Nakon duge i teške bolesti jučer je umro gospar Vlaho Kakarigi dugogodišnji član Limene glazbe Župe dubrovačka posebno zaslužan za rad s mladim glazbenicima u obnovi limene glazbe u Župi.

Gospar Vlaho je bio ugostitelj po struci (prva znanja niz svoje struke stjecao je u čuvenom hotelu "Savoj" u Londonu), a kako je rođen u poznatoj glazbene obitelji Kakarigi, rano  je iskazao veliki afinitet prema amaterskoj glazbi.

Bio je dugogodišnjim članom Gradske Glazbe Dubrovnik, a  odlaskom u mirovinu se priključio grupi entuzijasta u obnovi tradicije limene glazbe u Župi dubrovačkoj u kojoj je odgojio je generaciju mladih glazbenika. Gospar Vlaho je bio i nadaren slikar- amater, vrstan šahist i poliglota.

Veza gospara Vlaha s limenom glazbom u Župi je bila i uspomena na njegovog strica koji je  bio prvi dirigent Križarske glazbe iz Mandaljene 1936. godine.

Sprovod gospara Vlaha će biti u subotu 18.01.u 13.00 sati na Boninovu.

Sukladno statutu maškaranih užanci općinski načelnik Silvio Nardelli na večerašnjoj svečanosti  u Maison Cafeu predao je ključe, a s njima i vlast u općini do ultimijeh od poklada, predsjednici Župskog karnevala Luci Čučić.

Preuzevši vlast predsjednica Čučić je u svom prvom obraćanju najavila niz projekata koje planira realizirati njezina vlada.

- Ja sam se i ove godine složila sama sa sobom i bez da su mi napisali što ću rijet, odlučila što će i kako će bit.

Kulturnom centru Župe i župskoj biblioteci darovat ću 27 novih kompjutera za potrebe odjela znanstvene fantastike. Puku s Brašine podijelit ću reflektirajuće điletine ili ti prsluke, Čibačanima gas maske, a gostima Sheratona čepiće, one za uši. Izradit ću trotoar i biciklističku stazu od Ivanice do Kupara za radnike Konzuma, Lidla, Pema, hotela ... Ugradit ću semafore i stupiće na šetnici u Srebrenom kako bi se izbjegla gužva ispred kafića zimi. Učinit ću od Župke reciklažno dvorište (ove bivše, ne ove nove). Do drugoga proširenja okuke proširenog puta od crkve do maloga mosta kroz Župu će ić nova pruga "ekstra slim harmonika line bus" ...

I ne zaboravite sve što vam ja obećam ispunit ću ko i lani - poručila je predsjednica nove Karnevalske vlade.

Ključ od Općine po starom običaju, predsjednica Župskog karnevala Načelniku vraća na čistu srijedu.

Devet naslova koji su priskrbili nominacije za ovogodišnjeg Oscara od večeras se prikazuju u kinima Sloboda i Visia. Na program se tako vraća film „Joker“  s najvećim brojem nominacija, ukupno jedanaest među kojima su one najznačajnije, za najbolji film, režiju, glavnu mušku ulogu, adaptirani scenarij...

Slijede ga dva naslova s po deset nominacija, ratna drama Sama Mendesa „1917“ i Tarantinov „Bilo jednom...u Hollywoodu“,filmovi nominirani također u glavnim kategorijama. Za neki od šest kipića borit će se ratna komedija „Jojo rabbit“, a tri nominacije ima i biografski film „One su bombe“. U dvorani Visia prikazuju se također dva filma koja su u utrci za kipić Akademije, izvrsna južnokorejska drama „Parazit“sa šest nominacija  i Almodovarova „Tuga i slava“ koja se natječe u kategoriji najboljeg glavnog glumca i stranog filma. Ceremonija dodjele 92. po redu Oscara održat će se 9. veljače. Raspored projekcija možete naći na www.kinematografi.org .

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu MATKA u  Helsinkiju koji se održava od 16.-19. siječnja 2020. godine u izložbenom prostoru Messukeskus Helsinki Exhibition and Convention Centre.

Ove godine nastupamo kao suizlagač na štandu Hrvatske turističke zajednice od 56m2, uz TZ Grada Zagreba, TZ Splitsko-dalmatinske županije, TZ Šibensko-kninske županije, Ilirija d.d. kamp Soline, Radisson Blu Resort&Spa i Le Meridien Lav Split.

Prvi dan sajma namijenjen je isključivo profesionalcima u turizmu dok su ostali dani otvoreni i za široku publiku.

Ovaj sajam je 2019. godine posjetilo 64.589 posjetitelja, od čega su 13.877 bili profesionalci u turizmu, a još veće brojke očekuju se na ovogodišnjem sajmu.

Dubrovačko-neretvansku županiju je u 2019. godini posjetilo 41.411 turista iz Finske, koji su ostvarili 158.651 noćenje, u usporedbi s prethodnom godinom radi se o porastu u dolascima od 21%, a u noćenjima smo ponovili rezultat iz 2019. godine.

Korisnici Centra za rehabilitaciju Josipovac jučer su bili najpoznatiji svjetski slikari. Pod vodstvom likovne terapeutkinje Katarine Cvitković na temu "Kako bih ja da sam ..." na originalan način reproducirali su poznata likovna djela.

Na temu Oslikavanje reprodukcija slavnih umjetnika motivi su bili portret, mrtva priroda i apstrakcija, a tehnika grafitna olovka, indigo papir i tempera.

Župan Nikola Dobroslavić kao izvjestitelj za Višegodišnji financijski okvir EU-a u Bruxellesu je izrazio podršku prijedlogu Europske komisije za financiranje novog fonda u cilju ostvarivanja klimatski neutralne Europe do 2050. godine.

”Politički klub Europske pučke stranke u Europskom odboru regija podržava načelo Fonda za pravednu tranziciju. Pozdravljamo financiranje tog instrumenta, u iznosu od 7,5 milijardi eura, iz dodatnih sredstava, povrh postojećeg prijedloga Komisije za novi Višegodišnji financijski okvir EU-a. Međutim treba naglasiti da se ta dodatna sredstva ne smiju smatrati naknadom za predložene rezove sredstava za kohezijsku politiku. Mi se i dalje protivimo bilo kakvom smanjenju sredstava za politike koje su se već pokazale uspješnima”, rekao je župan Dobroslavić.

Župan Dobroslavić u Bruxellesu prisustvuje i događanjima povodom preuzimanja predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske Unije. 

Početak predsjedanja obilježeno je svečanim pijemom te gala koncertom u Kulturnom centru BOZAR Bruxelles, a uz brojne predstavnike Europskih institucija, koncertu su nazočili i stalna predstavnica Republike Hrvatske pri Europskoj Uniji Irena Andrassy, veleposlanik RH u Kraljevini Belgiji Joško Paro,stalni predstavnik RH pri NATO-u Mario Nobilo, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Hrvatsko predsjedanje dolazi u vremenu velikih promjena za Europsku uniju, na početku novog institucijskog i zakonodavnog ciklusa slijedom formiranja novog sastava europskih institucija, usuglašavanja novog sedmogodišnjeg proračuna, kao i izazova koje nosi proces povlačenja Ujedinjenog kraljevstva iz Europske unije.
Hrvatska će od siječnja do lipnja 2020. godine koordinirati izradu novog zakonodavstva EU-a. Događanja će se odvijati u Bruxellesu dok će se u Hrvatskoj održati sastanak šefova i vlada te tridesetak ministarskih skupova i više desetaka sastanaka na stručnoj razini. U strukturama Predsjedanja uz državne službenike sudjelovat će i brojni stručnjaci, znanstvenici, predstavnici civilnog društva, studenti i dr.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je i ove godine u doba božićnih i novogodišnjih blagdana na području cijele Županije intenzivirala aktivnosti u sklopu akcije „Manje oružja – manje tragedija“. Cilj ovih aktivnosti je potaknuti one građane koji još uvijek u svojim domovima imaju nedozvoljeno oružje, streljivo ili minsko eksplozivno sredstva da ih uklone iz svoje blizine i na taj način svoj život i živote svojih bližnjih, poglavito djece, učine sigurnijim.

U ovogodišnjoj akciji građani su dragovoljno predali 13 ručnih bombi, 1 minobacačku minu, više od 4 kg eksploziva, oko 1 kg baruta, 3 topovska streljiva, 1335 komada raznog streljiva i 50 komada detonatorskih kapisli.

Na 10 info-punktova koji su bili organizirani u Dubrovniku, Metkoviću, Pločama, Korčuli, Stonu, Orebiću, Grudi i Župi dubrovačkoj, osim policijskih službenika protueksplozijske zaštite, nalazili su se i predstavnici braniteljskih i lovačkih udruga te se ovom prilikom njima, kao i predstavnicima medija koji su podržali ovu akciju, posebno zahvaljujemo.
Od početka akcije 2007. godine do kraja 2019. g. dragovoljnim predajama ukupno je prikupljeno preko 126 tisuća raznih eksplozivnih sredstava, više od 936 kg eksploziva, preko 169 kg baruta, 103 komada ručnih raketnih bacača, 63 poluautomatske i repetirajuće puške,  45 pištolja i preko 291 tisuću raznog streljiva.
Zahvaljujemo se svim građanima koji su do sada prepoznali značaj ove akcije i vratili oružje, a sve druge pozivamo da slijede njihov primjer i podsjećamo ih da se akcija i dalje nastavlja te da mogu bez vremenskog ograničenja predati zabranjeno i dozvoljeno oružje.
Naglašavamo da se protiv njih neće pokretati nikakav prekršajni niti kazneni postupak, dovoljno je da se obrate najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192, nakon čega će policijski službenici u civilu doći na dogovoreno mjesto i preuzeti opasna sredstva.

Športsko ribarski klub "Felun" Mlini poziva svoje članove na redovnu Skupštinu kluba koja će se održati u ponedjeljak, 20. siječnja u prostorijama Doma bratstva Buići (kod vatrogasnog doma) s početkom u 18 sati.

Na Dnevnom redu skupštine je izvješće o radu i financijsko izvješće za 2019. godinu, te plan rada i klupskog natjecanja u ovoj godini.

Na današnji dan obilježavamo 28. obljetnicu međunarodnog priznanja neovisnosti Hrvatske, dan kada je u jeku agresije na našu domovinu, 12 zemalja tadašnje Europske zajednice priznalo njezinu državnost.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992. Njemačka je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u procesu priznavanja, a taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom. Sveta Stolica je Hrvatsku priznala 13. siječnja, ali je to najavila još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Vatikana, Hrvatsku je priznao San Marino.

Tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda.

Ovogodišnji kulturni program "Ususret svetom Vlahu", kao dio priprave za proslavu feste dubrovačkog parca održat će se tijekom tri četvrtka u dvorani Ivana Pavla II. u 19.30 sati prema sljedećem rasporedu:

16. siječnja 2020.: "Nomen est omen - o svetačkoj onomastici", predavanje dr. sc. Nives Opačić, redovite profesorice u miru

23. siječnja 2020.: Predavanje dr. sc. Antuna Karamana, redovitog profesora u miru o slikaru Matu Celestinu Medoviću povodom 100. obljetnice smrti

30. siječnja 2020.: Predstavljanje knjige "Isusovci u Dubrovniku: komentari Stephana Desiderija iz 1963. godine" autora dr. sc. Stjepana Ćosića, redovitog profesora u trajnom zvanju i dr. sc. Mija Korade, profesora emeritusa, u izdanju nakladničke kuće Leykam International iz Zagreba

Kulturna događanja "Ususret sv. Vlahu" organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.