Nažalost, zbog najavljene kiše, "Knjige pod stablima" koje su se trebale održati danas (28.7.) u parku Striježice u Župi dubrovačkoj - odgađamo. Novi datum održavanja objavit ćemo uskoro - poručuju iz Dubrovačkih knjižnica.

Svjetski etablirani ansambl Zagrebačkih solista vraća se u Knežev dvor sutra, 28. srpnja u 21.30 sati, a u izvedbi Četiri godišnja doba Astora Piazzolle ansambl će voditi i solistički nastupiti moldavska violinistica Alexandra Conunova. Zagrebački će solisti izvesti i djelo P.I.Čajkovskog 'Souvenirs de Florence' kao i djelo hrvatske skladateljice Margarete Ferek Petrić 'Eat the rich'.

Ansambl Zagrebački solisti osnovan je 1953. godine u okviru Radio Zagreba, pod umjetničkim vodstvom glasovitoga violončelista Antonija Janigra. Tijekom više od šest desetljeća – pod umjetničkom palicom jednako znamenitih koncertmajstora, poput Dragutina Hrdjoka, Tonka Ninića, Anđelka Krpana i Borivoja Martinića-Jerčića – Zagrebački solisti održavaju kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a koju redovito prezentiraju i na prestižnim svjetskim koncertnim pozornicama. Od 2012. godine Ansambl nastupa uz glasovitoga violinista Sretena Krstića kao svojega koncertmajstora, a ujedno i koncertmajstora Münchenske filharmonije. Do sada su Zagrebački solisti održali gotovo 4000 koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim koncertnim dvoranama. Za osobite umjetničke doprinose u ostvarenju cjelokupnoga programa Dubrovačkih ljetnih igara 2010. godine dodijeljen im je Orlando Grand Prix. 

Prva nagrada na Violinističkom natjecanju Joseph Joachim u Hannoveru i dobitnica nagrade na XV. Čajkovski u Moskvi i na Singapurskom međunarodnom violinističkom natjecanju, Alexandra Conunova je hvaljena svojom virtuoznošću, toplim tonom, impresivnim rasponom boja i besprijekornom tehnikom. Dobila je i prestižnu stipendiju Borletti-Buittoni Trusta u Londonu. Conunova je nastupala s mnogim vodećim međunarodnim orkestrima, poput Orchester de Pariz, Mahler komorni orkestar, NDR Radiophilharmonie, Orchester de la Suisse Romande, orkestar della Svizzera Italiana, Pariški komorni orkestar, Mariinski orkestar, Ruski nacionalni orkestar, NFOR, Orkestar Teatro Regio Torino, Barcelona Symphony, između ostalih. Alexandra trenutno svira na Giovanni Batistta Guadagnini, ca. 1785 ex “Ida Levin”, na posudbi od ljubitelja glazbe.
Glazba Margarete Ferek Petrić prepoznatljiva je po izrazitoj impulzivnost i ekspresivnim konstrukcijama koje istražuju vezu između profinjenog, senzualnog i apstraktnog. Emocionalni, teatralni i eksperimentalni narativi prožimaju njene skladbe, kao i naglasak na kritički pogled na svijet kroz (auto)ironiju i humor. Inspiraciju za svoje partiture crpi iz književnosti, umjetnosti, filma, satire, znanosti, politike, filozofije, izvanrednih pojedinaca ili bizarnih životnih situacija. 

Akvatlon koji se prije u sklopu Dubrovnik Multisport lige održavao u Kuparima, ove je godine iz poznatih razloga prebačen u Srebreno.

Start je bio na plaži Srebreno gdje se plivalo dva kruga u dužini jednog kilometra, slijedilo je trčanje obalom do ispod hotela Astarea u Mlinima i povratak do cilja u Srebrenom. 

Pobjednik je bio Zoran Ateljević ispred Gorana Doka i Iva Dadića, kod žena najbrža je bila Lena Musladin koju slijede Made Žeravica i Karmen Zakarija, a u štafetama najbrže je do cilja stigla štafeta Lukša Bračić i Niko Franković koja je i ukupno prva prošla ciljem u Srebrenom. 

Humanitarni turnir i zabava Fanova Srca okupila je večeras na plivalištu Gusara vaterpoliste iz osam ekipa, kao i brojne posjetitelje koji su uživali u vaterpolu i zabavi ove tradicionalne priredbe na zadnji vikend srpnja.

Na turniru je igralo osam ekipa, najbolja je bila Porporela koja je u finalu slavila protiv domaćina Fun H2O, treći su bili kokoti, a nastupili su i Lukovica, Srebreno, Plaža ispod Katamarana, Lozica i PVG Gruški mul.

Finalu turnira je po običaju prethodila bakljada, a nakon vaterpola za zabavni dio večeri je bio zadužen Freak Out Band iz Zagreba. 

Postaji prometne policije Dubrovnik se telefonski javio 31-godišnjak sa zamolbom da mu se provjeri ima li neplaćenih novčanih kazni zbog počinjenih prometnih prekršaja.
Naime, 31-godišnjak je prethodno dobio SMS poruku u kojoj je navedeno kako je dužan Postaji prometne policije Dubrovnik podmiriti novčanu kaznu u iznosu od 60 eura, te da će doći do povećanja novčanog iznosa, ukoliko ne plati novčanu kaznu.
U SMS poruci se također nalazi link koji vodi na uplatu kao i broj telefona Ministarstva unutarnjih poslova.

Policija o svojim potraživanjima građane ne obavještava SMS porukama.

Radi se o prijevari u kojoj prevaranti, počinitelji kibernetičkog kriminaliteta, pokušavaju u zabludu dovesti građane slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru.
 
U SMS poruci koju građani zaprime, obično se od njih traži da pritisnu odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke te na taj način postaju žrtve prijevare, a prevarantima otkriju osjetljive i privatne podatke što je njihov glavni cilj.

Savjeti što učiniti kada primite ovakvu poruku:
 
obrišite poruke,
ne odgovarajte na poruke,
nemojte pritiskati poveznice, otvarati i pregledavati slike ili privitke,
ne dijelite osobne, financijske ili sigurnosne podatke,
ukoliko smatrate da ste postali žrtva krađe identiteta SMS porukom ili ako ste otkrili osjetljive podatke poput (PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugo), odmah to prijavite banci, a potom i policiji.

L'Arpeggiata i Christina Pluhar sinoć su u Dvoru poveli festivalsku publiku kroz vrijeme, koncertom'Wonder Women'  i pomno odabranim skladbama iz tradicionalne glazbe Južne Amerike i Italije, na radost publike koja je glazbenike nagradila svesrdnim pljeskom. 
Svojom izvedbom dali su 'hommage' skladateljicama i glazbenicama iz povijesti koje su svoj talent prečesto morale skrivati. Ansambl L'Arpeggiata kojeg vodi fantastična dirigentica, lutnjistica, harfistica, aranžerka i skladateljica Christina Pluhar, visoko je odlikovana skupina koja se specijalizira za izvođenje povijesne glazbe. 

Novi opus “Wonder Women” L’Arpeggiate i Christine Pluhar posvećen je ženama. S jedne strane, to je hommage svim divnim skladateljicama 17. stoljeća, ali i svim talentiranim glazbenicama svih vremena koje su svoj talent prečesto morale skrivati iza svojih muževa ili prerano odustati od karijere. S druge strane, Christina Pluhar svoju inspiraciju crpi i iz tradicionalne glazbe Južne Amerike i Italije te je tražila pjesme koje pričaju priče o neobičnim, snažnim, hrabrim, ali i tužnim ženama. Prije svega je prekrasna meksička pjesma “La Bruja” (Vještica), koja simbolizira slobodu svih žena u svim vremenima i u svim kulturama. Slavite žene u svim njihovim aspektima i sa svim njihovim talentima zajedno s Christinom Pluhar i L’Arpeggiata! Uz djela Barbare Strozzi, Francesce Caccini, Isabelle Leonarde, Antonia Bembo, tradicionalno iz Meksika... 

Austrijska dirigentica Christina Pluhar jedna je od najinovativnijih glazbenica na sceni rane glazbe. Svojom nezaustavljivom strašću prema glazbi osvojila je ECHO Klassik 2009., 2010. i 2011. godine. Godine 2018. Opus Klassik odao je čast ansamblu L’Arpeggiata kao "ansamblu godine". Kritičari hvale oslobođenost, spontanost i nadasve virtuozan način na koji instrumentalisti i pjevači pod Pluharinim vodstvom udahnjuju novi život odabranim djelima, kako iz njih uspijevaju izmamiti zvukove koji se u takvom koloritu još nisu čuli. CD-i i koncerti Christine Pluhar očaravaju, a njezine interpretacije, aranžmani i glazbena otkrića oblikuju svijet rane glazbe današnjice. Glazbeni svijet ima puno toga za zahvaliti Christini Pluhar - kako za scenu rane glazbe tako i za koncertni život 21. stoljeća u cjelini. Osnivanjem ansambla L’Arpeggiata 2000. godine dirigentica, lutnjistica, harfistica, aranžerka i skladateljica uspjela je razbiti godinama čvrsto utemeljene strukture interpretacije i razumijevanja rane glazbe te obnoviti perspektivu. Christina Pluhar je svojim pristupom baroknu glazbu otvorila neočekivano širokoj publici.

Céline Scheen studirala je flautu i pjevanje na konzervatoriju u Verviersu. Iako je Belgijanki san iz djetinjstva bio postati francuska pjevačica šansona ili rocka, studirala je klasično koncertno i operno pjevanje na Kraljevskom konzervatoriju u Monsu. Podrijetlom iz Reggio Emilije, Benedetta Mazzucato prve je korake na pozornici napravila s trinaest godina u Operini Brundibar kazališta Ariosto u svom gradu, u Pragu i Cremoni. Od svoje šesnaeste godine surađuje s raznim glazbenim udrugama kao solist i violončelist. Čileansko/švedska mezzosopranistica Luciana Mancini studirala je klasično pjevanje, operu i ranu glazbu na Royal Conversation u Haagu s Ritom Dams, Jill Feldman, Michaelom Chanceom, Peterom Kooijem i Diane Forlando. Godine 2009. magistrirala je na talijanskom repertoaru 17. stoljeća. Rođen 1979. u Salernu, Vincenzo Capezzuto u početku je studirao klasični ples u Teatru di San Carlo u Napulju, a od 2005. do 2011. bio je solo plesač u talijanskoj plesnoj grupi Aterbaletto. Godine 2009. Christina Pluhar otkrila ga je i kao pjevača. Od tada redovito surađuje s L'Arpeggiatom i sudjeluje na CD-ima »Via Crucis« (2010.), »Los Pajaros Perdidos« (2012.), »Mediterraneo (2013.) i »Music for a while« (2014.).

Uz uobičajene klapske i folklorne nastupe, pjesme u konobi i live music kroz Mline i Srebreno te iskustvo pripovijedanja pod Platanom, program Župskog ljeta u prvom djelu kolovoza donosi Kino na otvorenom uz tri večeri projekcije filmova u Parku Striježice , predstavu Dječjeg kazališta „Goranga“ na istom mjestu te radionicu Oslikaj vlastiti svijet čarolije Društva umjetnika Bruno Bulić i Barbare Daničić.

Mažoretke Župe dubrovačke i glazba KUD Komolac nastupit će u mimohodu od Srebrenog do Mlina na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, a za blagdan Velike Gospe u Martinovićima okupljene zabavljaju Matko i Brane.

Oko 13,50 sati na državnoj cesti D-8, između mjesta Ponikve i Prapratno na Pelješcu došlo je do frontalnog sudara dva osobna vozila hrvatskih nacionalnih oznaka.

Svih šest sudionika događaja je ozlijeđeno, a jedna od njih je putem do bolnice preminula. Radi se o hrvatskoj državljanki u dobi od 74 godine. U dubrovačkoj bolnici od posljedica frontalnog sudara je preminula još jedna osoba. Radi se o stranoj državljanki čiji se identitet još utvrđuje.

Zbog potreba obavljanja očevida, koji je u tijeku, promet na ovoj dionici ceste je u cijelosti zatvoren i preusmjeren na ŽC 625  od čvora Prapratno do čvora Zaradež.

Nakon dovršetka očevida znat će se okolnosti koje su dovele do navedenih stradavanja.

Studentski teatar Lero i ove godine je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara, a predstavu Snovi izgubljenih godina redatelja Davora Mojaša izvest će sutra, 26. srpnja u 21:30 sati u Lazaretima.
 
Predstava Snovi izgubljenih godina nova je Lerova kazališna avantura koja, dosluhna prepoznatljivoj scenskoj poetici ovog dubrovačkog teatra, iznova otvara i propituje nostalgične i elegične slike podneblja i prizore izgubljenih, skrivenih i tajenih albuma uspomena upisanih u godine onih koji ne zaboravljaju. Poetski amarkord sjetnih i melankoličnih prizora o prolaznosti, neostvarenim ljubavima, tugama i sjetama koje ostaju snovima i, zajedno s njima, razasute u izgubljenim spomenarima i proživljenim godinama. Za utjehu onima koji pamte i ne broje rođendane. Onda kada su svi satovi stali a juga i maestrali obrisali suze. Lirska teatarska priča o ženama koje čekaju, sanjaju, mole i ostaju same prebirući po vlastitim alibijima, neostvarenim susretima, ljubavima i sjetama. Prepuštene tišinama, tamama i fobijama u kojima, uzaludno, traže smisao i izgovore. Uspomene se ne mogu, kao ljudi, odseliti negdje i ne vratiti se. One u ovom Gradu žive u svakom uzdahu onih preostalih. Ostajući sklonjene u imaginarnom vlastitom utočištu u kojem slute, žude i traju. Same „sa svima dolazećima dolaze / i sa svima odlazećima odlaze“. Spominjući, snivajući, oplakujući i rezimirajući i ne samo svoje životne razbrajalice. Svemu i svima usprkos. U Snovima izgubljenih godina. I ne samo njima. 

Druga izvedba Snovi izgubljenih godina u sklopu 76. Igara, na popisu je u nedjelju, 17. kolovoza u 21.30 sati u Lazaretima.

Uz redatelja Davora Mojaša, autorski tim čine kostimografija Dubravka Lošić, autor glazbe Petar Obradović, scenografiju Mato Brnjić, oblikovatelj svjetla Antonio Ljubojević, ton Melko Dragojević, produkcija i organizacija Ksenija Medović, a grafički dizajn Nora Mojaš. 

Igraju: Jasna Held, Ksenija Medović, Zvončica Šimić, Barbara Damić, Barbara Horvat, uz glas Zijada Gračića. 
Predstava je premijerno izvedena 25. studenog 2024. u Teatru Lero u Lazaretima, a ostvarena je  uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Dubrovnika.

U sklopu uspostave zone posebnog prometnog režima na području Ilijina glavica-Pile/Ploče, koji s primjenom započinje 2. kolovoza, Grad Dubrovnik poziva građane na pravovremeno reguliranje statusa za prolazak kroz zonu posebnog prometnog režima.

Temeljem novog režima, ulazak vozila u obuhvaćenu zonu kontrolira se putem sustava kamera za automatsko očitavanje registarskih oznaka, a pravo prolaska imat će samo ona vozila koja imaju važeću povlaštenu parkirališnu kartu (PPK) ili odgovarajuću propusnicu, izdanu u skladu s definiranim kategorijama korisnika.

Građani svoj status mogu regulirati podnošenjem zahtjeva za izdavanje PPK kartice u prostorima Sanitata Dubrovnik na adresi Marka Marojice 5, od ponedjeljka do petka od 07:30 do 19:00 sati, a subotom od 8:00 do 12:00 sati.

Sustav automatski očitava registarske oznake vozila prilikom svakog ulaska u zonu te u slučaju neovlaštenog ulaska bez važeće povlaštene parkirališne karte (PPK) ili propusnice, sustav automatski generira prekršaj. 

Kod izvanrednih situacija, moguće je naknadno obavijestiti Centar za upravljanje prometom u roku od tri dana od događaja.

Motocikli i mopedi izuzeti su iz režima te im za prolazak nije potrebna PPK kartica ni propusnica.

Podsjetimo, cilj uspostave Zone je olakšati prometovanje građanima, smanjiti zagušenja i osigurati protočnost prometa, posebice u osjetljivom području oko povijesne jezgre. Dubrovnik je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji uvodi ovakav sustav, s ciljem trajnog i održivog rješenja prometnih problema - s građanima i za građane. Odluka o zoni prethodno je izmijenjena upravo radi lakše prilagodbe građana novom režimu te će ih se pravovremeno i kontinuirano obavještavati o svim koracima i promjenama - poručuju iz Grada Dubrovnika.