Na redovitoj konferenciji za novinare Nacionalni stožer civilne zaštite u 14 sati je objavio nove podatke prema kojima je u zadnja 24 sata u Hrvatskoj potvrđeno novih 48 slučajeva zaraze, čime je ukupan broj oboljelih narastao na 1011.

Trenutno je potvrđeno ukupno 1011 osoba zaraženih koronavirusom, a 88 osoba je ozdravilo. Dosad je sedam osoba preminulo. Jučer u KB Dubrava preminuo  muškarac od 90 godina koji je bolovao od više kroničnih bolesti.

Dosad je obavljeno ukupno 8352 testiranja: 672 u posljednja 24 sata.

Kad je riječ o djelatnicima zdravstvenog sustava, oboljelo je 57 liječnika, 10 stomatologa, 53 medicinske sestre i medicinskih tehničara, 6 ljekarnika i 8 administrativnih djelatnika.

U samoizolaciji je 5 djelatnika Hrvatskog crvenog križa. Oboljela su 3 vatrogasca te 9 policajaca. 93 policijska službenika su u samoizolaciji, a 91 ih je izašlo iz samoizolacije. Pozitivno je 8 djelatnika HV-a, 4 u Litvi i 4 u Hrvatskoj.

Iz Općine Župa dubrovačka dostavljen nam je dopis upućen Stožeru Civilne zaštite DNŽ koji je dostavljen na znanje   načelnika Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske  Ivana Pavličevića s molbom da se punkt policije na lokaciji Plat ponovo uspostavi. Dopis prenosimo u cijelosti.


Poštovani,

Utvrdili smo da od jučer dana 01. travnja 2020. godine ne postoji policijska kontrola u svezi zabrane napuštanja mjesta prebivališta u naselju Platu, a koji je kontrolirao dolazak i prolazak stanovništva iz Općine Konavle u Općinu Župa dubrovačka i dalje za Grad Dubrovnik.

Uvažavamo činjenicu da se najveći broj ljudi s dozvolom za Grad Dubrovnik kontrolira dva puta i to u naselju Plat te potom na lokaciji Dubac. Međutim ukidanjem policijskog punkta na lokaciji Plat praktično se omogućuje prolaz i bez potrebne propusnice u Općinu Župa dubrovačka. Također činjenica je daje epidemija u našem širem području došla upravo iz Zračne luke Dubrovnik te držimo da ovakva mjera apsolutno ne doprinosi sprječavanju širenja zaraze.

Imajući u vidu prethodno navedeno ovim putem vas molimo da se navedeni punkt policije na lokaciji Plat ponovo uspostavi.

S poštovanjem, Općinski načelnik Silvio Nardelli

VEZANE VIJESTI

Nardelli; Ne mogu podržati odluku Policije, tražit ćemo da se punkt u Platu vrati

Ukinut nadzorni policijski punkt u Platu; Pitali smo policiju zašto - donosimo odgovor

Nakon što smo iz policijske uprave dubrovačko-neretvanske dobili odgovor o razlozima ukidanja policijskog punkta između Općina Župa dubrovačka i Konavle u Platu, o za komentar te odluke pitali smo načelnika Silvija Nardellija.

- Mogu se djelomično složiti s navodima iz odgovora Policijske uprave da je najveći broj ljudi iz Konavala kroz Župu prolazio u tranzitu, međutim to je bilo u situaciji kada su oni koji nemaju propusnicu znali da ne mogu u Župu.

Bez postojanja punkta u Platu otvara se mogućnost svim žiteljima Općine Konavle da nesmetano dođu u Župu, bilo u trgovačke centre, bilo gdje drugo.

Takvu situaciju ni slučajno ne mogu podržati, pogotovo kada znamo da je zaraza u našoj županiji krenula iz Zračne luke, te je očekivati da će se broj zaraženih koji dolaze u Župu iz tog područja u sljedećim danima povećati.

Tražit ćemo da se punkt u Platu vrati jer mislim da je on za Župu potrebniji nego onaj na Dupcu. U ovakvoj situaciji smatram da bi bilo logičnije ukinuti Dubac, a ostaviti Plat - komentirao je odluku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske općinski načelnik Silvio Nardelli.

VEZANE VIJESTI

Ukinut nadzorni policijski punkt u Platu; Pitali smo policiju zašto - donosimo odgovor

Temeljem brojnih upita čitatelja o ukidanju policijskog punkta između Općina Župa dubrovačka i Konavle u Platu od Policijske uprave Dubrovačko neretvanske tražili smo odgovor zašto se ukida upravo taj punkt između Župe dubrovačke i najvećeg žarišta infekcije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Naime, prema izjavi ravnatelja županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mata Lakića na konferenciji za medije 31. ožujka, od toga dana 39 pozitivnih najviše ih je bilo s područja Konavala 16 osoba.

Odgovor Policijske uprave dubrovačko-neretvanske donosimo u cijelosti;

Poštovani,

u odnosu na Vaš upit potvrđujemo kako je od 01. travnja ukinut nadzorni punkt u Platu budući da je temeljem praćenja broja putnika i vozila preko te nadzorne točke zaključeno da on nije nužan tj. da gotova sve osobe koje evidentiramo na tom punktu budu ponovno kontrolirane na Dupcu, gdje su se uslijed navedenog stvarale velike gužve. Dakle, pokazalo se da se radi najčešće o tranzitu mještana Konavala preko područja Župe dubrovačke te smo preusmjerili policijske snage na Dubac.

Međutim, policijske ophodnje će povremeno kontrolirati korištenje propusnica za kretanje i u Platu, i na drugim mjestima te ukoliko se pokaže potrebnim, ovisno o situaciji oko širenja zaraze i poštivanja propisanih mjera ograničenja kretanja, moguće je da će biti formiran neki novi punkt ili vraćen stari u Platu.

S poštovanjem,      
 
Policijska uprava dubrovačko-neretvanske

VEZANE VIJESTI

Nardelli; Ne mogu podržati odluku Policije, tražit ćemo da se punkt u Platu vrati

Prema najnovijim informacijama iz Županijskog stožera CZ u županiji i dalje imamo 43 zaražene osobe, hospitaliziranih u OB Dubrovnik je 13, a očekuju se nalazi za 33 poslana uzorka.

- Od jučerašnje presice imamo dva nova pozitivna na koronavirus, oba novozaražena su iz Doline Neretve.To je stabilno i epidemiološki dobro stanje, ali ozbiljno kao i do sada. Vrlo sam zadovoljan kako naši građani poštuju propisane mjere, a još bi jednom odao priznanje svim našim zdravstvenim djelatnicima i svima ostalima na svemu što rade u borbi protiv koronavirusa - rekao je župan Dobroslavić

- Do sada je ukupno poslano 330 uzoraka 43 osobe su pozitivne, očekujemo rezultate 33 uzorka. U posljednja 24 sata imali smo jedno kršenje mjera samoizolacije i to na području Doline Neretve - poručio je načelnik stožera Joško Cebalo.

- Ukupan broj hospitaliziranih u OB Dubrovnik je nepromijenjen, 11 pacijenata je stabilnog općeg stanja i nalaze se na odjelu za infektivne bolesti smješteno na zaraznom odjelu, a dvije osobe su na respiratoru, ali nisu intubiran i nalaze se u jedinici intenzivnog liječenja. Troje pacijenata iz naše županije koji su transportirani u  Respiratorni centar Križine su još uvijek na respiratoru nepromijenjenog općeg stanja. I dalje imamo dvoje djelatnika bolnice zaraženih koronavirusom, jednu medicinsku sestru i jednog liječnika, 10 liječnika, 7 medicinskih sestara, te jedna osoba iz nemedicinskog dijela bolnice su iz predostrožnosti u samoizolaciji - rekao je dr. Marijo Bekić.

Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić rekao je kako su dva jučer popodne potvrđena slučaja iz Ploča i Kule Norinske u dolini Neretve, a svi su njihovi kontakti obrađeni i u samoizolaciji su. Naglasio je kako je u tijeku edukacija djelatnika Doma zdravlja Dubrovnik u uzimanju i slanju uzoraka te načinu korištenja zaštitne opreme, a idući tjedan će isto proći i djelatnici domova zdravlja u Korčuli i Metkoviću.

-Tako ćemo u tim gradovima omogućiti uzimanje briseva iz vozila po ‘drive through’ modelu. Dotad svi sa sumnjom osobno dolaze na testiranje, a ako je netko dokazano pozitivan i dokaže mu se stanje, dolazi po njega hitna pomoć ili sanitetski prijevoz - izjavio je Lakić.

Odgovarajući na novinarski upit rekao je kako su svi koji su preboljeli koronavirus nakon 28 dana provedenih u samoizolaciji od dana početka simptoma ‘slobodni’ i nezarazni za okolinu, a dodatno će se testirati samo posebne kategorije, poput zdravstvenih radnika i sličnih zanimanja bitnih za funkcioniranje sustava.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević istaknuo je kako su ukinuti granični prijelazi za pogranični promet prema Bosni i Hercegovini i to Gabela Polje, Vukov klanac, Unka, Imotica i Slano. Napomenuo je kako je ukupno dosad zabilježeno 15 slučajeva kršenja mjere samoizolacije te istaknuo slučaj dvostrukog kršitelja.

Pojasnio je kako nije kršenje samoizolacije ako je osoba u svojoj garaži ili vrtu, u svom okruženju, jer ne ostvaruje bliski kontakt s drugima.

Pojavom prvih slučajeva oboljenja od bolesti Covid-19, Caritas Dubrovačke biskupije počeo je s pripremama za potrebe povećanih aktivnosti prema ugroženim skupinama u društvu – starijim, bolesnim i nemoćnim sugrađanima. Na Caritasov poziv više od 300 volontera stavilo se na raspolaganje za pomoć najpotrebnijima u društvu. Za sve potrebe Caritas je u koordinaciji sa županijskim stožerom Civilne zaštite.

U prvom tjednu novonastale situacije, zbog mogućeg porasta potrebe za psihološkom pomoći,  Obiteljsko savjetovalište ponudilo je sugrađanima mogućnost razgovora sa stručnom osobom. Osigurano je dežurstvo na službenom mobilnom broju Obiteljskog savjetovališta, svakim danom od 12 do 20 sati, a na raspolaganju je 5 volontera psihologa i jedan logoterapeut. Ukupno je u prvih dva tjedna zatraženo desetak takvih razgovora.

Cijelo vrijeme Caritas opskrbljuje hranom korisnike. Korisnicima izvan Grada Dubrovnika, prvenstveno s područja Konavala, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja, osigurana je dostava preko volonterskih timova koji pokrivaju navedene potrebe tog područja. Preko župnih Caritasa za nekolicinu starijih i nemoćnih osoba, organizirani su i vjernici koji su na sebe preuzeli brigu da im svaki dan osiguraju kuhani obrok.

Zbog očekivanih posljedica ove pandemije na gospodarsku situaciju, u proteklih deset dana, Caritasu se obratilo desetak novih obitelji – uglavnom onih koji su bili zaposleni sezonski – koji su se našli u nemogućnosti podmirenja troškova života. Iz tog razloga otvoren je poseban račun za sve donatore koji žele pomoći u ovoj kritičnoj situaciji s Covid-19. Naziv računa je: CARITAS DU, PRIKUPLJANJE POMOĆI, broj računa: HR3924070001500003665 uz naznaku COVID19.

Do sad se na računu skupilo 60 tisuća kuna. Caritas zahvaljuje obitelji Martina Butigana, povratnicima iz Njemačke, koji su za ovu potrebu uplatili 25 tisuća kuna, kao i svim drugim anonimnim donatorima.

Do sada je u ovome mjesecu Caritas Dubrovačke biskupije podijelio hranu za 450 osoba, dok je za Pelješac i Korčulu za ovaj mjesec poslano 200 bonova za hranu.

Ovom prilikom Caritas iskreno zahvaljuje svim volonterima koji su se stavili na raspolaganje. Iako su do sada sve potrebe uspijevali pokrivati s manjim brojem volonterskih timova, vjerojatno će u narednim mjesecima biti veće potrebe.

- U ime Dubrovačke biskupije zahvaljujemo još jednom svim volonterima i donatorima, kako fizičkim, tako i pravnim osobama, koji su u ovoj situaciji svojim materijalnim dobrima i uslugama pomogli Caritasu u službi najpotrebnijima, kao što su Dječji vrtići Dubrovnik, Grand hotel Park, Importanne resort Dubrovnik, Orka Dubrovnik d.o.o., Dukat d.d., Pago d.o.o. i Pekara Rusica - poručuju iz Caritasa.

Jučer  je u Opću bolnicu Dubrovnik došao i pušten u rad novi respirator Draeger Evita INFINITY V500 u vrijednosti 210.000,00 kuna.

Sredstva za nabavu respiratora je osigurala Opća bolnica Dubrovnik za planirano razdoblje 2020. godine.

U ovoj teškoj situaciji epidemije Koronavirusa Covid-19 koji uzrokuje bolesti težih respiratornih bolesti, ovakav respirator će pomoći našem medicinskom osoblju u borbi s virusom uz nadziranje ventilacije i disanja, te će pružati respiracijsku podršku pacijentima oboljelim od koronavirusa - navodi se u objavi na strancima OB Dubrovnik.

Od danas, 2. travnja u 7 sati, temeljem dogovora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s ciljem sprječavanja širenja zaraze virusom COVID-19, privremeno prestaje s radom 20 graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom za pogranični promet i to:

1. Svilaj,
2. Gejkovac,
3. Pašin Potok,
4. Bogovolja,
5. Kordunski Ljeskovac,
6. Lička Kaldrma,
7. Bili Brig,
8. Aržano Pazar,
9. Dvorine,
10. Cera,
11. Jovića Most,
12. Sebišina,
13. Slivno,
14. Podprolog,
15. Unka,
16. Vukov Klanac,
17. Imotica,
18. Slano,
19. Hrvatska Dubica,
20. Gabela Polje.

Zbog problema s opskrbom električnom energijom pogotovo u ovo teško vrijeme pandemije koronavirusa kada se to dogodilo dvaput u tri dana,  Mjesni odbor i mještani Donjeg Brgata uputili su dopis Hrvatskoj elektroprivredi koji su dostavili i Općini. Dopis donosimo u cijelosti.

Poštovani,

obraćamo vam se u ime mještana Donjeg Brgata koji već godinama vode borbu zbog problema s opskrbom električne energije. Svi dosadašnji naši pozivi i pokušaji da se problem riješi su bili nažalost neuspješni.

Svaki jači udar vjetra ili uslijed grmljavinskog nevremena mi izgubimo struju. Što tek reći kada vam se to dogodi u vrijeme korona virusa i to dvaput u tri dana.

Učenici ne mogu pohađati virtualnu nastavu, studenti ne mogu sudjelovati na online predavanjima, a mještani ne mogu svoje poslove iz doma raditi. U vrijeme izolacije kada stariji mještani moraju biti u svojim kućama nemamo mogućnost grijanja kućanstava.

Zbog čega je potrebno da svako drugo kućanstvo mora imati agregat, a radi se o mjestu koje je samo sedam kilometara udaljeno od Dubrovnika. 30. ožujka je Donji Brgat ostao bez struje, ali i grad Dubrovnik zbog divljeg odlagališta otpada. Netočno je izvješće MUP-a u kojem je stalo da se radi o izvođenju građevinskih radova, jer se radilo o odlaganju otpada na ilegalnom odlagalištu.

Vi ste se dogovorili s izvođačem, a mi? Mi smo bili bez struje skoro 12 sati. Zašto niste podigli kaznenu prijavu protiv njih jer su vaši djelatnici bili izloženi opasnostima pogotovo u vrijeme zaraze korona virusom.

U više navrata su članovi Mjesnog odbora upozoravali na zastarjele električne vodove i da ih je potrebno hitno mijenjati, uporno su inzistirali na projektu trafostanice, ali nikad nije stiglo do realizacije. Električni stubovi se mijenjaju tek kada ih vjetar uništi, kada će se riješiti uzrok, a ne uvijek posljedica? Kada će se riješiti projekt trafostanice ako je lokacija utvrđena? Zašto je Donji Brgat jedino mjesto koje nema dva spoja, nego samo jedan? Sva ova pitanja muče mještane godinama i čekaju njihovo rješenje.

Hvala djelatnicima HEP-a koji su u teškim uvjetima u više navrata odradili odličan posao u nemogućim uvjetima. No, mi bi kao i oni željeli da ne moraju u naše selo dolaziti svako nekoliko dana. Rješenje se zna, zato krenite u realizaciju projekta.

U slučaju da i dalje nastavite ignorirati naše zahtjeve jedino rješenje će biti prosvjed kojim bi jasno ukazali na sve naše probleme koje ne možemo riješiti bez vaše pomoći.

Mjesni odbor i mještani Donjeg Brgata

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Banskim dvorima je na konferenciji za novinare predstavio drugi paket mjera za gospodarstvo. Podsjetio je pritom da je prije dva tjedna bio prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu težak 30 milijardi kuna.

Predsjednik Vlade Plenković drugi paket mjera za gospodarstvo predstavio je nakon što je održan Uži kabinet na kojem su dogovorene sve točke dnevnog reda sjednice Vlade. Između ostalog, paket mjera i zakonskih prijedloga koji će se sutra usvojiti i dio tih mjera koje će se, budući da su zakonskog karaktera, predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje.

„Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, dakle najveće krize ovakvog tipa koju uopće pamti svijet u posljednjim godinama. Za nas, bez ikakve dvojbe, riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata i vjerujem da ćemo svi skupa kada prođe neko vrijeme ovaj mjesec ožujak 2020. godine pamtiti kao definitivno najzahtjevniji mjesec kojeg smo uopće do sada proživjeli u ovom tisućljeću u smislu izazova i posljedica koje su se tijekom njega događale“, kazao je.

Poručio je da je situacija zahtjevna i objektivno teška te je najveći problem pitanje neizvjesnosti, jer nitko u ovom trenutku sa sigurnošću ne može procijeniti koliko će ova situacija trajati.

„Svi zajedno pokušavamo se prilagoditi na novu realnost, na nešto što sam prije nekoliko dana nazvao – novo normalno. To novo normalno ima u sebi jedan ključan izbor – koji je bio pred nama kao Vladom, pred nama kao društvom, izbor koji imaju i druge države, vlade i narodi, a to je vrlo jednostavna dilema – između spašavanja života naših sugrađana i na neki način odustajanja od našeg način života do sada. Mi u tom pogledu imamo vrlo jasan odabir, a taj je odabir da spašavamo živote“, istaknuo je.

Kada gledamo, naglasio je, koliko smo zrelo pristupili u institucionalnom pogledu u smislu dinamike i praćenja krize i epidemije u Kini, pravodobne pripreme, reagiranja na pravi način možemo reći da smo – pogotovo kada se uspoređujemo sa situacijom u nekim drugim državama, pa i velikim svjetskim silama – reagirali učinkovito, brzo i da komparativno gledano za sada držimo pod kontrolom samu dinamiku i brzinu i zaraze, odnosno broja oboljelih, pa i stope smrtnosti u odnosu na druge zemlje.

„Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja i da moramo u ovoj cijeloj situaciji pokazati odgovornost kao društvo i kao narod, pokazati solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva. Ovo je situacija u kojoj moramo biti i osobno odgovorni. Stoga, u kontekstu borbe protiv virusa mogu reći da smo element panike dosta dobro i brzo svladali. Sada apeliram na sve da budu strpljivi i da pruže povjerenje svim onima koji se trude da smanje rizik zaraze“, poručio je te dodao da su strpljivost, povjerenje i samodisciplina ono što u ovom trenutku moramo pokazati svi zajedno.


Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je treći najzahtjevniji zadatak koji je pred svima onaj pitanje gospodarstva, pitanje socijalnih posljedica ove krize. Podsjetio je da je prije dva tjedna bio prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu težak 30 milijardi kuna.

„Ta je naša aktivnost bila brza, interventna, primjer kako se te mjere koriste je da evo više od 65 tisuća poduzeća koji zapošljavaju gotovo 400.000 ljudi krenuo u provedbu tih mjera, zatražilo je sredstva, na taj se način spašavaju brojna radna mjesta i zadržavaju se ljudiu radnom odnosu te se spašavaju poduzeća koja trenutno ne mogu raditi“, kazao je.

Plenković je rekao da se ova kriza uspoređuje i sa Velikom depresijom na kraju 1920-ih i početkom 1930-ih godina.

„Stoga smo prateći evoluciju situacije i polazeći od pretpostavke da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću predvidjeti trajanje ove krize odlučili izaći s još jednim paketom mjera, premda znamo da smo u mandatu ove Vlade učinili sve da hrvatsko gospodarstvo bude otpornije na vanjske šokove i krize nego što je bilo ranije – i sa zdravim gospodarskim rastom, odgovornim vođenjem javnih financija, uravnoteženim proračunom, proračunima koji su imali višak, s investicijskim kreditnim rejtingom te apsorpcijom europskih sredstava“, istaknuo je i dodao da je Vlada odlučila čvrsto stati iza hrvatskih radnika i hrvatskog gospodarstva.

Govoreći o novim mjerama koje se predlažu, izvijestio je da je prva da se potpora od 3 250 kn po očuvanom radnom mjestu za ožujak podiže se na 4 000 kuna neto za travanj i svibanj.

„Ujedno će država preuzeti teret doprinosa, dakle davanja na tih 4 000 kuna. To je otprilike 1 460 kuna po zaposlenom. Dakle, ukupno 5 460 kuna. Ta mjera, kada se zbroje travanj i svibanj s onim što smo već dali za ožujak, sve skupa je 8,5 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta“, izdvojio je te dodao da se mjera može koristiti pod uvjetom da poslodavci zadržavaju radnike.

Kada je riječ o drugoj mjeri, ona je usmjerena na poduzeća kojima je rad onemogućen ili znatno otežan, i koji će bilo djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni od porezne obveze za travanj, svibanj i lipanj.

„Riječ je o porezu na dobit, porezu na dohodak te doprinosima. Način koji smo zamislili jest da slijedi logiku prvog kruga mjera, a to je da tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto kao i do sada imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24  mjeseca bez kamata, dakle poreza na dobit, poreza na dohodak te doprinose“, kazao je.

Tvrtke koje ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda - to je 93% poduzeća, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, oslobađaju se potpuno od porezne obveze (porez na dobit, porez na dohodak i doprinosi).

„One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna, dakle onih 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Ista je logika za one od 20 do 50 posto, dakle odgoda, obročna, beskamatna otplata, a od 50 do 100 platit će proporcionalno. Ako su imali pad prihod 75 posto, onda će od ukupnih 100 posto obveze platiti 25 posto“, pojasnio je premijer Plenković.

Treći element koji će biti predložen sutra je plaćanje poreza na dodanu vrijednost na način da se može se odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi.

„To ne znači da oslobađamo od obveze plaćanja PDV-a“, dodao je.

Rok za predaju godišnjih financijski izvještaja za 2019. odgađa se na 30. lipnja i ukida se obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji (Fini) za njihovu objavu.

Predsjednik Vlade Plenković poručio je da će država pokazati da će biti maksimalno štedljiva. Kazao je da su svi ministri dobili nalog da provode samo one postupke javne nabave koji su neophodni za obavljanje osnovnih poslova funkcija države. „Sve drugo neće biti provedeno, dakle ide se u maksimalne mjere štednje i izvršavanje samo nužnih rashoda. Sve ovo što radimo, budući da se radi na razini središnje države, očekujemo i na razini jedinica lokalne i područne samouprave te razini javnih poduzeća“, naveo je.

Premijer Plenković je najavio da će na sjednici Vlade biti prijedlozi koji se odnose na sektor poljoprivrede.

„Želimo usmjeriti proces nabave u korist domaće poljoprivredne proizvodnje kada je riječ o javnim naručiteljima. Dakle. Želimo taj aspekt svježine proizvoda da se naručuje najmanje 60 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni ili prerađeni u Hrvatskoj. U ovim okolnostima šaljemo snažnu poruku hrvatskoj poljoprivredi i svi javni naručitelji moraju apsolutno voditi računa ovom kriteriju“, rekao je te prisnažio da se time želi sačuvati poljoprivredne proizvođače i osigurati opskrbu javnih naručitelja.Izvijestio je, također, da će se privremenom mjerom izvanredne pomoći ići prema malim mljekarima – otkupit će se svi tržišni viškovi. „Dakle, svi će mali mljekari mjerama koje sutra predlaže ministrica poljoprivrede biti sigurni da će se otkupiti svi tržišni viškovi kada je riječ o mlijeku“, dodao je.


Naglasio je da će turizmu pomoći izmjenom niza zakona koji će pomoći hotelijerima, iznajmljivačima i agencijama na način da sve poteškoće koje trenutno imaju lakše prebrode za vrijeme ove krize.

„Mijenjamo nekoliko zakona koji trebaju pomoći sektoru turizma koji globalno je jedna od onih industrija koja je najviše pogođena“, dodao je.

Predsjednik Vlade Plenković najavio je ujedno da će se razgovarati sa socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima.

„Otvorit ćemo razgovore kako možemo ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja trenutno postoje. U našem mandatu bili smo sretni i zadovoljni što su plaće išle gore, nažalost u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima i vidjeti kako dalje. Imamo za to vremena“, kazao je.
Poručio je da se traže izvori financiranja svi odluka koje su pred nama u ovim izvanrednim okolnostima. Pritom se koristi naš dobar politički međunarodni položaj za razgovore s međunarodnim financijskim institucijama.

„Siguran sam da ćemo, unatoč svim preprekama koje stoje pred nama, pronaći sredstva kako bismo namirili obveze“, poručio je Plenković.

Na pitanje novinara o otvorenom pismu sindikata o pritužbama da novac koji se daje za radnike ne završava uvijek kod radnika, nego da neki poslodavci to iskorištavaju te ima li mehanizam osiguranja da taj novac završi kome je namijenjen, premijer Plenković je odgovorio da postoji vrlo jasan uvid gdje i na koji način su ta sredstva isplaćena.

Novinare je zanimalo je li se razgovaralo s nekim državnim tvrtkama, poput HEP-a, da se ide u odgodu i otpis dugova građana. Plenković je rekao da je to vrijeme za travanj.

„Razgovarat ćemo prije svega sa sindikatima. Naša je želja da sve donosimo sa što većim stupnjem suglasja“, rekao je i dodao da će se obaviti razgovori s javnim poduzećima, osobito onima koji isporučuju režijske troškove građanima da se vidi gdje i kakvog prostora ima i za smanjenje troškova režija građanima.

Upitan hoće li se „rezati“ mirovine, Plenković je odgovorio da neće. „U svim okolnostima, mirovine nećemo dirati. To smo jasno rekli na početku, to ne dolazi u obzir“, poručio je.

„Isplata mirovina će biti 8. travnja“, najavio je predsjednik Vlade Plenković.