska podloga za UPU Kupari I. Ministarstvo kulture RH, 2019.
• Ahmetović, Suad. 2010. Dubrovački kurioziteti iz dva minula tisućljeća. Vlastita naklada.
• Mrežna stranica: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/andrija-kleskovic-iz-mlina-na-novom-zelandu-ozenio-se-kceri-poglavice-princezom-erinom-kaakom-636382#&gid=1&pid=1 (pristupljeno 2. travnja 2025.)
• Mrežna stranica:

https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/zupa/kupari-nekad-nisu-bili-turisticko-mjesto-iz-kuparske-jame-kopala-se-glina-za-proizvodnju-materijala-neophodnog-za-svaku-kucu-1380405#&gid=1&pid=1 (pristupljeno 2. travnja 2025.)

• Mrežna stranica:

https://www.dubrovniknet.hr/znate-li-da-je-na-danasnji-dan-rodena-zupcica-lijepa-iz-popularne-pjesme/  (pristupljeno 2. travnja 2025.)

Vedran Mezei je turistički vodič i autor do sada dvaju objavljenih knjiga. Inicijator je i voditelj nekoliko turističkih programa na širem dubrovačkom području. Više na:

https://www.vedranmezei.com/

https://www.3keys-tours.com/