Hrvatska danas slavi Dan državnosti prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada su nakon desetljeća komunističke vlasti stvoreni temelji modernog Sabora i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. Prvi Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je u svom govoru tada rekao kako je konstituiranje Sabora bio “presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”.

Taj dan je svojevrsni početak donošenja niza ključnih ustavnih, pravnih, političkih i povijesnih  akata koji su nas u procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti i međunarodnog priznanja Hrvatske.

30. svibnja kao praznik Dana državnosti je bio državnosti jako dobro prihvaćen u narodu, postojala je emocija i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik. Međutim, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj  u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.