Popodnevni dio programa zadnjeg dana festivala “Grad od riječi”, u sklopu obilježavanja 70 godina djelovanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, održan u subotu, 12. listopada 2024., bio je ispunjen različitim događanjima. Među prvima, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, Boris Njavro i Vinko Rožić, tajnik održali su predavanje dubrovačkoj publici o izazovima s kojima se susreće izdavaštvo u Dubrovniku. Njavro se osvrnuo na ključne izazove s kojima se suočava izdavaštvo u Dubrovniku. Društvo dubrovačkih pisaca, osnovano 2009. godine, do danas je izdalo oko 100 knjiga, uglavnom djela dubrovačkih autora. Iako je u gradu prisutno 4-5 ozbiljnih izdavača, Njavro je istaknuo da je najveći problem nedostatak medijske pozornosti. Na predavanju je naglašeno kako autorima u manjim sredinama nedostaje podrška koja postoji u većim gradovima poput Zagreba, gdje mediji redovito prate i promoviraju autore. Lokalni izdavači također se suočavaju s financijskim izazovima, a jedan od glavnih problema je i suradnja s tiskarama. Zbog visokih troškova, Društvo dubrovačkih pisaca odlučilo je tiskati svoje knjige u Poljskoj, gdje su cijene povoljnije nego kod domaćih tiskara. Njavro je također pohvalio podršku lokalnih institucija, poput Narodne knjižnice, koja im je uvijek izlazila u susret u organizaciji događanja. No, unatoč pomoći, izdavački posao u Dubrovniku opisao je kao težak, gotovo “rudarski”, ističući da bez strasti prema knjigama ovaj posao ne bi bio održiv. Na kraju predavanja, Vinko Rožić osvrnuo se na važnost poštivanja autorovih želja prilikom dizajniranja knjiga te je pohvalio visoku kvalitetu pojedinih naslova koje je Društvo izdalo, napominjući da je suradnja s tiskarama ključno pitanje kada se radi o kvaliteti konačnog proizvoda.

Nakon predavanja Društva dubrovačkih pisaca, Tina Di Reda, konzervatorica i restauratorica u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, održala je predavanje o Dubrovačkim knjižnicama, s posebnim naglaskom na Znanstvenu knjižnicu Dubrovnik i njezine vrijedne zbirke. U svom izlaganju, Di Reda je predstavila bogatstvo lokalnih i nacionalnih povijesno-kulturnih zbirki koje se čuvaju u palači Bassegli-Kaboga. Nakon uvodnog pregleda knjižničnog fonda, naglasila je važnost očuvanja tih zbirki, kao i rad Odjela zaštite i restauracije građe, koji je započeo s radom krajem 2008. godine. Predavanje je također obuhvatilo konkretne konzervatorsko-restauratorske projekte, s posebnim osvrtom na odabrane projekte restauracije koji čuvaju kulturnu baštinu Dubrovnika.

U okviru kulturnog programa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, povjesničar umjetnosti i član uredništva časopisa “Dubrovnik”, Ivan Viđen, održao je predavanje na temu “Od ogranka do Matice i obratno - povijest, struktura i djelatnost Matice hrvatske u Dubrovniku od 1954. do 2000.”. Viđen je pružio uvid u strukturu i djelovanje Matice kroz različite povijesne periode, ističući njen značaj za očuvanje kulturne baštine i promociju dubrovačkih književnika te njenu snažnu povezanost s gradom.

Matica hrvatska osnovana je 1842., no ideje o njenom osnivanju postojale su još od 1820-ih. Od prvog dana Matica je bila usko povezana s Dubrovnikom i njegovim kulturnim nasljeđem. Već prva knjiga koju je Matica tiskala bila je Gundulićev Osman 1843., što nije bilo slučajno s obzirom na važnost dubrovačkog književnog jezika za Ilirce i hrvatski narodni preporod.
Viđen je istaknuo kako je Matica hrvatska od samih početaka promicala tiskanje starih dubrovačkih pjesnika, kao i narodnih pjesama. Matica je širila svoje djelovanje kroz povjerenike, a među najvažnijima u Dubrovniku bio je Dragutin Pretner. Posebno se osvrnuo na razdoblje između dvaju svjetskih ratova, kada je osnovan pododbor Matice u Dubrovniku 1937., na čelu s dr. Ernestom Katićem. Nakon Drugog svjetskog rata, rad Matice bio je suspendiran, ali je obnovljen 1954., kada je Dubrovnik ponovno postao važan centar kulturnih aktivnosti, osobito kroz časopis Dubrovnik, koji je prvi put tiskan 1955. godine. Matica je također bila jedan od inicijatora podizanja spomenika Marinu Držiću i Franu Supilu te osnivanja Doma Marina Držića. Viđen je zaključio predavanje istaknuvši kako je Matica hrvatska oduvijek gledala na Dubrovnik kao na izvor hrvatske kulture, a dubrovački ogranak imao je ključnu ulogu u očuvanju baštine i razvoju kulturnog života grada.

Nakon povijesnog pregleda dubrovačkog Ogranka, Željko Andrijanić, novinar Večernjeg lista, predstavio je svoj književni prvijenac “Pisma iz vječnosti”. Na predstavljanju su, uz autora, sudjelovali Đorđe Obradović, docent, doktor znanosti s Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku i Ivana Grkeš, predsjednica dubrovačkog Ogranka koja je moderirala predstavljanje. Ivana Grkeš istaknula je kako je knjiga stigla poštom kao poklon Ogranku, što je dovelo do odluke da je predstave u sklopu festivala. “Radnja romana djelomično se odvija u Dubrovniku, što je dodatni razlog za ovu promociju,” naglasila je Grkeš, istaknuvši važnost podrške autorima koji su na početku svog stvaralačkog puta. Obradović je istaknuo emotivnu snagu romana, priznajući da ga je knjiga dirnula do suza. “Počeo sam plakati na desetoj stranici i nisam prestao do kraja. To je djelo koje u sebi skriva poeziju, a nadam se da će autor jednog dana objaviti i zbirku poezije,” rekao je Obradović, pohvalivši autorov stil i njegovu sposobnost da razotkrije duboke emocije kroz jednostavne trenutke. Željko Andrijanić je ispričao kako je roman nastajao kroz 17 godina. Počeo ga je pisati 2006. godine, kada je na pet stranica izložio priču o novinaru koji doživljava slom i odlučuje napustiti sve. S vremenom je radio u Večernjem listu, gdje je kao dopisnik iz Mostara paralelno razvijao svoj roman. 2015. godina bila je ključna jer je tražio izlaz iz novinarstva i otvorio kafić. Pri stvaranju lika u romanu surađivao je sa psihijatrom, a posebno je inspiraciju crpio iz osobnih iskustava poput gubitka susjede 2017. godine, što je utjecalo na razvoj priče. Roman je priveden kraju 2022. godine, a Andrijanić se zahvalio svima koji su ga podržali i onima koji će pročitati njegovu knjigu.

Književna tribina “Što te žulja?”, koja je održana kao završni događaj festivala “Grad od riječi”, okupila je autore koji su kroz razgovor s publikom podijelili što ih inspirira i potiče na pisanje. Na tribini su sudjelovali Danijela Crljen, Žarko Dragojević, Maro Mojaš, Barbara Klepić, Marija Lučić i Željko Andrijanić, a tribinu je vodila Ivana Grkeš. Grkeš je izrazila posebno zadovoljstvo zbog održavanja tribine, naglasivši kako ju uvijek zanima što potiče ljude da pišu te što ih “žulja”. “Okupljeni autori nemaju mnogo toga zajedničkog osim strasti prema pisanju”, izjavila je. Danijela Crljen, autorica romana Strah od kupine, podijelila je da piše jer je smeta nepravda. “Žuljaju me obiteljski odnosi, pitanje zašto mislimo da su naše odluke naše, a zapravo nisu.” Najavila je i svoj drugi roman, posve različit od prvog. Maro Mojaš je govorio o svojoj knjizi Smrt/Ljubav, naglasivši kako je izdavanje knjige iznimno intiman akt. Njegova knjiga je tek prva u planiranom serijalu od četiri djela, a nastavak najavljuje sljedeće godine. Žarko Dragojević, autor romana Prolaz na jugoistok, osvrnuo se na problem ubrzanog tempa života zbog kojeg mnogi ne stignu uživati u književnim i umjetničkim djelima. “Nažalost, više tražimo inspiraciju od tehnologije poput ChatGPT-a nego iz stvarne literature,” dodao je. Barbara Klepić, pjesnikinja i autorica zbirke Džepovi od marcipana, istaknula je koliko joj poezija znači kao osobni izraz. “To nije hrabrost, to je potreba. Pjesništvo je moj način da konzerviram iskustva.” Marija Lučić, autorica zbirke poezije Dubrovnik narančama ozaren, podijelila je kako je pisanje za nju oblik stvaranja i izražavanja dubokih emocija, dok je Željko Andrijanić izrazio zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe tehnologije među mladima te izrazio nadu da će mladi autori podići kulturnu scenu na viši nivo.

Festival su financijski podržali Grad Dubrovnik, Ministarstvo kulture i medija, Dubrovačko-neretvanska županija, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Otok Lokrum. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku zahvaljuje svim podupirateljima, sudionicima, suradnicima i posjetiteljima koji su svojim prisustvom i doprinosom omogućili uspješan tijek festivala. Njihova podrška pomogla je u stvaranju novog kulturnog prostora u Dubrovniku, a dubrovački Ogranak se raduje budućim zajedničkim projektima i kulturnim inicijativama u “Gradu od riječi”.