Četvrtak, 11 Lipanj 2026

Župski portal

Na temelju naredbe Općinskog suda u Dubrovniku 12. srpnja pretražen je stan u Dubrovniku kojeg koristi 63-godišnji hrvatski državljanin.

Pretragom su pronađena 22 pakiranja s ukupno 216,1 g heroina, 3 digitalne vage za precizno mjerenje, 4 pakiranja rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija RH i 2.035 eura u raznim apoenima.

Osim toga, pronađena je bilježnica sa zapisima dužnika i visinama dugova.

Sve pronađeno je uz potvrdu oduzeto, a 63-godišnjak uhićen, međutim zbog lošeg zdravstvenog stanja prevezen je u dubrovačku bolnicu gdje je zadržan na liječenju do jučer kada je pušten iz bolnice i doveden u prostorije policije na kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je kroz duži vremenski period nabavljao heroin kojeg je pakirao u manje količine i potom prodavao konzumentima na području Dubrovnika.

Osumnjičeni muškarac se bavi djelatnošću taksi prijevoza, a drogu je prodavao u sklopu svoje djelatnosti i to ne prvi put. Naime, zbog istog kaznenog djela uhićen je i kazneno pravno procesuiran u siječnju prošle godine, o čemu smo obavijestili javnost.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Neovlaštene proizvodnje i prometa drogama“ i kazneno djelo „Nedozvoljena trgovina“ osumnjičeni je kasno sinoć, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.  
 

Župa sv. Ane na Brgatu svečano proslavlja blagdan svoje nebeske zaštitnice u petak 26. srpnja. Središnje euharistijsko slavlje u 10 sati predvodit će don Damir Šehić, rektor crkve sv. Šime u Zadru.

Misu u 7 sati predslavit će dekan Konavoskog dekanata i župnik u Cavtatu don Mato Karamatić, a misu u 19 sati don Miroslav Karatović.

U pripravi za proslavu nebeske zaštitnice u četvrtak 25. srpnja od 19.30 sati bit će mogućnost za ispovijed, a u 20 sati slavit će se misa.

U petak, 26. srpnja na Donjem Brgatu (na boćarskim terenima) održava se tradicionalna zabava povodom feste sv. Ane. Ove godine će vas zabavljati jedna od najboljih hrvatskih klapa, Cambi i grupa Viva.

- Pridružite nam se i zabavite uz popularne cijene pića - poručuju Brgaćani.

Glazbeno-scenska predstava M. Držić: Hekuba, u režiji Sande Hržić, izvedbi ansambla Dialogos dir. Katarina Livljanić & Kantaduri dir. Joško Ćaleta, na programu 75. Dubrovačkih ljetnih igara je sutra, 24. srpnja u 21:30 sati na tvrđavi Lovrjenac, a povodom 45. obljetnice upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

U ulozi Hekube naći će se Katarina Livljanić, Francisco Mañalich kao duh Polidora, Poliksena i Polinesto, Tonko Podrug kao Ulise, Milivoj Rilov kao Agamemnon te Srećko Damjanović u ulozi sluge. Kreacija ansambla Dialogos križa Dolceovu i Držićevu verziju priče o slavnoj grčkoj tragediji, a Grci i Trojanci pjevaju i suprotstavljaju se na starim talijanskim i hrvatskim dijalektima u ovom djelu za solo pjevače, instrumentaliste i malu skupinu tradicijskih pjevača iz Dalmacije koji komentiraju radnju poput kora… Glazba Hekube rađa se u Dialogosovu laboratoriju koji improvizacijskim tehnikama crpi u dubrovačkim i venecijanskim izvorima 16. stoljeća, te u oporoj tradicijskoj glazbi dubrovačke regije sačuvanoj do danas.          

 Jeste li se kada uplašili vlastitih misli, jeste li ikada bili toliko duboko ranjeni da ste od bijesa i boli pomislili na jedino olakšanje - osvetu? Ako već ne poznajete trojansku kraljicu Hekubu, bilo bi dobro da je upoznate.            

„Priča o Hekubi okružena je morem i vjetrom. Rat je završio, Troja je uništena, umorni grčki vojnici sjede na spaljenoj no man’s land i hoće kući. No vjetar staje i lađe ne mogu isploviti. U tome trenutku uzaludne bonace kada je sve ustajalo i nepomično, treba zamoliti bogove da nešto pokrenu, žrtvovati nešto što je teško dati. Duh mrtvoga grčkoga heroja Ahila podiže se i traži za žrtvu najveće blago, Poliksenu, Hekubinu kćer, kako bi se Grcima dao vjetar u jedra. Priča o Hekubi pokrenuta je nesanicama kroz koje plamte proročki snovi. Hekuba u snu vidi i pad Troje i smrt Poliksene, ne znajući da je čeka još jedan užas: njezin najmlađi sin Polidoro, kojega je otac za rata uz veliko blago povjerio prijatelju Polimnestoru, nastradat će, i to od prijateljeve ruke. Iz pohlepe za zlatom, Polimnestor dječaka baca u more. Poliksenina smrt je teška, ona dolazi od neprijatelja, od sudbine, od znaka bogova. Ona je zalog za vjetar, za pokret iz post-ratne kaljuže. No, Polidorova smrt boli više, to je besmislena smrt, to je smrt povjerenja u najbližeg prijatelja, to je oteti život iz najnižih ljudskih instinkta. Hekuba se od dostojanstvene kraljice pretvara u pomahnitaloga demona koji jedini izlaz vidi u osveti, te ide od jednog do drugoga ratnika tražeći od njih objašnjenje ili pomoć...

U današnjem svijetu koji sve više voli crno-bijele podjele na dobre i zle, Hekuba je priča o dobrima koji mogu biti zli i zlima koji se mogu smilovati, Hekuba je priča o ljudskoj duši u svoj svojoj dubini i nedokučivosti, o tami koja može biti svjetlo, o sljepilu koje može postati vid. Neka dobri vjetar zapuše i Hekuba će krenuti prema vama“, zapisala je, među ostalim, Katarina Livljanić.

Katarina Livljanić, pjevačica i muzikolog, medjunarodni je stručnjak za izvedbu gregorijanskoga korala i liturgijske glazbe ranoga srednjovjekovlja. U Parizu je doktorirala na problemima usmene i pisane tradicije srednjovjekovne glazbe i usavršavala se u pjevanju. Predaje srednjovjekovnu glazbu na pariškome sveučilištu Sorbonne. Tijekom školske godine 1997/1998. i 2002/2003. bila je gostujući predavač na sveučilištu Harvard u Sjedinjenim Državama. Autorica je izdanja antifonarija iz Montecassina u prestižnoj zbirci Paléographie Musicale koju su u 19. stoljeću pokrenuli benediktinci u Solesmesu.

S ansamblom Dialogos kojega je osnovala 1996., Katarina Livljanić izvodi srednjovjekovni repertoar i vlastite originalne glazbeno-scenske projekte temeljene na srednjovjekovnim izvorima. Projekti Dialogosa bili su hvaljeni u novinama kao što su „Le Monde“, „Le Figaro“, „Diapason“, „New York Times“. Ansambl je nastupao u najvećem broju europskih zemalja (među ostalima u Cité de la musique u Parizu, BOZAR u Bruxellesu, Edinburgh International Festival, WDR sezoni u Kölnu, Festivalima u Utrechtu i Antwerpenu, gdje je 2012. godine Katarina Livljanić bila i gostujući umjetnički savjetnik ), u SAD (Boston Early Music Festival, Lincoln Center te Metropolitan Museum u New Yorku), Kanadi, Sjevernoj Africi i Latinskoj Americi, uključujući brojne radio i TV produkcije. CD snimke, te DVD "Judita", francuska i međunarodna kritika nagradile su priznanjima poput Diapason d'or, Choc du monde de la musique, a program iz hrvatske glazbene baštine “Tondalova vizija” proglašen je najboljim CD-om srednjovjekovne glazbegodine 2004. prema glazbenome časopisu “Diapason”. Projekti ansambla uključuju brojne scenske postave u suradnji s režiserkom Sandom Hrzić.

Osim bavljenja sredjovjekovnom glazbom, Katarina Livljanić aktivna je i kao interpret suvremene glazbe: posljednjih je godina praizvela cikluse koje su za nju skladali Davorin Kempf te francuski skladatelj Thierry Pecou.                                                                                                 

Nastup klape Subrenum u sklopu programa Župskog ljeta 2024. na trgu ispred Općine u Srebrenom.

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je jučer u palači Ranjina ugovore o sufinanciranju projekata na pomorskom dobru s čelnicima jedinica lokalne samouprave.

Riječ je o ugovorima potpisanima nakon provedenog javnog poziva, a za koji je ove godine osigurano 500 tisuća eura.

‘Svim jedinicama lokalne samouprave, njih 15, koje su se prijavile dodijeljena su sredstva jer su svi udovoljili uvjetima. Pomorsko dobro je vrlo važan resurs za našu županiju. Ovo sufinanciranje svakako ćemo nastaviti i dalje’, istaknuo je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

Današnjem potpisivanju nazočili su i zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Ivo Klaić.

U proteklom tjednu policijski službenici prometne policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su zbog grubog kršenja prometnih propisa privremeno oduzeli tri vozila

U prvom se slučaju radi o 42-godišnjem vozaču koji je tehnički neispravnim vozilom upravljao na području Korčule za vrijeme dok mu je vozačka dozvola ukinuta, pod utjecajem droga u organizmu, a i odbio je uzimanje krvi i urina radi analize. Vozač je uhićen i uz optužni prijedlog odveden na nadležni sud gdje je kažnjen novčanom kaznom od 1.520,00 eura i jednogodišnjom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

U drugom se slučaju radi o 24-godišnjem vozaču osobnog vozila koji je zaustavljen u Župi dubrovačkoj kada je utvrđeno da vozilom upravlja za vrijeme dok mu je vozačka dozvola poništena zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. Osim oduzimanja vozila, vozač je kažnjen novčanom kaznom od 2.650,00 eura.

U trećem se slučaju radi o recidivistu prometnih prekršaja kojem je ukinuta vozačka dozvola zbog prikupljenih negativnih bodova. Osim toga, vozilom je na području Stona upravljao pod utjecajem alkohola od 0,81 g/kg i kod sebe nije imao osobni identifikacijski dokument. Vozač je uhićen i uz optužni prijedlog doveden na nadležni općinski sud gdje mu je presudom izrečena novčana kazna od 2.980,00 eura , zadržavanje u zatvoru u trajanju od 7 dana i jednogodišnja zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

Zahvaljujući donaciji Društva prijatelja dubrovačke starine, Znanstvena knjižnica Dubrovačkih knjižnica bogatija je za još jedan prvotisak Lastovca Dobrića Dobrićevića, jednog od pionira europskog tiskarstva. Riječ je o iznimno dobro očuvanom primjerku djela rimskog književnika i gramatičara Aula Gelija (lat. Aulus Gellius) „Noctes Atticae“, zbirci komentiranih bilježaka nastalih za vrijeme njegova studija u Ateni, koja se zbog niza citata, odnosno fragmenata i kratkih prikaza izgubljenih djela ranijih antičkih autora, smatra jednim od najdragocjenijih izvora podataka o antičkome svijetu.

Dobrić Dobrićević (Boninus de Boninis, Boninus de Ragusia, Boninus Ragusaeus), rođen je na Lastovu 1454., a tiskarstvom se počinje baviti 1478. godine kada se u Veneciji pridružio poznatom hrvatskom tiskaru Andriji Paltašiću iz Kotora. Nakon Venecije tiskarsku i nakladničku djelatnost nastavlja u Veroni, Bresci i Lyonu, a prema podatcima koje donosi British Library, sačuvano je 87 primjeraka njegovih prvotisaka diljem svijeta.

Dobrićevićeva djela smatraju se ponajboljim primjerima tiskarstva svojega doba, a od pedesetak njegovih poznatih izdanja, njih četrdesetak potječe iz vremena između 1483. i 1491. godine, tj. iz razdoblja koje je proveo u Bresci i kojemu pripada novonabavljeni dubrovački primjerak inkunabule iz 1485. godine, kojem u impresumu stoji: Impressum Brixiae per Boninum de Boninis de Ragusia anno domi//ni M.CCCC.LXXXV. die tertio Martii. Correctore Marco Sca//ramucino de Palatiolo.

Tvrdi uvez od smeđe kože s pozlaćenim frizovima na hrptu na prvim praznim stranicama čuva i rukopisne zapise i ex-libris prethodnih vlasnika koji datiraju još iz 18. stoljeća: najstariji je zapis onaj Josepha Breretona iz Kings Collegea Cambridge iz 1738. i njegov ex-libris iz Helminghanma u Suffolku, Dysart zapis na unutarnjoj korici knjige pripadao je najvjerojatnije Lionelu Tolemamacheu (1707. – 1770.), četvrtom grofu od Dysarta, koji ju je, prema zapisu kupio 1751. u Fleet Streetu, a tu je i bilješka pisana olovkom Jacoba Tonsona mlađega, znamenitog engleskog knjižara i izdavača iz 18. stoljeća.

Hrvatska, prema dostupnim podatcima, posjeduje devetnaest Boninovih izdanja u trideset primjeraka, a od toga u Dubrovačkim su se knjižnicama do sada čuvala tri njegova izdanja iz brešanskog razdoblja. Kupnjom inkunabule „Noctes Atticae“ Aulusa Gelliusa Znanstvena knjižnica Dubrovačkih knjižnica značajno je obogatila vrijednost svojega fonda i to primjerkom prvotiska u čijem je stvaranju sudjelovao Dubrovčanin rođen na Lastovu i od kojeg su u Hrvatskoj sačuvana samo dva primjerka (jedan se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a drugi u samostanu na Korčuli).

Dubrovačke knjižnice zahvaljuju Društvu prijatelja dubrovačke starine te Danielu Glavanu i Antikvarijatu Biblos na pomoći u ostvarivanju misije prikupljanja, obrade i čuvanja za buduće generacije značajnih djela knjižne djelatnosti kojima su tvorci i autori Dubrovčani.

Maestralna baletna vizija Shakespeareova Hamleta u režiji i koreografiji Lea Mujića te izvedbi Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb očarala je festivalsku publiku u parku Gradac, koja je cijeli autorski tim ispratila dugotrajnim pljeskom i ovacijama.  

Za izvedbu ovog klasičnog remek djela na novi način tražila se karta više, a na programu je još večeras, 22. srpnja u 21:30 sati, također u parku Gradac.

Hamlet, najpoznatije i najizvođenije Shakespeareovo djelo već više od četiri stoljeća intrigira i inspirira umjetnike diljem svijeta i nudi bezbrojne mogućnosti interpretacije, a nakon iznimno hvaljenih i uspješnih baletnih uprizorenja svjetskih literarnih klasika, ova najnovija plesna vizija Lea Mujića transformira tragediju Hamlet u baletnu formu. Velika ansambl predstava, uz glazbu P.I. Čajkovskog i Camillea Saint-Saënsa po odabiru dramaturga i asistenta koreografa Balinta Rauschera, kroz ples interpretira  priču koja ne prestaje očaravati publiku svih naraštaja. Mladi princ Hamlet nakon očeve smrti baca se u potragu za istinom koja ga dovodi u neočekivane situacije u kojima polako razotkriva trulež u vlastitoj domovini, a uz briljantno vođeni zaplet i brojne paralelne radnje Hamlet je odavno prerastao svoj vlastiti lik postavši simbolom ljudskoga bića koje u sebi ujedinjuje ljubav i sumnju, radost i očaj, duhovitost i gorčinu, inteligenciju i naivnost, hrabrost i prijetvornost, ukratko, sve osobine koje krase ljudski rod.

Uz Mujića, autorski tim čine dramaturg Bálint Rauscher koji je sudjelovao i u odabiru glazbe, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović s asistenticom Mijom Rejc Prajninger, scenograf Stefano Katunar s asistenticom Aleksandrom Vukićević, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek te oblikovatelj zvuka Svebor Zgurić. Baletne majstorice su Pavla Pećušak  i Milka Hribar Bartolović, glazbena voditeljica Ljudmila Šumarova, a korepetitor Teo Visintin. Slikarske radove potpisuju Tihana Cizelj i Mariana Nardini, dok je inspicijentica Ana Vnučec. Naslovnu ulogu utjelovljuje Takuya Sumitomo, Klaudije je Guilherme Gameiro Alves, Gertruda je Natalia Kosovac, Ofelija je Rieka Suzuki Sumitomo. U ulozi duha Hamletova oca, koji u baletnoj verziji dobiva nešto više prostora nego u samoj drami, je Bálint Rauscher, kraljev savjetnik Polonije je Taiguara Goulart, Laert je Simon Yoshida, Horacije je Mutsumi Harris. U ostalim ulogama su Kornel Palinko i George Stanciu (Rosencrantz i Guildenstern), Ovidio Muscalu (Osric), Dan Rus (Rinaldo), Mario Diligente, Giovanni Messeri i Yuho Yoshioka (tri vojnika), Petra Vargović Stanciu (Ofelijina dadilja), Pavel Savin (Fortinbras) te Mario Diligente i Andrea Podda (grobari).

Leo Mujić priznati je međunarodni baletni umjetnik koji se poslije uspješne plesačke karijere ostvarene na različitim europskim i svjetskim pozornicama posvetio koreografskom radu. Svoja baletna djela, za koja često sam piše libreta te bira glazbu postavio je na mnogim baletnim pozornicama, predstavljajući se kao autor zanimljiva suvremenog stila u kojemu spretno kombinira moderan, klasičan i neoklasičan baletni izraz. Mujić se dubrovačkoj publici predstavio 2014. godine s Opasnim vezama, prvom baletnom premijerom na Igrama. Za balete Ana Karenjina i Gospoda Glembajevi dobio je 2015. i 2017. godine Nagradu hrvatskoga glumišta za najbolju koreografiju dok je Najboljom baletnom predstavom u cjelini 202. godine proglašen balet Ponos i predrasude, a Mujić je za istu produkciju dobio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje koreografsko ostvarenje.

U organizaciji AK Vrbovsko Racinga, uz AK Ogulin racing kao suorganizatora proteklog vikenda vozila se druga nagrada Ogulina peta trka prvenstva Hrvatske na brdskim stazama. Župa dubrovačka je nastupila sa pet vozača te se jednim prvim mjestom i dva treća došla do petog mjesta u poretku klubova.

Nino Andrejević prvi u grupi 2, Nihad Seferagić treći u grupi 3, Ivan Jaranović četvrti u klasi 4a, Mladen Đajić u istoj klasi je zauzeo šesto mjesto, a Deni Kmetović je bio treći u klasi 6a.

Ukupni pobjednik je Dejan Dimitrijević iz AKK Fly with Koloman a visoko drugo mjesto opet je uzeo  Nino Andrejević koji je ponovno odradio posao na visokom nivou. Sljedeća utrka je u Cazinu (BiH) polovicom sljedećeg mjeseca.