Uskrs, najveći blagdan kršćanstva, kojim slavimo Kristovo Uskrsnuće vjernicima ukazuje na put prema spasenju, dokazuje da život nije uzaludan i da svaka patnja, izazov i problem koji On stavlja pred nas, imaju svoj razlog i smisao.

Drage čitateljice i čitatelji portala, sretan Vam i blagoslovljen Uskrs.  Želimo vam puno zdravlja i mira, neka Vam domovi budu ispunjeni radošću Kristova uskrsnuća.

Ljubljena braćo i sestre!
Uskrsli Krist svojim je križem otvorio vrata nade! U ovom vazmenom vremenu želimo susresti Isusa i zaustaviti svoj pogled na Njegovim preobraženim ranama. Promatrajući Isusovo uskrslo lice, čiji odsjaj prepoznajemo u dubini liturgije, u dobroti bližnjih, u probuđenoj prirodi, otkrivamo da središte naše vjere nije samo križ i gorčina patnje, nego najprije Kristovo darivanje u ljubavi. No i u danima Uskrsa ima smisla govoriti o križu jer se naša nada „rađa iz ljubavi koja izvire iz Isusova Srca probodena na križu“ (Franjo, Spes non confundit 3). Po daru nade očekujemo dobra koja još nemamo, a donosi nam ih Spasitelj iz božanskog svijeta i izlijeva ih na nas kroz ranu svoga Srca. Uskrsli nas tako krijepi i čini sposobnima prihvatiti naše vlastite rane i križeve sadašnjice.
Pozvani smo molitvom prijeći prag nade, otvarajući se drugom svijetu. Svijet je to nestvorene, od iskona postojeće ljubavi koja pobjeđuje ovaj prolazni svijet i vraća nam osmijeh na lice. Naša su lica ponekad ispaćena i izranjena, ali prodahnuta pojavom i poklikom Uskrsloga: „Mir vama“ (Lk 24, 36). I naša su srca iscijeljena oprostom i preporođena pozivom: Idite... u Galileju! Ondje ćete me vidjeti (usp. Mt 28,10). On ide pred nama, On će surađivati s našim svjedočanstvom po čudesnim znakovima (usp. Mk 16, 20).
Kakvi su to čudesni znakovi? Kakva je to snaga nade u Isusovu pogledu upućenom apostolima koji su se vratili ribolovu, svome starom zanatu, i ondje dotaknuli prazninu mreža i očekivanja, upravo beznađe: „'Dječice, imate li što za prismok?'... 'Nemamo'... 'Bacite mrežu na desnu stranu lađe i naći ćete'“ (Iv 21, 5-6). Umjesto da se prepuste tuzi, očaju i ljutnji – oni su ipak poslušali i nastavili pokušavati. Prihvatili su težinu križa, praznine i neuspjeha, te na Isusov poticaj isplovili ponovno, bacili mreže i primili bogatstvo.
Obasjani prisutnošću Uskrsloga prihvatimo i mi svoje osobne i društvene slabosti i bolesti: slabost vjere i težine propusta, nedostatak pravde i istine, demografski slom, pustoš zbog materijalizma, relativizma i mnogih razornih ideologija... Ne dopustimo da nas zahvati beznađe! Krenimo i mi poput apostola, iz dubine svojih neuspjeha, i što su oni dublji, neka je naš zamah snažniji. Zamahnimo snagom pouzdanja koje nam ulijeva Isusov pogled i poziv. Učinimo sve za Isusa i bogat ulov neće izostati! Neka nam ništa ne bude važnije od Krista!
Dopustimo da nas poziv Uskrslog potakne na otkrivanje neslućenih dubina našega bića i upoznavanje vlastitog dostojanstva djeteta Božjeg! Dopustimo mu da nas svojim Duhom nanovo rodi i obnovi naš pogled na Krista, na Njegovu Crkvu, na bližnje i svijet. Dopustimo mu da sve učini novim: i našu molitvu, naše revno i redovito življenje sakramenata Crkve, svetost naše nedjelje, žar naše obiteljske molitve, snagu roditeljskog odgoja, naše služenje ondje gdje je najpotrebnije, ondje gdje je najteže i odakle drugi bježe. Dopustimo mu da On živi u nama! Za to smo stvoreni, za to nas Uskrsli, ustajući iz groba, nanovo stvara!
Dvostruka duhovna ljubav Isusova Srca, ljudska i božanska, neka razbudi naše umrtvljene osjećaje – da ga uzljubimo, ne samo umom i načelima, nego i dubinama srca i svim svojim snagama. Ovo uskrsno vrijeme neka bude i dodatan poticaj da se pripremimo za veliku posvetu Presvetom Srcu Isusovu koju ćemo zajednički kao narod učiniti 27. lipnja ove godine (HBK, Na kršćanskim temeljima, u zajedništvu Crkve, hodočasnici nade, 25). Neka to bude i duboki osobni događaj za svakog od nas.
Slijedeći Krista uskrslog, primajući Duha Svetoga, u vjeri i nadi, oduševljeno i s ljubavlju prenosimo radosnu vijest spasenja. Neka uskrsni mir ispuni naša srca i po nama se proširi cijelim svijetom.  
Sretan i blagoslovljen Uskrs!

† Roko Glasnović
dubrovački biskup

Iz Osnovne škole Župa dubrovačka i ove godine pozivaju  na Školski „pub“ kviz  koji će se održati u srijedu 23. travnja 2025. g. u 18:30 sati u župskoj školi.

- Kao i svake godine obilježit ćemo Svjetski dan knjige i autorskih prava. Tema ovogodišnje Noći knjige u organizaciji je aktiva Hrvatskoga jezika naše škole. Kviz se održava  pod nazivom O ljudima i životinjama.

Na kviz se mogu prijaviti ekipe od četiri člana. U ekipi mogu biti naši učenici, njihova starija braća i sestre, mame, tate, bake, djedovi, tetke i dundovi…

Prijavljujete ime svoje ekipe  preko QR koda koji se nalazi na plakatu ili putem poveznice:

https://forms.office.com/e/C9JwMmzgnM?origin=lprLink  

Osim što ćete se dobro zabavljati na kvizu, tri najuspješnije ekipe nagrađuju naši sponzori  Bistro pizzerija Kapo, Pizza Trica i Restoran Flamingo večerom za četvero.

Osim nagrada u hrani za tijelo, imat ćemo i nagradu kao  „hranu“ za dušu, a to su knjige koje ćete moći osvojiti uz malo sreće na tomboli - poručuju iz Osnovne škole Župa dubrovačka.

Festival Župski pjat traje od 22. do 27. travnja, a na njemu će nam gostovati sjajne žene dubrovačke gastronomije, svaka sa svojom gastro prezentacijom baziranoj na tradiciji, kako i priliči duhu Festivala.
Sve gastro prezentacije su besplatne uz nužnu rezervaciju, a gotovo svi sadržaji Župskog pjata popunjeni su u rekordnom roku.
- - -
Krećemo u srijedu, 23. travnja kada ćemo, od 11 sati, uživati u prekrasnom masliniku Obitelji Kristović - Dubrovnik Olive Story.
Posjetitelji će uživati u priči o maslinama, tradiciji i okusu juga uz vođeno kušanje maslinovog ulja s certificiranim sommelierom i autentičnu gastro prezentaciju Katije Guljelmović i obitelji Kristović.
Gospođa Katija, zaljubljenica u gastro-povijest, autorica brojnih djela o gastronomiji našeg kraja, priprema jela iznenađenja koja se ljube s maslinovim uljem - lokalna i puna emocije.
Program je popunjen.
---
'O ruzmarinu, u Ruzmarinu' pričat će nam izvrsna nutricionistkinja Mirna Sentić (Mirna Nutrigurman) 24. travnja u 18 sati u Restoranu Ruzmarin.
Moze li ruzmarin biti tema cijelog jela? Itekako može! Ne samo da svoja ljekovita svojstva ima u svježoj formi, već ih zadržava i termičkom obradom. Uz predavanje o utjecaju ruzmarina na zdravlje, degustirajte i famoznu platu sa ruzmarinom u svakoj komponenti.
Broj mjesta je ograničen (30), ulaz slobodan, a rezervacija nužna. Preostalo je još nekoliko mjesta.
Rezervacije & info: +385 20 / 484 941, +385 97 7707 102
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
- - -
U petak, 25. travnja s početkom u 11 sati slastičarka chefica Antonia Medo upoznat će nas sa svim ljepotama bazge, na radionici Bazga: Okus djetinjstva.
Okusite pohovane cvjetove te sladoled od od ovog mirisnog cvijeća, uz neizostavni sok! Ostalo ćemo ostaviti kao iznenađenje... Gastro radionica održat će se na OPG-u njenog tate, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. (preostalo je još nekoliko mjesta).
- - -
Posebno predavanje na posebnom mjestu, čarobnom đardinu Župaho Steak House, održat će gastro povjesničarka Jadranka Ničetić. 'Motar, zdravlje kraj mora: Priča o mediteranskom čudu' počinje u 10 sati.
Pridružite nam se na ovoj posebnoj gastro prezentaciji u izvedbi Župaho Steak House i Jadranke Ničetić, autorice koja je od zaborava uspjela sačuvati stotine starih dubrovačkih recepata. U nesvakidašnjem ambijentu svog đardina ekipa Župaha i gospođa Jadre provest će nas kroz fascinantni svijet motra – mediteranske biljke iznimnih nutritivnih i ljekovitih svojstava. Uz zalogaje inspirirane morem i tradicijom, otkrijte kako motar postaje zvijezda pjata i čuvar zdravlja s obale.
- - -
Osim gastro prezentacija, na Župskom pjatu je nezaobilazan cooking class, a ovog puta posvećen je moru. Marinero Cooking class: Morski đir održat će se u četvrtak, 24. travnja s početkom u 10 sati, a kotizacija je 50EUR. Cooking class kojeg vodi ekipa Marinera sastoji se od aperitiva, juhe od ribe, rizota od morskih plodova, štrudela od jabuka te čaše vina. Prijavite se na www.vivado.hr (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.) ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
- - -
Program prvog festivala 'Župski pjat' sufinancira TZO Župa dubrovačka i TZ dubrovačko-neretvanske županije uz brojne sponzore i donatore te volontere, a tijekom svih dana Festivala organizira se i bogat gastronomski program - od festivalskih menija do gastro radionica, uz zanimljiv popratni tradicijski program.

Velika subota je dan tišine i molitve, dan je Isusova počinka u grobu. Crkva se zadržava kod Kristova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci i smrti. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Vazmeno bdjenje počinje Službom svjetla, blagoslovom vatre ispred crkve, a zatim slijedi procesija u kojoj se u crkvu unosi Svjetlo Kristovo i pozdrav uskrsnoj svijeći. Bdijenje se nastavlja nešto dužom liturgijom Službe riječi kroz biblijska čitanja koja razotkrivaju svu povijest spasenja. Treći dio vazmenog bdijenja je krsna služba, koja započinje blagoslovom vode kojem prethode litanije Svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, te ispovijest vjere.

Po običaju u Župi, muška djeca su donosila bijice drva, koje bi na blagoslovljenoj vatri do pola izgorjele, te bi ih takve nosili doma na ognjište.

Zanima li vas filmska režija? Želite li unaprijediti znanja u filmskoj umjetnosti? Ovo je šansa za vas!
Kinematografi Dubrovnik objavili su javni poziv za prijavu na “Prekogranični filmski kamp mladih” koji je dio projekta "REEL - Filmsko putovanje kroz Italiju i Hrvatsku" u sklopu programa Interreg Italija-Hrvatska 2021-2027, koji će se održati u Dubrovniku od 13. do 19. listopada 2025. godine, u isto vrijeme kad se održava 14. Duff / Međunarodni festival filma djece I mladih.
Poziv je upućen mladima od 18 do 22 godine iz priobalnih regija Hrvatske I Italije koji žele usavršiti svoje vještine u svijetu audiovizualne produkcije uz mentorstvo profesionalaca. Dvanaest kandidata koji budu odabrani radit će na poboljšanju digitalnih znanja i vještina, razmjeni I usavršavanju tehničkih znanja kroz praktičan rad, prikupiti različita iskustva od vršnjaka iz Italije I Hrvatske I to sve u u međunarodnom okruženju.
Krajnji rok prijava je 31. svibnja, a sve pojedinosti o kampu, prijavnici, rokovima i obvezama nalaze se na linku https://kinematografi.org/novosti-reel-projekt-2/
Prijave se šalju isključivo na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Kao što je poznato, projekt REEL ima za cilj diversificirati turističku ponudu i promovirati doživljajni turizam i usluge pružene od strane kulturnih i kreativnih industrija valoriziranjem kulturne baštine koja se pojavljuje u filmovima i TV serijama. Kinematografi Dubrovnik jedan su od šest partnera u projektu uz Zakladu Filmske komisije Apulie, Grad Veneciju, Istarsku kulturnu agenciju, Art kino Rijeka i Općina Rimini uz dva pridružena partnera HAVC i Grad Pazin.

Obučni centar za vodiče i dresuru pasa portugalske nacionalne policije u Lisabonu, u vremenu od 15. do 17. travnja bio je domaćin završne vježbe te svečane dodjele certifikata o uspješnom završetku obuke u okviru Europskog tečaja za timove vodiča pasa. Tečaj se provodio tijekom 2024. i 2025. godine u Hrvatskoj, Portugalu i Litvi.

Cilj Europskog tečaja za timove vodiča pasa je razvoj i poboljšanje specifičnih vještina i kompetencija Frontexovih certificiranih vodiča pasa. Sustav osposobljavanja i certificiranja vodiča za službene pse osmišljen je na temelju iskustava država članica Europske unije i zemalja pridruženih Schengenu kako bi se osigurala usklađenost standarda u cijelom schengenskom području u pogledu osposobljavanja timova vodiča pasa.

Policijski službenik PU dubrovačko-neretvanske, vodič službenog psa Ivan Šunjić sa službenim psom Omarom uspješno je završio ovaj jednogodišnji tečaj kao jedan od najboljih polaznika za što je izravno pohvaljen.

„Tečaj je bio zahtjevan, kako za mene tako i za službenog psa. Zahvalan sam na ukazanoj prilici za sudjelovanjem u Frontexovom tečaju. Znanja i vještine koje sam stekao, pomoći će mi u svakodnevnom radu te ću ih vrlo rado podijeliti s ostalim hrvatskim kolegama. Posebno mi se svidio rad u međunarodnom okruženju te razmjena iskustava s kolegama iz drugih država“, kazao je Ivan Šunjić.

Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ već je dugi niz godina jedna od vodećih partnerskih Frontexovih akademija, kako po broju organiziranih i provedenih obuka tako i po sudjelovanju velikog broja hrvatskih stručnjaka/trenera koja svoja znanja i vještine prenose na Frontexovim obukama. Centar za obuku vodiča i dresuru službenih pasa svakako je jedna od kvalitativnih prednosti kojom se hrvatski obrazovni policijski sustav ponosi. Daljnjim razvojem i ulaganjem, Centar postaje regionalni predvodnik te stručnošću svojih službenika predstavlja centar izvrsnosti obuke za vodiče i dresuru službenih pasa.

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (CCAA) objavila je da je neodgovorno korištenje drona ugrozilo sigurnost putničkog zrakoplova i onemogućilo slijetanje dvaju putničkih zrakoplova u Zračnu luku Dubrovnik.

- U neposrednoj blizini Zračne luke Dubrovnik tijekom završnog prilaza za slijetanje dana 13. 4. 2025. zabilježeno je opasno približavanje drona putničkom zrakoplovu na približnoj visini od 200 metara, čime je korisnik/udaljeni pilot drona svojim neodgovornim ponašanjem ugrozio živote posade i putnika, zrakoplov te živote i imovinu ljudi na zemlji. Posada zrakoplova svoje opažanje je proslijedila Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe koja je o tome obavijestila nadležna policijska tijela zadužena za provođenje istrage.

Zračna luka Dubrovnik je zbog spomenutog incidenta bila zatvorena neko vrijeme, uslijed čega su dva zrakoplova planirana za slijetanje bila preusmjerena u Zračnu luku Split. Osim ugroze sigurnosti, života i imovine, pilot drona svojim je ponašanjem prouzrokovao značajnu štetu i zračnim prijevoznicima i putnicima.

Naime, svako preusmjeravanje letova na aerodrome različite od planiranih odredišta zračnim prijevoznicima uzrokuje dodatne troškove povezane s dodatnim vremenom letenja zrakoplova, zbrinjavanjem putnika (prijevoz do konačnog odredišta, i/ili hotelski smještaj) kompenzacijom za kašnjenja itd.

Ovakvi poremećaji mogu imati kumulativni učinak na cjelokupnu planiranu operaciju uključenih prijevoznika, pa se izravna šteta kreće od 15.000 do 190.000 eura po preusmjerenom letu. Neizravna šteta koja je ovakvim događajem nanesena putnicima u vidu propuštenih obveza privatne i poslovne prirode često se ne može izraziti novcem.

Letenje dronova u blizini aerodroma i kontroliranom zračnom prostoru je dozvoljeno u slučajevima kada to odobri nadležna kontrola zračnog prometa. Ako se izvodi neovlašteno i protupravno, može biti izrazito opasno za sigurnost zrakoplova, posade, putnika te osoba i imovine na tlu. Takve aktivnosti su kažnjive i povlače sa sobom prekršajnu i kaznenu odgovornost.

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo sa svojim partnerima, poglavito Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe i Upravom policije, svakodnevno provodi postupke otkrivanja neovlaštenih i protuzakonitih operacija dronova, te se prema operatorima i udaljenim pilotima koji ugrožavaju sigurnost zračnog prometa primjenjuje politika nulte tolerancije, a kazne za takve prekršaje se penju do 20.000 eura.

Letenje dronova izvan kontroliranog zračnog prostora bez ispunjavanja za to propisanih uvjeta je ograničeno do 120 metara, ali je pilot drona i tada u obvezi za svoj let rezervirati zračni prostor putem za to namijenjene usluge Hrvatske kontrole zračne plovidbe AMC portala.

U ovom sloju zračnog prostora lete brojni korisnici – zrakoplovi generalne avijacije, parajedriličari, helikopteri vojske i policije, hitne medicinske pomoći, komercijalni panoramski letovi itd. i od iznimne je važnosti za sigurnost da se svi korisnici zračnog prostora prijave kako bi se mogle planirati njihove aktivnosti.

Podsjećamo kako su se 2024. godine u samo dva tjedna dogodila tri vrlo ozbiljna incidenta neodgovornim i protupravnim korištenjem dronova u blizini hrvatskih zračnih luka.

Kako uskoro počinje i protupožarna sezona, korištenje dronova u zoni operacija protupožarnih zrakoplova izravno će ugroziti sigurnost zračnih i zemaljskih snaga, a što je već bilo zabilježeno proteklih godina. Pilotske posade će obustaviti letačke operacije odmah po uočavanju drona u zoni svojih aktivnosti. To će otežati sprječavanje širenja požara, dovesti u opasnost živote ljudi i utjecati na razmjer štete koja može nastati na objektima..

Apeliramo na odgovorno ponašanje korisnika dronova. Ono što se može činiti kao bezazlena zabava ili hobi moglo bi imati potencijalno katastrofalne posljedice ako letite u blizini drugih zrakoplova. Svatko tko upravlja dronom mora to činiti odgovorno pridržavajući se svih primjenjivih pravila i propisa. Pravila letenja dronova, baš kao i drugih zrakoplova, osmišljena su kako bi svi bili sigurni.

Također, pozivamo javnost ako primijeti korištenje drona u blizini aerodroma, požarišta ili drugih ‘sigurnosno osjetljivih‘ područja da isto prijave najbližoj policijskoj postaji koja će pokrenuti istragu i u suradnji s Agencijom procesuirati korisnike/ udaljene pilote drona ako postoji njihova prekršajna ili kaznena odgovornost - poručuju iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Izvor; Jutarnji list

Zbog povećanih gužvi koje se uoči i nakon uskršnjih blagdana očekuju na graničnim prijelazima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske želimo obavijestiti građane o alternativnim pravcima i vremenima kada su najveće gužve kako bi mogli na vrijeme planirati svoja putovanja i izbjeći duža čekanja na graničnim prijelazima.

Najveće povećanje prometa koje može dovesti do dužih čekanja očekuje se od poslijepodnevnih sati sutra, 18. travnja, do večernjih sati u subotu, 19. travnja i ponovno tijekom cijelog ponedjeljka, 21. travnja, te stoga savjetujemo izbjegavanje putovanja u to vrijeme  i preporučujemo putovanje tijekom noćnih sati.

Također, preporučujemo da se građani neposredno pred putovanje o stanju na graničnim prijelazima informiraju putem službene stranice HAK-a na kojoj se nalaze ažurirane informacije i pregled stanja na graničnim prijelazima putem kamera.

Obavještavamo građane i o alternativnim graničnim prijelazima:

Za MCGP Karasovići  (RH/CG) preporučuje se GP Vitaljina
Za MCGP Gornji Brgat (RH/BiH) preporučuje se GP Čepikuće

Alternativa za MCGP Metković i MCGP Gabela Polje su granični prijelazi MCGP Nova Sela, MCGP Prud i MCGP Mali Prolog

Vodeći računa o navedenom policija u danima intenzivnijeg prometa planira službu s maksimalno raspoloživim brojem izvršitelja i maksimalnim brojem ulazno/izlaznih traka, a sve kako bi se čekanja na graničnim prijelazima svela na minimum.

Očekivane su gužve i na svim cestovnim pravcima

Također, u navedene dana se očekuje pojačan promet na svim cestovnim pravcima Dubrovačko-neretvanske županije stoga savjetujemo naše sugrađane da o tome vode računa tijekom planiranja svojih putovanja te ovim putem apeliramo na strpljenje u prometu i poštivanje svih prometnih pravila kako ne bi došlo do neželjenih posljedica u prometu.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska svojim sugrađanima želi sretan i blagoslovljen Uskrs!

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt, pa stoga toga dana nema i ne može biti mise, nego se upriličuju obredi Velikoga petka. S obzirom da je Krist umro u 15 sati, preporučljivo je da tada započne i bogoslužje, ali će češće to biti nemoguće jer mnogi rade. Liturgijska boja je crvena, znak mučeničke smrti.

Posebno je svečan početak, koji počinje u tišini, bez pjesme, a na način da svećenik, kada dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje, te se u sebi moli. Taj obred prostracije za mnoge je vjernike najpotresniji i najznakovitiji i u tom bi ga smislu svakako valjalo njegovati, jer pokazuje kolika snaga i rječitost može biti u tišini i u gestama.

I na Veliki petak se, kao i na Cvjetnicu, čita ili pjeva Muka, s tim da je ona uvijek po Ivanu. Može se također rasporediti po ulogama, s jednakom preporukom da svećenik izgovara sve one dijelove koji se pripisuju Kristu.

Za Veliki je petak znakovita i posebna sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe, a prema vrijedećem Misalu (iz 2002. god.) može ju predvoditi i laik. U njoj se tako moli za Crkvu, za papu, za biskupe, za sve kršćane, za Židove, za nevjernike, itd.

Posebno emotivan trenutak je vezan uz obred ljubljenja križa, a koji započinje tako da se donese platnom prekriveni drveni križ i u tri koraka postupno otkriva, uz pjevanje svećenika, svaki puta višim glasom, zazivom: Evo drvo križa na kom Spas je svijeta visio, na što narod u šutnji poklekne, te uzvraća pjevajući: Dođite, poklonimo se! Nakon toga svećenik i ministranti pokleknu i poljube križ, a potom to čine i svi ostali vjernici. Za to se vrijeme pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka (npr. Puče moj, što učinih tebi…). Koji puta se može čuti kako poneki župnici, da bi skratili vrijeme, običavaju na takav način ponuditi tri križa na ljubljenje, no za to nema nikakvoga opravdanja, jer smo spašeni po jednom Spasitelju i jednom križu, a to bi svakako trebalo biti jasno svima, bez unošenja bilo kakvih nedoumica.

Zaključni dio obreda Velikoga petka čini pričest, a s obzirom da je Krist umro, razumljivo je da će se to učiniti s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Štoviše, mnogi će istaknuti neprimjerenost pričešćivanja uopće toga dana, a ponajviše iz razloga jer je Krist mrtav i u tom smislu zapravo ne može biti živ pod prilikama Kruha i Vina. Također, s obzirom da je Veliki petak, uz Čistu srijedu, zapovijedani post i nemrs, blagovanje Kristova Tijela kao najizvrsnije hrane čini se kao ono koje takav post bitno narušava.

Na samom kraju iznese se Presveti Sakrament iz crkve, kao znak Kristove smrti i na takav se način pripremi i na posvemašnju subotnju grobnu šutnju.

Preuzeto sa Vjera i djela, portal katoličkih teologa - autor mr. Snježana Majdandžić-Gladić