U ovoj godini nas očekuje popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj  koji se održava svako deset godina, a za cilj utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima.
Početkom prosinca prošle godine u Saboru je održana sjednica posvećenu pripremama za popis na kojoj je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku  Lidija Brković predstavila je aktivnosti Zavoda u okviru priprema za popis te  zakonsku regulativu i metodologiju prikupljanja i obrade podataka.

- Popis stanovnika koji će se provoditi u dvije faze tijekom travnja i svibnja 2021., provodit će se i  na dva načina, što je novost Popisa 2021 -  kazala je Brković, te objasnila je kako će građani sami moći izabrati način popisivanja, bilo da će to učiniti putem sustava e-Građani ili će podatke dati popisivačima na terenu koji će također koristiti računala pri unosu podataka.

Prva faza provesti će se od 1. do 10. travnja kada će se osobe moći popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom dostupnim kroz sustav e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju, a moći će popisati sve druge osobe u  svome kućanstvu. U drugoj fazi koja će trajati od 16. travnja do 7. svibnja, popisivači će na terenu popisivati sve popisne jedinice koje nisu samostalno popisane u prvoj fazi, putem osobnog intervjua sa stanovništvom te će ujedno i kontrolirati podatke prikupljene u prvoj fazi. Javni poziv za prijavu popisivača, kao i kontrolora, DZS će objaviti u veljači, a glavni kriteriji osim punoljetnosti je stručnost i informatička pismenost, a bit će angažirano više od 8000 popisivača i tisuću kontrolora.

Međutim u Državnom zavodu za statistiku kažu da, s obzirom na pandemiju uzrokovanu koronavirusom, razmišljaju o pomicanju datuma Popisa, o čemu će javnost pravovremeno obavijestiti. Uz epidemiju, ni potres na Banovini nam ne ide u prilog tome da se popis počne provoditi kad je i planirano, jer će mnogi stanovnici biti raseljeni pa ćemo dobiti netočne podatke.

Nakon popisa Hrvatska treba dobiti i registar stanovništva koji će biti baza podataka za upravljanje zemljom, za kreiranje obrazovne, socijalne, zdravstvene i razvojne politike, a uvođenje registra stanovništva je i obveza Hrvatske prema EU koju treba ispuniti do 2022. godine.

Ovaj popis bi Župi dubrovačkoj trebao donijeti potvrdu da je prešla broj od 10 tisuća stanovnika, koji donosi značajne promjene u statusu jedinica lokalne samouprave, pa tako općina može zatražiti status grada, a sukladno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općine i gradovi s više od 10.000 do 20.000 stanovnika imaju 15 članova predstavničkog tijela jedinice lokalne umjesto 13 članova koliko će ih se na izborima u svibnju birati sukladno navedenim izmjenama i dopunama Zakona. Isto tako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u jedinici lokalne samouprave koja ima više od 10.000 do 100.000 stanovnika gradonačelnik odnosno općinski načelnik imaju jednog zamjenika, što je navedenim zakonom ukinuto općinama manjim od  10.000 stanovnika.

Podsjetimo, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Župa dubrovačka ima 8.331 stanovnika od kojih je 4.211 žena, a 4.120 muškaraca. Po nacionalnosti Hrvati čine 7.863 ili 94,38 posto stanovništva, Bošnjaka je 233 ili 2,8 posto, Srba 68 ili 0,82 posto, Albanaca 27 ili 0,32 posto.  Prema vjeroispovijesti 7.725 je Katolika, 272 Muslimana, 94 Pravoslavca.