Četvrtak, 11 Lipanj 2026

Župski portal

Vjernici Župe Mandaljena sa svojim barjaktarima i barjacima i nekoliko župskih trombunjera, okupili su se rano jutros u 6:15 kod crkve Gospe od Obrane na Dupcu ta nakon blagoslova krenuli pješke kroz Orsulu na Festu u Grad.  Hodočasnicima i barjaktarima iz Mandaljene pridružio se i barjak sv. Ilara s barjaktarom, a na putu prema Gradu trombunima i barjacima su pozdravili ostatke kapelice stare Gospe (kod skretanja na put kroz Orsulu),  spomenik domobranima u Orsuli, ostatke kapelice sv. Orsule te crkvu sv. Jakova. 

Našu tradicionalnu fotogaleriju "Župljani na procesiji Feste Svetog Vlaha" donosimo 19. put. Sve je počelo već davne 2008. godine u prvoj godini rada našega portala kada je objavljena prva fotogalerija.

Od tada iz godine u godinu, iz Feste u Festu redovno donosimo ovu već tradicionalnu galeriju prateći brojne Župljane u narodnim nošnjama i župske barjake koji se vijore u procesiji.

Ove godine uživajte u ljepoti župskih narodnih nošnji, Župki i Župljana u procesiji Stradunom kroz 60 slika.

Nakon svečanog euharistijskog slavlja uslijedila je Procesija Feste sv. Vlaha 2026. Ulicom od Puča, pored Onofrijeve fontane, Stradunom, kroz crkvu sv. Vlaha do katedrale. Kišni oblaci su prekrivali nebo, ali su kišu većim dijelom trajanja procesije sačuvali u oblacima.

U procesiji su sudjelovale župe i razne skupine pod svojim barjacima, a među vjernicima, kako to obično i biva, mnogi su bili obučeni u narodne nošnje svoga kraja što je procesiji davalo dodatnu ljepotu povezujući je s proteklim stoljećima štovanja armenskog sveca koji je postao dubrovački zaštitnik još od kraja 10. stoljeća kada se, prema pobožnoj predaji, ukazao svećeniku Stojku kako bi spasio Dubrovnik od napada neprijatelja.

Moćnik glave sv. Vlaha, relikvije koja je prije tisuću godina došla u Dubrovnik, ulicama povijesne jezgre nosili su biskupi i nadbiskupi, a ispred pravoslavne crkve štovanje moćima iskazali su i pravoslavni svećenici. U procesiji su provincijalni poglavari, kanonici, dekani i drugi svećenici nosili ostale moći sv. Vlaha kao i moći nekih drugih svetaca koji se čuvaju u Moćniku dubrovačke katedrale. Vjernici pored kojih su prolazili mogli su im iskazati štovanje.

Nebnicu nad relikvijom Isusove pelenice nosili su mladići u konavoskoj narodnoj nošnji, dok je čast nošenja pelenice pripala festanjulima.

Svečano pontifikalno euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha 2026. godine u utorak 3. veljače ispred katedrale Gospe Velike u Dubrovniku uz sudjelovanje velikog broja vjernika predvodio je hvarski biskup Ranko Vidović u suslavlju s dvanaest nadbiskupa i biskupa i velikog broja svećenika.

Uvodni pozdrav i dobrodošlicu svima izrekao je biskup domaćin Roko Glasnović čestitajući Festu sv. Vlaha. Zahvalio je Gospodinu „što nas i danas okuplja na euharistiju koja je  izvor i vrhunac života Crkve“. Spomenuo je kako se ove godine obilježava 1000 godina od dolaska relikvije glave svetoga Vlaha u Dubrovnik te istaknuo kako se „čašćenje relikvija svetaca očituje kao ispovijedanje vjere u Isusovo uskrsnuće iz kojeg proizlazi i vjera u naše uskrsnuće.“ Potaknuo je na molitvu za mir u svijetu te poželio svima, posebice obiteljima koje žive u različitim teškoćama, da u ovoj misi nađu utjehu i snagu podsjetivši kako je Krist bio blizu upravo potrebitima nazivajući ih prijateljima te ih je tješio i ozdravljao.

„U sv. Vlahu gledamo pastira i mučenika koji je svoj život predao iz ljubavi prema Kristu u službi bližnjima. Neka nam i ovogodišnja Festa pomogne u duhovnom rastu, u vjeri, nadi i ljubavi“, poručio je.

Započinjući propovijed hvarski biskup Vidović je kazao da ovim razmišljanjem želi dotaknuti sve koji su otvorena uha i srca kako bi svi zajedno napravili iskorak iz zajedničke stvarnosti.

Zrno od Njegova zrna

Pjesmom „Zrno pšenice“ i zanimljivim primjerom košare pune pšenice koja je tisućama godina boravila u tami grobnice faraona i koja je proklijala nakon što su je posadili u zemlju, propovjednik je usmjerio okupljene na razmišljanje o logici pšeničnog zrna koje mora umrijeti da bi donijelo plod. Tom logikom se poslužio i Isus Krist u svojoj pouci i tu istinu je posvjedočio svojim životom.

„Svi smo mi zrno od njegova zrna, sjeme od njegova sjemena i da on nije umro i uskrsnuo, ne bismo imali nikakve mogućnosti. A opet, ako smo sjeme od njegova sjemena, svjesni smo da nismo otkupljeni samo činjenicom njegove smrti i uskrsnuća, nego da ćemo biti otkupljeni ako sami poput njega budemo sjeme bačeno u zemlju koje će umrijeti sebi, svom egoizmu i donijeti puni rod života“, kazao je biskup Vidović.  Plodovi su znak naše ostvarenosti i znak života koji nas čine istinski moćnima i sposobnima da rod možemo dati onima koji su nama povjereni

Kao što mi živimo od plodovima Isusova života, od njegova sebedarja, tako i ljudi nama povjereni trebaju živjeti od plodova našega života, od našega sebedarja.

Ovu logiku života je posvjedočio i sv. Vlaho. Ona vrijedi za sva vremena, naraštaje, zajednice i pojedince te posebice za naše vrijeme kojim sve više dominira individualizam i egoizam, potreba za povlačenjem i zatvaranjem u sebe. „Ne doživljavamo jedni druge kao dar, kao svoju najveću mogućnost, nego kao konkurenciju, kao teret kojeg se treba osloboditi. Sve više se zatvaramo, živi zatvaramo. u piramide svoga srca. Živimo, kako vi Dubrovčani kažete, iza zatvorenih presijana.“

Sv. Pavao u Drugoj poslanici Timoteju nabraja devetnaest zala koja će zadesiti ljude i koje je propovjednik naveo potičući okupljene na promišljanje o njima. „Kao da sv. Pavao govori o nama, kao da lista stranice našega života odnosno naših odnosa i ‘neodnosa’“, kazao je te naglasio nastavak poslanice u kojoj Pavao ističe da će doći vrijeme kad ljudi neće podnositi zdrava nauka.



„Ono što je do jučer bila krepost, danas je slabost, znak zaostalosti i primitivizma, nešto čega se treba odreći pod svaku cijenu. Ono što je do jučer bila slabost, grijeh, čak teški grijeh, danas je krepost, znak napretka i budućnosti, nešto što svakako trebamo prihvatiti ako mislimo graditi budućnost s naprednim svijetom, pogotovo ako želimo biti dionici kolača koji nam se nudi na trpezi ovoga svijeta,“ pojasnio je hvarski biskup i dodao: „Dobiješ nešto, a izgubiš sebe.“ Usporedio je to s Isusovim pitanjem što koristi čovjeku da sav svijet stekne, a samog sebe izgubi.

Kako bi još slikovitije objasnio logiku života i zdravi nauk Isusa Krista kojeg je sv. Vlaho prihvatio i svojim životom posvjedočio, biskup Vidović je ispričao priču Rabindranatha Tagore o prosjaku koji je kralju dao obično zrno i koji mu je na neobičan način uzvratio zlatnim zrnom.

Kao poruku priče propovjednik je istaknuo: „Čovječe, imaš samo ono što si spreman dati. Ono što ne možeš dati, upravo to nemaš, to ima tebe. Ti si sluga, tvoje imanje je gospodar. Doista, imaš samo ono što si slobodan dati. Ako malo daješ, malo imaš. Ako puno daješ, puno imaš. A  smisao života je dati sve, biti sebedarje“, poručio je.

U izmjeni sebedarja događa se brak, obitelj, Crkva, društvo, pravi istinski život i njegova punina. „To je logika Isusa Krista koju je on sam posvjedočio svojim životom, svojim sebedarjem. To je zdrav nauk kojeg je prihvatio i svojim životom posvjedočio sv. Vlaho“, ustvrdio je predvoditelj središnjeg slavlja Feste sv. Vlaha u Dubrovniku.

To  je razlog zbog kojega sv. Vlaho i sedamnaest stoljeća nakon smrti još uvijek živi i svjedoči tu istinu o životu i svetosti, kazao je propovjednik i poručio: „Častiti sv. Vlaha i prihvatiti ga za svoga zaštitnika, a ne slijediti primjer njegova života, znači promašiti. Ili kako naš narod lijepo kaže: Od tog brašna nema kruha.“

Kao odgovor na pitanje je li moguće slijediti sv. Vlaha i prihvatiti logiku njegova života, biskup Vidović je naveo narodnu mudrost: „Ako hoću lako ću, ako neću, kako ću.“

Na svečanoj misi proslave 1054 godine zaštite sv. Vlaha suslavili su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Zdenko Križić, apostolski nuncij u nordijskim zemljama nadbiskup Julio Murat, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, predsjednik Biskupske konferencije BiH nadbiskup vrhbosanski Tomo Vukšić, barski nadbiskup Rrok Gjonlleshaj,  šibenski biskup Tomislav Rogić, gospićko-senjski biskup Marko Medo, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić i kotorski biskup Mladen Vukšić, zatim umirovljeni splitski nadbiskup Marin Barišić, tajnik Hrvatske biskupske konferencije Krunoslav Novak, redovnički provincijali te kanonici Stolnog kaptola Marije Velike.

Dan ki dohodi nami jednom na godište, slavimo po 1054. put zaštitnika naše biskupije Svetoga Vlaha.

Svečano pontifikalno euharistijsko slavlje Feste sv. Vlaha ispred dubrovačke katedrale u 10 sati predvodit će i na njemu propovijedati hvarski biskup Ranko Vidović.

Nakon pontifikalnog slavlja slijedi tradicionalna procesija ulicama Grada u kojoj će se nositi moći sv. Vlaha i drugih svetaca, a pod nebnicom relikvija Isusove pelenice.

Svečano pontifikalno euharistijsko slavlje i procesiju ulicama Grada donosimo UŽIVO; 

Večerašnjim utakmicama je završilo drugo kolo Turnira župskih mjesta. Nakon 14 odigranih utakmica Gornja Čibača i Brgat jedini su s dvije pobjede te su pred zadnje kolo favoriti za top četiri i direktan prolaz u četvrtfinale. Slijede ih Postranje, Brašina i Fix Čibača s po četiri boda, a na začelju bez bodova glavni kandidati za ispadanje su Brašina Young Boys i Bjelice Blues.

Gornja Čibača je večeras uvjerljivo slavila protiv Brašine Young Boysa, strijelci su bili Branimir Perić dva puta, Vlaho Radić i Igor Žilić.

U drugoj utakmici sve je riješenu u dva minuta pred kraj prvog poluvremena. Postranje je došlo u vodstvo golom Antonija Kisića, a već u sljedećem napadu za 2:0 pogađa Pavo Kuliš. Odgovor Krstac/Mlina se nije dugo čekao Hrvoje Stojić je smanjio na 2:1. U nastavku Krstac/Mlini pokušavaju do drugog gola, ali Postranjani do kraja čuvaju prednost i uzimaju sva tri boda.

Još jedna utakmica 0.0, četvrta na turniru, ovaj put u režiji Brašine i Čelopeka. Čvrsta utakmica i dosta prekršaja i nekoliko žutih kartona,mreže su ostale netaknute.

U utakmici veteranskog turnira Postranje je pobijedilo Brašinu 3:2. 

2. KOLO

GORNJA ČIBAČA  - BRAŠINA YB   4:0

 1:0 Branimir Perić, 2:0 Vlaho Radić, 3:0 Branimir Perić, 4:0 Igor Žilić

Brašina YB: Krešo Marić(žk), Antonio Marić, Marko Tevšić, Karlo Marlais, Stijepo Matić, Tin Benčić, Zvonimir Oberan(žk), Karlo Miljević, Antonio Dender. Voditelj: Mateo Delić

Gornja Čibača: Drago Palameta, Davorin Krešić, Igor Žilić, Davor Cverlin(žk), Vlaho Radić, Jasmin Salihović, Marijo Krkić, Marin Miljak, Branimir Perić, Ivan Perić, Ante Burum, Niko Zrilić.  Voditelji: Niko Palameta / Miroslav Marić

Igrač utakmice: Branimir Perić

 

KRSTAC/MLINI - POSTRANJE   1:2   

0:1 Antonio Kisić, 0:2 Pavo Kuliš; 1:2 Hrvoje Stojić

Krstac/Mlini: Božo Banović, Dario Bjelopera, Josip Duper(žk), Hrvoje Stojić, Nikola Drašković-Jelčić, Luka Duper, Ivan Matić, Mladen Bogoje(žk), Nikola Grbić, Ante Nikolić(žk). Voditelj: Mateo Milićević

Postranje: Ivan Kelez, Periša Regjo, Josip Galjuf, Toni Novak, Pavo Kuliš(žk), Antonio Kisić, Stijepo Sambrailo, Nikša Purin, Ivan Miloslavić. Voditelji: Maroje Miloslavić / Miho Galjuf

Igrač utakmice: Pavo Kuliš

 

ČELOPECI - BRAŠINA    0:0

Čelopeci: Pero Grbić(žk), Stjepan Rezo, Luka Curić(žk), Filip Kurbelašvili, Ivan Aerlić, Valentin Brajko, Marko Maslać, Orsat Kralj, Matej Mišić. Voditelji: Božo Zec / Nikola Mikulić

Brašina: Josip Jurjević, Miljenko Meštrović, Leo Pušić, Ivan Pleština, Ivan Matković, Ante Džamarija, Petar Šeparović(žk), Luka Kulaš.  Voditelj: Matija Butigan

Igrač utakmice: Leo Pušić

 

Suci: Luka Liković / Maroje Kokanović

 

POREDAK NAKON 2. KOLA

1. GORNJA ČIBAČA   6:0  6
2. BRGAT   5:1  6
3. BRAŠINA  2:1  4  (1 žk)
4. POSTRANJE  2:1  4 (2 žk)
5. FIX ČIBAČA 1:0 4
6. KRSTAC/MLINI  3:2 3
7. MLJEKARA 2:2  3
8. POD PETRAČA 1:2 3
9. MINI ČIBAČA 0:0 2
10. ČELOPECI  1:2 1
11. SOLINE/PLAT 0:1 1
12. BJELICE 0:1 1 (2 žk)
13. BRAŠINA YB 1:6 0
14. BJELICE BLUES 0:5 0 

 

Raspored 3. kolo 07.02. (subota)

BJELICE BLUES - POSTRANJE

BRGAT - BRAŠINA

KRSTAC/MLINI - SOLINE/PLAT

ČELOPECI - GORNJA ČIBAČA

FIX ČIBAČA- BJELICE

BRAŠINA YB - POD PETRAČA

MINI ČIBAČA - MLJEKARA

 

 

 

 

Festu sv. Vlaha 2026. otvorio je dubrovački biskup Roko Glasnović ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku u ponedjeljak 2. veljače te je, prema tradiciji, na slobodu pustio bijele golubice koje su mu u procesiji s darovima predale djevojke trznice. Festanjuli Maro Čoić i Niko Prokulica podigli su na standal Parčev barjak koji će se tu vijoriti do zatvaranje Feste, a Mješoviti katedrali zbor koji ove godine obilježava 100 postojanja zapjevao je himnu Parcu “Čuj, sv. Vlaho”.

Sve nazočne osobe iz crkvenog i društveno-političkog života pozdravio je biskup domaćin, a čestitke i pozdrave onih koji nisu mogli sudjelovati ove godine na Festi pročitao je rektor zborne crkve sv. Vlaha i generalni vikar mons. Ivica Pervan.

U nagovoru je biskup spomenuo neke obljetnice koje se ove godine obilježavaju poput 1000 godina od dolaska relikvije glave svetoga Vlaha u Dubrovnik što je zabilježio srednjovjekovni kroničar Milecije spominjući da se to dogodilo 1026. godine, u doba nadbiskupa Vitala. “U ovim povijesnim događajima prepoznajemo Dubrovnik koji je bio otvoren putevima svijeta, a istodobno ukorijenjen u vjeri i pouzdanju u zagovor svoga zaštitnika. Sv. Jeronim nas podsjeća: ‘Častimo relikvije mučenika, da bismo se bolje klanjali Onome čiji su mučenici’”, kazao je biskup.

U tradicionalnoj ceremoniji otvaranja koja počinje čitanjem Lausa, nastavlja se biskupovim nagovorom, čitanjem čestitki za Festu, prinosom darova i puštanjem bijelih golubica te završava podizanjem barjaka i pjevanjem himna Parcu, sudjelovali su brojni Dubrovčani i njihovi gosti. Po otvaranju Feste uslijedilo je grličanje u crkvi sv. Vlaha, a festanjuli su na izlazu darivali one koji su se grličali ‘kolačićima sv. Vlaha’. 

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha tradicionalno je održana na Kandeloru, u ponedjeljak, 2. veljače, u Kazalištu Marina Držića.

Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica. U uvodnom obraćanju istaknuo je kako je Gradsko vijeće u proteklih godinu dana održalo devet sjednica s ukupno 282 točke dnevnog reda, od kojih je 55 posto usvojeno jednoglasno.

Nakon prikazivanja filma „Od Feste do Feste“ – pregleda gradskih projekata realiziranih u razdoblju od prethodne Feste i Dana Grada, s posebnim osvrtom na razdoblje od 2017. godine, gradonačelnik Mato Franković održao je tradicionalni govor, osvrnuvši se na proteklo jednogodišnje razdoblje.

Istaknuo je važnost očuvanja tradicije i identiteta Grada, naglašavajući Festu kao simbol zajedništva, vjere i povijesne postojanosti Dubrovnika. Poručio je kako se Grad, uz poštovanje svoje bogate baštine, snažno okreće budućnosti kroz održivi razvoj, ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i socijalnu skrb te primjenu pametnih rješenja za poboljšanje kvalitete života građana. Obraćanje je zaključio riječima:
„Dubrovnik danas nije grad bez izazova, ali je grad koji zna kamo ide. Grad koji se razvija odgovorno i s mjerom, koji vjeruje u znanje, dijalog i zajedništvo, grad koji poštuje svoje nasljeđe, ali se ne boji budućnosti. Hvala vam na povjerenju, suradnji i ljubavi koju svatko od vas pokazuje prema Gradu. Neka nas i dalje vodi mudrost našega Parca, a Dubrovnik ostane slobodan, živ i dostojan svoje povijesti.“

Prigodne govore održali su i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, kao i župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo.

Svečanoj sjednici nazočili su i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, državna tajnica Zrinka Raguž, državni tajnik Frano Matušić, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan, ovogodišnji festanjuli Maro Čoić i Niko Prokurica, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić, vijećnice i vijećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života, uključujući predstavnike veleposlanstava i gradova prijatelja - gradonačelnika Vukovara Marijana Pavličeka i gradonačelnika Sarajeva Samira Avdića.

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika dodijeljene su nagrade i priznanja zaslužnim pojedincima i institucijama. Odlukom Gradskog vijeća Nagrada Dubrovnika za životno djelo dodijeljena je Lucijanu Lućiju Capursu za izniman i trajan doprinos glazbenoj kulturi, promicanju dubrovačkog identiteta i očuvanju duha živoga Grada kulture. Posmrtno je Nagrada za životno djelo dodijeljena Miljenku Bratošu za nemjerljiv doprinos uspostavi obrane Grada u Domovinskom ratu i trajni doprinos njegovoj slobodi, kao i prof. dr. sc. Slobodanu Langu, dr. med., za ključnu ulogu u organizaciji Konvoja Libertas te izniman humanitarni, moralni i civilizacijski doprinos Dubrovniku u vrijeme njegove potpune blokade.

Nagrada Dubrovnika dodijeljena je Božu Grčiću, najstarijem živućem dubrovačkom festanjulu, za životnu posvećenost Festi svetog Vlaha te očuvanju tradicije i identiteta Grada Dubrovnika. Isto priznanje pripalo je i prof. dr. sc. Nenadu Jasprici za dugogodišnji znanstveni, obrazovni i javni rad kojim je Dubrovnik afirmirao kao grad znanja, znanosti i odgovornog odnosa prema prirodnoj i kulturnoj baštini. Nagrada je dodijeljena i Košarkaškom klubu Dubrovnik za osam desetljeća kontinuiranog djelovanja te izniman doprinos razvoju sporta i promociji Dubrovnika, Andriji Seifriedu za dugogodišnji doprinos kulturnom životu Grada kroz organizaciju likovnih događanja i promicanje umjetnosti, kao i Mirej Stanić za izniman, dugogodišnji i kontinuirani doprinos kazališnoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika.

Nagrade laureatima uručili su predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, predsjednica Odbora za javna priznanja Olga Muratti i gradonačelnik Mato Franković. U ime svih dobitnika javnih priznanja i njihovih obitelji obratio se Lucijan Lući Capurso.

„U ime svih ovogodišnjih dobitnika Nagrade Dubrovnika za životno djelo i Nagrade Dubrovnika zahvaljujem Gradu Dubrovniku na ovoj velikoj časti i povjerenju. Ova priznanja nisu samo nagrade pojedincima i ustanovama, nego poruka da Grad vidi, pamti i cijeni doprinos onih koji su mu služili znanjem, hrabrošću, stvaralaštvom i predanošću. Posebno s poštovanjem danas izgovaramo imena Miljenka Bratoša i profesora Slobodana Langa. Njihova djela u obrani i humanitarnom očuvanju Dubrovnika u najtežim trenucima njegove povijesti trajni su temelj slobode i dostojanstva ovoga Grada. Dobitnici Nagrade Dubrovnika, čuvari Feste svetog Vlaha, znanstvenici, umjetnici, sportaši i kulturni djelatnici, svaki na svoj način svjedoče da Dubrovnik nije samo baština prošlosti, nego živ grad koji se svakodnevno gradi radom, znanjem, igrom, vjerom i umjetnošću. U svoje osobno ime mogu reći da je sve što sam radio bilo vođeno ljubavlju prema Gradu i njegovu duhu. Ako se ta ljubav danas prepoznaje u ovom priznanju, onda je to najveća moguća nagrada“, poručio je dobitnik Nagrade Dubrovnika za životno djelo Lucijan Lući Capurso, uputivši pritom i posebnu zahvalu hrvatskim braniteljima. 

Općina Župa dubrovačka objavila je Javni poziv za podnošenje zahtjeva sukladno Programu potpore male vrijednosti u poljoprivredi Općine Župa dubrovačka  za dodjelu potpora poljoprivredi na području Općine Župa dubrovačka u  2026.
Predmet javnog poziva je dodjela potpora male vrijednosti za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u 2026. godini .
Općina Župa dubrovačka sufinancira nabavu poljoprivredne mehanizacije, opreme i potrošnog materijala u iznosu 50%, a najviše do 1000 eura te kupnju  gnojiva i zaštitnih sredstava  u iznosu 50%, a najviše do 300 eura.
Ukupno planirana vrijednost javnog poziva je 40.000,00 eura.
Javni poziv će biti  otvoren do 01. ožujka 2026. odnosno  do utroška sredstava planiranih za proračunsku godinu .
Obrasci potrebni za prijavu sa svim detaljima ovog poziva  dostupni su  na web  stranici Općine ili u prostorijama Općine.

Javni poziv za dodjelu potpora poljoprivredi na području Općine Župa dubrovačka u 2026.

Svečano otvorenje Feste sv. Vlaha koje počinje u 15.30 sati možete na našim stranicama pratiti uživo u videoprijenosu sa Straduna. Festu sv. Vlaha 2026. godine otvorit će dubrovački biskup Roko Glasnović. Nakon otvorenja počinje grličanje u Parčevoj crkvi.