Uz procesiju 1048. Feste Svetog Vlaha tradicionalno, po trinaesti put donosimo fotogaleriju "Župljani na procesiji Feste Svetog Vlaha". Naša najstarija fotogalerija koju svake godine za Parčevu Festu objavljujemo od 2008., ovaj put donosi 77 slika iz jedne od najvećih procesija Parcu u čast koja je uz sudjelovanje velikog broja vjernika iz cijele Biskupije, ali i hodočasnika iz Hrvatske i inozemstva, trajala više od uru i pol vremena.

Župljani su osim u hodu za svojim barjacima, ove godine svoje narodne nošnje predstavili i noseći relikviju Isusove pelenice i baldahin poviše nje.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Svečana procesija s moćima sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, nakon svečanog pontifikalnog misnog slavlja krenula je od katedrale Gospe Velike, Ulicom od Puča, pored Onofrijeve fontane, Stradunom, kroz crkvu sv. Vlaha i natrag do katedrale.

Deset nadbiskupa i biskupa sudjelovalo je u procesiji, a moći glave sv. Vlaha u procesiji je prvo nosio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, zatim predvoditelj središnjeg misnog slavlja mons. Zdenko Križić, a potom ostali nadbiskupi i biskupi. Moći glave sv. Vlaha koje se nose u procesiji u Dubrovnik su donesene davne 1026. godine za vrijeme nadbiskupa Vitala, o čemu je svjedočanstvo ostavio Ijetopisac Milecije, a kasnije je za njih izrađen i prekrasni relikvijar.

Ostale moći koji se na ovaj dan iznose iz riznice nosili su svećenici, a vjernici pored kojih je procesija prolazila su im dodirom i poljupcem mogli iskazati štovanje. Među moćima bile su i ostale moći sv. Vlaha te moći hrvatskih svetaca koje se čuvaju u katedrali. Mladi u narodnim nošnjama iz Župe dubrovačke nosili su relikviju Isusove pelenice i baldahin poviše nje.

U procesiji su sudjelovali i ostali svećenici, redovnici, redovnice svih redova s područja biskupije u svojim redovničkim odjelima, barjaktari s barjacima dubrovačkih župa, zajednica, udruga kao i društvenih institucija, mladi i oni stariji vjernici u narodnim nošnjama, dubrovački skauti, mladi animatori te hodočasnici iz raznih krajeva Hrvatske. I ove godine na Festu su pristigli Janjevci, stanovnici Boke kotorske koji će u nedjelju svečano proslaviti svoga zaštitnika sv. Tripuna, hodočasnici iz drugih biskupija i iz susjedne Bosne i Hercegovine.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Središnje pontifikalno euharistijsko slavlje  na svetkovinu dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. Misa je slavljena ispred dubrovačke katedrale u koncelebraciji još devet (nad)biskupa i sedamdesetaksvećenika, brojnih redovnica i redovnica, hodočasnika iz drugih župa kao i iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja,brojnih vjernika štovatelja sv. Vlaha.

- Dubrovnik je sv. Vlaha izabrao kao svoga zaštitnika još prije 11 stoljeća. Kroz sve to dugo vrijeme grad je imao podosta svojih stradanja, ali je još uvijek tu zajedno sa svojim zaštitnikom - kazao je u uvodu propovijedi biskup Križić te dodao:  - On je ovaj grad štitio bolje od njegovih prekrasnih zidina i utvrda. Sveti je Vlaho za Dubrovnik i više od zaštitnika: on je na neki način identitet ovoga grada. Njegov lik, kao lik nekog svemoćnog stražara, bdije nad ulaznim vratima grada i jamči sigurnost njegovim sadašnjim i budućim naraštajima. On je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada.
 
Rekavši kako se sv. Vlahu, kao i o drugim mučenicima iz toga vremena, ne zna puno jer gotovo da nije bilo ljudi koji su mogli napisati njihovu biografiju, propovjednik je kazao da je „do nas došla predaja njihova velikog štovanja i iskustvo njihova moćnog zagovora“. Sv. Vlaho, biskup i mučenik, svojim je životom, i napose svojim mučeništvom zbog Isusa, ostavio snažan dojam na kršćane svoga vremena, te se njegovo štovanje brzo širilo po cijeloj Crkvi.

„Crkva ne poznaje neko razdoblje kada nije morala davati mučenike. Nije to bilo u svim krajevima svijeta, ali je uvijek negdje bilo“, kazao je biskup Križić te naveo podatak organizacija „Open Doors“ od 15. siječnja ove godine u izvještaju „World Watch List 2020“ gdje je istaknuto kako je progon kršćana u čak 73 zemlje svijeta na visokoj razini, te da je više stotina osoba ubijeno zbog vjere.

Kako se u ovoj crkvenoj godini poseban naglasak stavlja na poslanje djedova i baka darove na misi prinijeli su upravo djedovi i bake: Anica i Branko Daničić (iz župe sv. Petra – Boninovo), Branko i Veronika Mazarekić (iz župe sv. Mihajla – Lapad) i Frano i Stojka Šutalo (iz župe sv. Andrije – Pile). Misna čitanja i zazive molitve vjernika čitali su predstavnici različitih župa Dubrovačke biskupije, a liturgijsko pjevanje predvodili su udruženi Mješoviti katedralni zbor i zbor župe sv. Križa iz Gruža kojima je dirigirala Maja Marušić, dok je za orguljama bio Marko Palčok.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić zahvalio je na kraju predvoditelju mise dajući odgovor na pitanje kojim je propovjednik završio svoju propovijed o tome hoće li Krist kad ponovno dođe naći vjere i u ovom gradu, te da je potraživši odgovor u srcu našao ono 'hoće' budemo li po nadahnuću sv. Vlaha i dalje biti ljudi koji služe, nose svoje križeve i slijedeći Krista pomažu ih nositi i drugima. „Nismo mi izabrali sv. Vlaha nego je on izabrao nas. On je otvorio svoje srce ovom Gradu i zato ovaj Grad može uvijek ponovno otvarati svoje srce njemu i njegovim nadahnućima,“ kazao je biskup Uzinić.

Novi katedralni župnik don Marin Lučić pročitao je redoslijed sudionika svečane procesije koja je nakon mise krenula dubrovačkim povijesnim ulicama.

Na misi su u svečanoj odjeći sudjelovali festanjuli 1048. Feste sv. Vlaha dr. sc. Ivica Đurđević-Tomaš, kapetan i Ivica Vrlić, kamenoklesar, obrtnik, kao i dosadašnji festanjuli te rektor crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić. Mogli su se vidjeti i vjernici u različitim narodnim nošnjama iz raznih krajeva.

Uz biskupa domaćina i biskupa predvoditelja slavlja koncelebrirali su: mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, zatim mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor, mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Rrok Gjonelleshaj, barski nadbiskup i apostolski upravitelj kotorski, mons. Ilija Janjić, kotorski biskup u miru, kao i provincijali i provincijalke nekih redovničkih zajednica, izaslanici drugih crkvenih poglavara. Na svečanom misnom slavlju bili su prisutni i predstavnici drugih religijskih zajednica među kojima i vladika Dimitrije Rađenović, episkop zahumsko-hercegovački i primorski. Stigao je i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Kardinala Stepinca.

Na slavlje dubrovačkog Parca stigli su i visoki državni dužnosnici: predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, premijer Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, zatim ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i drugi ministri, predstavnici raznih institucija, diplomatskog zbora, društveno-političkog i kulturnog života. Na misi je bila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem bili su nazočni i županijski dužnosnici, a uz gradonačelnika Mata Frankovića gradski dužnosnici.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Gostovanje malonogometnih reprezentacija Hrvatske i Irana i dosadašnja finala Turnira mjesta odlaze u prošlost, rekord po popunjenosti tribina i svih okolnih ulaza i prolaza gdje su se gledatelji uspjeli nagurati od sinoć drži prvi derbi "della planina" povijesni susret Brgata i Postranja. U dvorani na Mljekari, kao i na svim obližnjim parkiralištima, ali i uz cestu od Bjelica do Kantula se tražilo mjesto više.

Brojniju podršku su imali Postranjani, u "njihovim bojama" je bilo 70 posto dvorane, što su iskoristili odmah na startu i preko Ivana Keleza poveli već u prvoj minuti. U nastavku prvog dijela Brgaćani stalnim napadima bezuspješno pokušavaju doći do izjednačenja, a Postranjani prijete opasnim kontrama, te pred odmor iz slobodnog udarca Vicko Miloslavić povećava prednost na 2:0.

U drugi dio Brgat kreće još ofenzivnije, a s druge strane Postranjani pomalo ostaju bez snage, pa Domagoj Žeravica i Ivan Kristović do sredine drugog dijela vraćaju utakmicu na početak. Brgat nakon izjednačenja ima nekoliko šansi za veliki preokret i pobjedu, ali ostaje 2:2 i podjela bodova.

Penali, koji odlučuju koja će momčad biti u prednosti u slučaju jednakog broja bodova, donijeli su niz obrana golmana, koji su na kraju i pucali penal jedan drugom. Rukometaš na vratima Brgata Luka Bevanda prvo brani udarac Mara Sambraila, a onda i pogađa za veliko slavlje Brgaćana.

U ostalim utakmicama smo još tri puta gledali penale. Neriješeno su završile obje utakmice u skupini "B", a prednosti u slučaju jednakog broja bodova su osigurali Mišići/Zona protiv Brašine i Mini Čibača protiv Popolice.

Treći remi je bio u utakmici skupine "C" Soline/Plat – Čelopeci, a nakon penala prednost imaju Čelopeci.

Bjelice su slavile protiv oslabljene Fix Čibače, Krstac/Trgovište očekivano protiv Mljekare, a Gornja Čibača je uvjerljivo završila nastup u skupini "C" i proslavila ulazak u četvrtfinale s 8:0 protiv Pod Petrače.

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

GRUPA A

Brgat – Postranje 2:2 p(2:1)

0:1 Ivan Kelez; 0-2 Vicko Miloslavić; 1-2 Domagoj Žeravica; 2:2 Ivan Kristović

Brgat: Domagoj Žeravica,Vicenco Kraljić,Petar Kraljić,Luka Kraljić,Marin Barović, Niko Ničetić,Luka Bevanda,Ivan Knego,Matej Perović(žk),Jakov Kristović,Ivan Kristović(žk)
VODITELJ : Antonio Vojvodić

Postranje: Ivan Kelez, Vicko Miloslavić, Stijepo Sambrailo,Maroje Miloslavić, Maro Sambrailo, Stijepo Miloslavić ,Miho Galjuf(žk), Pero Kelez, Periša Regjo, Filip Kurbelašvili(žk),Tomo Kurajica
VODITELJ: Đivo Miloslavić

Krstac/Trgovište – Mljekara 4:2

1:0 Nikola Grkeš; 2:0 ag. Maroje Miloslavić; 2:1 Mateo Dubelj; 2:2 Lovre Bagur; 3:2 Nikola Grkeš; 4:2 Franjo Gadžić

Krstac/Trgovište:Franjo Gadžić, Hrvoje Stojić, Belmondo Gagro, Josip Duper, Dario Bjelopera, Nikola Drašković,Vedran Sučić, Vicko Grkeš, Nikola Grkeš

Mljekara: Maro Dubelj, Ivan Dubelj, Mateo Dubelj, Marin Ivušić, Petar Prce, Maroje Miloslavić, Blaženko Radić, Mirel Strazičić, Antonio Lučić, Ante-Baldo Bender, Lovre Bagur
VODITELJ: Danijel Nikolić Švabo

Poredak: 1. Brgat 4 boda (6:3); 2. Postranje 4 (7:2); 3. Krstac/Trgovište 3 (5:6); 4. Mljekara 0 (2:9)

GRUPA B

Brašina – Mišići/Zona 3:3 p (2:3)
0:1 Jasmin Salihović; 1:1 Leo Pušić; 2:1 Leo Pušić; 2:2 Antonio Raič; 2:3 Ivan Puljić; 3:3 Zvonimir Oberan

Brašina: Josip Jurjević,Božo Džamarija,Šime Matković,Ivan Matković, Leo Pušić,Miljenko Meštrović,Petar Šilježar, Mateo Delić, Zvonimir Oberan, Karlo Marlais  VODITELJ: Marijan Jurić

Mišići/Zona: Niko Zrilić, Nikša Mišić, Robert Bender, Jasmin Salihović, Zvonimir Burić, Antonio Raič (žk), Marijo Puljić , Ivan Puljić, Robert Ćorak

Popolica – Mini Čibača 1:1 p(0:2)

1:0 Toni Paskojević; 1:1 Romano Jarak

Popolica: Dario Marlais, Toni Perić, Toni Paskojević, Ivan Matić, Mladen Bogoje, Ivan Bogoje, Vinko Knego, Maro Martić
VODITELJ: Mišo Martić

Mini Čibača: Davor Prce, Ante Burum, Božo Gustin, Gabriel Curić (žk), Ivan Tomić, Romano Jarak, Mislav Pavlović, Marko Grgurević, Vide Prce,Mario Prce, Josip Raguž.
VODITELJ: Tomislav Papac

Poredak: 1. Brašina 4 boda( 5:3); 2. Mini Čibača 4 (4:2); 3. Mišići/Zona 1(4:6); 4. Popolica 1(1:3)

GRUPA C

Gornja Čibača – Pod Petrača 8:0  

1:0 Vlaho Radić; 2:0 Vlaho Radić; 3:0 Davor Cverlin; 4:0 Ivan Perić; 5:0 Mario Krkić; 6:0 Ivan Perić; 7:0 Davorin Krešić; 8:0 Ivan Perić

Gornja Čibača: Dragan Palameta, Davorin Krešić, Matej Perić, Ivan Perić, Branimir Perić, Igor Žilić, Mario Krkić, Maro Benić, Ivo Raguž, Vlaho Radić, Davor Cverlin, Tomislav Tomičić
VODITELJ /PREDSTAVNIK: Miroslav Marić / Niko Palameta

Pod Petrača: Lovro Miletić , Lovro Bašić, Nermin Omerović, Ajdin Omerović, Kenan Omerović,Nikša Kulaš,Ante Kulaš,Marino Matijaš,Maro Ledinić, Edmond Pecolaj
VODITELJ/PREDSTAVNIK: Igor Matijaš / Vide Ćorak

Poredak: 1. Gornja Čibača 6 bodova (11:0); 2. Srebreno 0 (0:3)(utakmica manje); 3. Pod Petrača 0 (0:8)(utakmica manje)

GRUPA D

Soline/Plat – Čelopeci 1:1 p (1:2)
0:1 Jak Kojaković; 1:1 Antonio Sentić

Soline/Plat: Ile Katić,Tomi Kuzmić,Jozo Nardelli,Ivo Katić,Nikola Lasić,Antonio Sentić, Željko Račić,Vlaho Kvestić,Ivan Gumbas,Ivan Anđelinić, Pero Saulan,Toni Muhoberac
VODITELJ: Nikša Arbanasin

Čelopeci: Damir Zovko, Pero Grbić, Milan Mikulić, Kristijan Rašica, Luka Curić , Jak Kojaković, Zlatko Tokić, Davor Mišić, Matej Papac,Matko Haičman, Vjeko Haičman, Antonio Varga, Michel Curić

Bjelice – Fix Čibača 2:0
1:0 Mateo Kesovija; 2:0 Lukša Noković

Bjelice: Domagoj Prkut, Lukša Noković, Vlaho Previšić, Ivica Vlašić, Vlaho Lučić, Ivica Lučić, Mateo Franić, Antonio Milić, Nikša Prkut, Vlaho Kesovija, Mateo Kesovija, Mato Brajković, Ivan Ćorić
VODITELJ: Mario Raguž

Fix Čibača: Marko Kriste, Vidan Vidić, Kristijan Prkut, Ante Džamarija, Ivo Raguž, Marijo Raguž, Stijepo Jarak, Krešo Prkačin, Tomislav Lakić, Matej Radić, Marin Kuna
VODITELJ Josip Vidić

Poredak: 1. Soline/Plat 4 boda (3:2); 2. Bjelice 3 (3:2); 3. Čelopeci 2 (2:2) 4. Fix Čibača 1 (1:3)

Četvrte nedjelje Zimske lige Nogometnog kluba Župa dubrovačka odigrano je 11 od 12 predviđenih utakmica u kojima je postignuto 38 golova. Donosimo rezultate i strijelce na današnjim utakmicama.
 
2008. godište        

Župa dubrovačka A - Ombla 3:0
(Ante Kulaš 2, Cristian Varela/-)
                    
Božo Broketa - Župa dubrovačka C 0:3 b.b.
                        
2009. godište        

Župa dubrovačka A - Konavle 3:0    
(Maro Miloslavić, Gabriel Bender, Ante Miletić /-)                    

Župa dubrovačka B - Župa dubrovačka C 3:1
(Franko Šimunović 2, Paulo Radić / Đivo Mišić)
                    
2010. godište        

Župa dubrovačka A - Gošk Dubrovnik 3:0
(Toni Ljumović 2, Luka Duper /-)                    

DU Talent A - Konavle    4:0    
(Vlaho Matić 3, Toni Čuić/-)    
                
Župa dubrovačka B - Gošk Dubrovnik 3:0    
(Nikola Šutalo, Matej Pavlović, Leon Meter/-)    
                
DU Talent B - Konavle    0:0                        

2011. godište

Župa dubrovačka A - Konavle Gruda 0:2    
(-/ Matej Mršić, Matej Cvjetković)

Župa dubrovačka B -  Konavle Čilipi 0:4    
(-/ Niko Obradović, Ivan Matić, Luka Vukić, Mato Drobac)
                    
2012. godište

Konavle Gruda - Župa dubrovačka C 1:2    
(Maro Klaić / Lovro Duper, Roko Ilić)    

Župa  dubrovačka B - DU Talent A 0:9    
(- / Jakov Bjeloš 3, Marino Maslać 3 ,Maroje Puzović 2, Davor Šundrica) 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

U nazočnosti velikog broja vjernika kao i poštovatelja dubrovačke tradicije  pred zbornom crkvom dubrovačkog Parca otvorena je 1048. Festa sv. Vlaha, zaštitnika Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije.

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u svom obraćanju je govorio o tome kako smo postali stara Crkva, dotaknuo se demografske slike te u primjeru sv. Vlaha potražio neke odgovore. Podsjetio je i kako Crkva danas proslavlja Dan života, a u ovoj godini je posebno posvećena starijim osobama, međugeneracijskoj solidarnosti i poslanju djedova i baka.

Svetoga Vlaha zamišljamo kao starog i dobrog starca, kazao je biskup. On jest star, ima preko 1700 godina, ali nije ostario. „A nije ostario zato što je prignut nad ovaj Grad i njegove stanovnike“, ustvrdio je. Nije se pretočio u kameni kip bez osjećaja, kako ga se prikazuje, nego je prisutan u životu svakog od nas, svakog stanovnika ovoga Grad, šteta ovim ulicama i čini ovaj grad posebnim Gradom.

„Naš sv. Vlaho je star, ali je uvijek i mlad. Jer je njegovo nadahnuće evanđelje. Onaj kojeg nasljeduje i svjedoči 1048. godina ovom Gradu je Isus Krist“, istaknuo je biskup.

Mi smo stara Crkva, ustvrdio je biskup Uzinić i potaknuo okupljene na promišljanje o tome jesmo li postali ostarjela Crkva. Ne u smislu da je na misama više starijih nego mlađih nego u jednom drugom smislu. „Ostarjela Crkva je ona koja je prignuta nad samu sebe, koja se začahurila u svojim tradicijama, koja nije sposobna otvorenim očima gledati svijet i vrijeme u kojem živi i čitati znakove vremena u svijetlu evanđelja Isusa Krista, koja nije sposobna osluškivati Duha Svetoga i osluškujući Duha Svetoga biti u službi ljudi koji sada žive i ovog našeg vremena“, poručio je biskup Uzinić.

Mi smo star narod i staro društvo, nastavio je biskup. I Europa je stara i pomalo ostarjela. Ovdje više mislim na činjenicu da nas je sve manje. To je potkrijepio nekim primjerima te se upitao zašto smo ostarjeli. „Zato što su nam možda neki drugi interesi bili ispred onoga prignuti se, darovati se, služiti.“

Poželio je na kraju svima da nam sv. Vlaho ponovo zasja, i svojim primjerom i svojim zagovorom, da ne bi, iako stari bili ostarjeli, nego da bi se stavili u služenje drugima, u ljubavi. To je činio sv. Vlaho dok je bio živ, a onda čini već 1048. godina za ovaj grad i ove ljude. Tako je prije njega činio Isus Krist kojega je on slika i primjer, zaključio je biskup Uzinić. 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

Rektor zborne crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić pročitao je, na njemu svojstven zanimljiv način, čestitke i pozdrave za Festu pristigle ne samo s kopna nego i s mora. Djeca u narodnim nošnjama prinijela su darove na blagoslov, među kojima su bile i bijele golubice. Nakon blagoslova biskup je otvorio crvenu košaru iz koje su bijele golubice poletjele u slobodu, na radost svih prisutnih.

Na otvorenje Feste pristigli su: Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije; Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup i predvoditelj središnjeg misnog slavlja; Petar Palić, hvarski biskup i generalni tajnik HBK te Tomislav Rogić, šibenski biskup. Među vjernicima su bili svećenici, redovnici i redovnice, redovnički poglavari i poglavarice, izaslanici, predstavnici drugih religijskih zajednica.

Stigli su i državni dužnosnici na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, županijski i gradski dužnosnici i predstavnici institucija iz cijele Hrvatske i mnogi drugi. Među njima je na otvorenju bio i gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima. Kako Grad Dubrovnik na sv. Vlaha slavi svoj dan biskup im je čestitao Dan Grada.

Ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević – Tomaš i Ivica Vrlić podigli su barjak sv. Vlaha na standal ispred parčeve crkve, a okupljeni puk predvođen zborom otpjevao je Himan sv. Vlahu, čime je 1048. Festa sv. Vlaha otvorena.

- Treći put vas s ovog mjesta pozdravljam u funkciji gradonačelnika Grada Dubrovnika i, kao što to dobra praksa nalaže, treći put ću ukratko izložiti sve ono što je gradska uprava ostvarila kroz proteklu godinu dana.

Ovo je grad kojeg neizmjerno volimo, kojeg zovemo domom, čiju povijest poštujemo, baštinu čuvamo i čiju tradiciju živimo. To radimo i danas, uoči dana ki dohodi nami jednom na godište, kada se 1048. put spremamo slaviti našeg nebeskog zaštitnika - svetoga Vlaha.

Na nama je danas da ovaj drevni grad s naslijeđem države uistinu učinimo mjestom za kvalitetan i ispunjen život, vodeći se pritom samo jednom niti vodiljom – da u svemu što radimo uvijek na prvom mjestu ističemo interese Grada i građana.

Na taj sveti postulat brige o javnom obvezuju nas naši potomci kojima ćemo Grad ostaviti, ali i svi naši pali anđeli, hrabri hrvatski branitelji i oni koji su ovaj grad u Domovinskom ratu obranili, bilo aktivno ili ostankom na svojim kućnim pragovima. Neka nas na tom putu vodi požrtvovnost i providnost svetoga Vlaha, ali i državničko umijeće naših predaka.

Interese Grada znamo štititi, pokazali smo to i prošle godine kada smo raspleli gordijski čvor s tvrtkom Excelsa nekretnine izborivši dugo obećavanu koncesijsku naknadu i osiguravši naplatu višegodišnjih dugovanja.

Značajnije projekte ostvarene ili započete od prethodne Feste prikazali smo vam u videu koji ste upravo odgledali. Taj popis nije kratak, i u tome nalazim ohrabrenje. Znači to da smo na dobrom putu ostvarenja svega onoga za što su nas naši građani na izborima ovlastili. Ne zovemo to vladanjem, nego dobrim gospodarenjem i služenjem.

A pravilno služiti možemo jedino razboritim upravljanjem i odgovornim trošenjem javnog novca. Nažalost, u javnosti je prisutna posve pogrešna predodžba kako je Dubrovnik grad izobilja, kao neka hrvatska verzija Eldorada, pa nam se često zbrajaju grijesi i predbacuju nam se propusti koji niti nisu naši. Činjenica jest da je ovogodišnji proračun najveći u povijesti, međutim ni tako rekordan, on nije dostatan za realizaciju svega onoga što je potrebno napraviti kako bismo u svakom kutku ovog grada izjednačili kvalitetu života i kako bismo desetljećima zapostavljani komunalni standard uskladili sa zahtjevima suvremenog života. A upravo to je posao koji nam je povjeren.

Nešto od toga već smo riješili i prekrižili s popisa. Uspješnim završetkom izgradnje pročistača i njegovim puštanjem u rad višedesetljetni problem ovog grada prestao je biti problem. Saniramo odlagalište otpada na Grabovici kako bismo ga konačno zatvorili, a zahvaljujući dostupnim europskim, nacionalnim i vlastitim sredstvima pokrećemo brojne investicije u mrežu vodoopskrbe i odvodnje. Sve su to pitanja koja su godinama dio javno-političkog narativa, a upravo će ih ova gradska uprava iznijeti na svojim leđima.

Pokrenuli smo velike i značajne kapitalne projekte, stvaramo preduvjete za širenje zone stanovanja na prigradska područja. Prvi stanovi za mlade obitelji, izgrađeni prema vlastitom modelu poticane stanogradnje, već niču u Mokošici. Nepravednosti koje su obilježile sve prethodne modele POS-a želimo izbjeći pod svaku cijenu i biti sigurni da će stanovi pripasti samo onima kojima su zaista i potrebni.

U obrazovanje i osnovnoškolske kapacitete samo u protekloj godini investirali smo 100 milijuna kuna. Sustavno ulažemo u kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu skrb, a te donacije mjere se u milijunima kuna. Na osnovu donesene Strategije razvoja sporta definirali smo prioritete i pokrenuli ciklus ulaganja u sportsku infrastrukturu koji se više ne može zaustaviti.

Štitimo vrijednu spomeničku baštinu i postavljamo nove kriterije u upravljanju turizmom. Od destinacije koju je turizam skoro pregazio, postali smo promotori održivosti i odgovornosti. Naše napore sve više prepoznaje svjetska turistička javnost i mediji. Nije to slučajno, ma što o tome neki mislili.

Znamo iskoristiti sredstva EU fondova. Posve ignoriran od prethodnih uprava, taj vid financiranja osigurao nam je preko 100 milijuna kuna bespovratnih vanproračunskih sredstava.

Priznanje za najbolji hrvatski grad u kategoriji Pametnog grada opravdamo projektima baziranim na strateškoj primjeni najmodernijih tehnoloških rješenja.

Približili smo rad gradske uprave građanima, vodimo računa o svim društvenim skupinama: o gospodarstvenicima, ženama poduzetnicima, o udrugama mladih, braniteljima, učenicima, djeci, roditeljima, osobama s invaliditetom, potrebitima i našim građanima  treće životne dobi.

2020. godinu obilježit će kulminacija svih nabrojenih aktivnosti, a ono što smo unijeli u naše planove možemo realno i ostvariti

I zato sve vas koji kao odabrani predstavnici građana sudjelujete u političkom životu Grada pozivam da izbjegavamo sitne antagonizme i da uvijek ustrajavamo na afirmativnom i konstruktivnom radu za opće dobro.

Od našeg Parca tražimo nebeski zagovor i zaštitu, istu ona koju nam je vjerno pružao, uvijek kada je to bilo potrebno. Neka nas i dalje vodi naprijed svojom čvrstom rukom, krepošću duha i blagošću srca.

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, svim građanima, ovogodišnjim laureatima, našim pomorcima, Dubrovčanima izvan Domovine i svim dragim gostima čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika.

Pozdravljam Vas, kako i doliči, riječima – Živio sveti Vlaho! - poručio je Mato Franković gradonačelnik Grada Dubrovnika.

Odavanjem počasti poginulim braniteljima kod spomen obilježja na groblju Boninovo započeo je središnji program obilježavanja Dana Grada i Feste svetog Vlaha.

Vijence su u spomen na stradale hrvatske branitelje položili i svijeće upalili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te gradski vijećnik Blaž Pezo.

Vijenac su položili i župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik grada prijatelja Vukovara Ivan Penava, predstavnici Policijske uprave dubrovačke-neretvanske te predstavnici udruga branitelja i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković donio je Zaključak kojim se utvrđuje besplatan prijevoz autobusima Libertasa za Festu sv. Vlaha počevši od podne na Kandeloru.

Naime, besplatan prijevoz vozilima trgovačkog društva Libertas Dubrovnik d.o.o. na linijama koje prometuju od i prema povijesnoj jezgri osiguran je svim putnicima od nedjelje, 2. veljače od 12:00 sati, do posljednjeg polaska i to na svim linijama koje prometuju u gradskom prometu, uključujući i liniju broj 35. Na dan proslave Feste svetog Vlaha, u ponedjeljak, 3. veljače, na svim linijama u gradskom prometu osiguran je besplatan prijevoz od prvog jutarnjeg polaska do posljednjeg noćnog polaska, uključujući linije 28 I 35.

Sukladno dosadašnjim najavama u završnoj fazi je izgradnja i uređenje nogostupa na dionici državne ceste D8 u naselju Plat (Jelići). Završetak radova očekuje se sljedeći tjedan.

Radove je uz prethodnu suglasnost Hrvatskih cesta financirala Općina Župa dubrovačka, a osim nogostupa uređena je i odvodnja oborinskih voda te postavljena javna rasvjeta na kompletnoj dionici.

Nakon izrade projektne dokumentacije i provedenog javnog natječaja za izbor najpovoljnijeg izvođača, radove u iznosu od gotovo 700.000,00 kn izvodi tvrtka Tehnogradnja d.o.o.
Završeno je uređenje dionice državne ceste D8 u naselju Kupari (preko puta benzinske crpke) gdje su u suradnji Općine Župa dubrovačka i Hrvatskih cesta izvedeni radovi na uređenju oborinske odvodnje s prometnice, a kroz iste radove je riješen i problem nelegalnog parkiranja vozila te je tako povećana sigurnost prometa na ovoj dionici. U nastavku iste dionice završili su i radovi na uređenju spoja postojećeg nogostupa te postojećeg pothodnika kako bi se dodatno povećala i sigurnost pješaka.