U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, u petak, 14. travnja 2023.  s početkom u 20 sati u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad (Od puča 6) održat će se koncert dubrovačkih glazbenica, sopranistice Pauline Đapo, pijanistice Stefani Grbić i gošće, flautistice Đive Franetović Kušelj.

Solo pjesme oduvijek su bile najljepši način donošenja poezije publici, a ljudski glas ima mogućnost postići izražajnu osjećajnost koja na jedinstven način dopire do samog slušatelja i njihovog srca. Spoj prekrasnih stihova i glazbe odvest će sve prisutne u neku drugu sferu gdje će se u potpunosti prepustiti prekrasnim,  moćnim notama uz glas sopranistice Pauline Đapo i glazbenu podlogu Stefani Grbić i Đive Franetović Kušelj.

Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije i Općinski načelnik Općine Župa dubrovačka raspisali su natječaj za davanje u zakup javnih površina za potrebe prodaje brodskih karata i informativnih pultova za promicanje turističkih putovanja, štandova za prodaju rukotvorina, suvenira, umjetnina, plažnih rekvizita i opreme, za postavljanje štandova za prodaju palačinki, hot dogova, malih tostova i sokova, površina za postavljanje ugostiteljskih stolova, a za postavljanje hladnjaka za prodaju sladoleda,  više kioska i štandova različite namjene te niz parking mjesta na području općine.

JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup javnih površina

Općina Župa dubrovačka pokreće postupak za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja, koja se dodjeljuju 26. svibnja u prigodi Dana oslobođenja Župe dubrovačke – Dana Općine Župa dubrovačka.

Javna priznanja se mogu dodijeliti domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, u zemlji i inozemstvu, koje su svojim radom ili djelovanjem pridonijele promicanju i ugledu Općine Župa dubrovačka i to:

    Proglašenje počasnim građaninom Općine Župa dubrovačka
    Nagrada Općine Župa dubrovačka za životno djelo
    Nagrada Općine Župa dubrovačka

m građaninom Općine Župa dubrovačka (pod točkom 1.) može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno pridonio promicanju, značenju i ugledu Općine Župa dubrovačka i Republike Hrvatske, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Općine Župa dubrovačka i drugih općina i gradova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva. Proglašenje počasnim građaninom iskazuje se posebnom poveljom, a upisuje se i u Spomen-knjigu Općine Župa dubrovačka.

Nagrada Općine Župa dubrovačka za životno djelo (pod točkom 2.) dodjeljuje se pojedincima, hrvatskim i stranim državljanima, za iznimna postignuća važna za Općinu Župa dubrovačka na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva. Nagrada Općine Župa dubrovačka za životno djelo dodjeljuje se u obliku diplome i dara.

Nagrada Općine Župa dubrovačka (pod točkom 3.) dodjeljuje se za postignuća važna za Općinu Župa dubrovačka na raznim područjima djelovanja i stvaralaštva i to pojedincima, trgovačkim društvima, ustanovama i drugima. Nagrada Općine Župa dubrovačka dodjeljuje se u obliku grba i dara, odnosno plakete i dara.

Kandidate za dodjelu javnih priznanja mogu predlagati svi zainteresirani.

To pravo jedino nemaju vijećnici općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka, Općinski načelnik Općine Župa dubrovačka i zaposleni u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Župa dubrovačka.

Postignuća u znanstveno-istraživačkom radu kandidata i zasluge za razvitak znanosti s bilo kojeg područja, te postignuća u književnim i umjetničkim djelima ocjenjuju se na temelju objavljenih i javnosti dostupnih djela. Predlagač mora osigurati recenzije, odnosno kritičke ocjene najmanje dva priznata stručnjaka za određeno područje.

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja uz obrazloženja, odgovarajuću dokumentaciju i potpisane suglasnosti predloženih kandidata, sukladno uvjetima ovog poziva, dostavljaju se na adresu: Općina Župa dubrovačka, Odbor za dodjelu javnih priznanja, Srebreno, Vukovarska 48, s naznakom – ”NE OTVARATI”.

Rok za predlaganje kandidata za javna priznanja je do 30. travnja 2023. godine.

Uskrs, najveći blagdan kršćanstva, kojim slavimo Kristovo Uskrsnuće vjernicima ukazuje na put prema spasenju, dokazuje da život nije uzaludan i da svaka patnja, izazov i problem koji On stavlja pred nas, imaju svoj razlog i smisao.

Drage čitateljice i čitatelji portala, sretan Vam i blagoslovljen Uskrs. Neka Vas na ovaj Uskrs razveseli obiteljska toplina u  krugu vaših najmilijih, da s njima u miru i veselju uz Božji Blagoslov uživate u blagdanskom stolu.

U utorak, 4. travnja  održano je 2. kolo AtoM lige na kojem je sudjelovalo je šest ekipa osmih razreda župske škole, a u svakoj ekipi po tri učenika. Učenici su uz suradnju u timovima i međusobno uvažavanje rješavali složene zadatke iz fizike, kemije matematike. Zadatke su rješavali predviđenih 75 minuta te su još jednom pokazali i dokazali da su uporni i vrijedni mali stemovci.

Članovi ekipa:

Ekipa 1 (8. c) – Orsat Kralj, Jerko Đevenica, Ivan Vučur
Ekipa 3 (8. e) – Roko Jahud, Iva Jeličić, Matej Svilokos
Ekipa 4 (8. a) – Renata Oblizalo, Paola Borovina, Magdalena Duper
Ekipa 5 (8. a) – Dora Matičević, Matija Ruščić, Josip Krkić (8. e)
Ekipa 6 (8. a) – Nea Matičević, Ivano Račić, Antonio Kisić
Ekipa 8 (8. b) – Marino Rašica, Karla Bandalo, Matej Burin


U 1. i 2. kolu Atom lige sudjelovalo je ukupno 218 ekipa iz cijele Hrvatske. Učenici župske škole postigli su izvrsne rezultate. Nakon zbrojenih rezultata 1. i 2. kola, Ekipa 3 našla se na 2. mjestu sa ukupno 844 boda! Ekipa 8 se s 540 bodova plasirala na 25. mjesto, dok se Ekipa 1 s 450 bodova plasirala na 37. mjesto. Ostale ekipe su također osvojila vrijedne bodove i dobro se plasirale.

Mentorice učenika – Antonija Banović (fizika), Katarina Čučić (matematika), Branka Mikulić (matematika – zamjena za Lenkicu Majić), Marina Marega Selecki (matematika), Matea Popović (kemija), Nada Prce (kemija) i Jelena Šutić Alaga (kemija).

Ekipu 3 koja je nastupila u sastavu  Roko Jahud, Iva Jeličić i Matej Svilokos očekuju nagrade, a mentorice učenicima ove ekipe su – Antonija Banović, Katarina Čučić i Matea Popović. Čestitamo!

U ponedjeljak, 3.travnja, u župskoj školi gostovala je književnica Renata Zlatković. Autorica romana Kao moj brat održala je radionicu s učenicima 7. razreda koji su roman pročitali kao lektirno djelo te je sadržaj romana poslužio i kao dio Školskog  preventivnog programa. Drukčijem satu lektire uz učiteljicu Hrvatskoga jezika Ivanu Marić  prisustvovala je i školska psihologinja Nikica Greguš.   

   Roman Kao moj brat prati priču dječaka Viktora kojemu je dijagnosticiran Aspergerov sindrom, dječak ima  visok  kvocijent inteligencije, pojačan interes usmjeren prema znanosti, posebno paleontologiji. Viktor ima slabe socijalne vještine, ali ih marljivo vježba.

   Roman je pisan u prvom licu pa je čitatelju vrlo lako uživjeti se u lik glavnog junaka. Učenici su na radionici mogli saznati više o samom sindromu, ali i to kako osobe s visokofunkcionirajućim autizmom doživljavaju svijet oko sebe. Različitim vježbama senzibilizirali su se s glavnim likom Viktorom, te su pokušali ući u svijet osobe s Aspergerovim sindromom. Cilj radionice bio je potaknuti učenike na razumijevanje i prihvaćanje različitosti, što će ih kroz život zasigurno učiniti boljim i kvalitetnijim osobama.

   Učenici su imali priliku saznati i kako je autorica dobila ideju napisati roman o autizmu. Saznali su i da se puno vremena pripremala za pisanje romana čitajući i proučavajući znanstvenu literaturu, što je istaknula kao najvažniji dio procesa pisanja. Naglasila je da piše jer voli pisati, zabavno je, te joj ponekad služi kao „ispušni ventil“, čime je željela potaknuti učenike da pišu što više.

Ljubljena braćo i sestre!

Stara mudrost kaže kako primjeri privlače. Exempla trahunt! Oni pokreću čovjeka i ostavljaju trag na njemu. I ovaj Uskrs je vrijeme i prilika da potražimo takve primjere i oživimo svoju vjeru.

„Bijaše neki bolesnik Lazar“ (Iv 11, 1), počinje Ivan u svom evanđelju pripovijedati o poznatom nam događaju kada Isus uskrišava svoga prijatelja Lazara nakon što je već četiri dana bio u grobu. Ime Lazar znači Bog mu pomaže.

Lazar, to smo svi mi. To što smo bolesni ili zdravi ne priječi Isusa da nas ljubi. A to što ćemo umrijeti ne treba nas plašiti. Sam Isus kaže: „Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će“ (Iv 11, 25).

Uskrsnuće je cilj i svrha našega života. Ali treba priznati da postoje protivljenja u nama i oko nas i nije uvijek lako ispravno shvatiti i prihvatiti mnoge stvari pa tako ni uskrsnuće. Puno toga nas pritišće, sumnje nam obuzimaju srce, pa nam i vjera može oslabiti. „Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati“ (Iv 20, 25), sumnjao je i jedan od dvanaestorice.

Isus je za svoga zemaljskog života često znao iznenaditi učenike svojim odlukama. Na jednom mjestu Toma zvani blizanac reče suučenicima: „Hajdemo i mi da umremo s njime!“ (Iv 11, 16). Dogodit će se kasnije da će učenici uistinu dijeliti s Isusom sudbinu i umirati u zajedništvu s Njime. Oni su bili odlučni u nasljedovanju Isusa i nama su primjer koji privlači, da budemo i mi uz Isusa.

I najvažnije u našem životu jest: nikada se ne odvojiti od Isusa. Vjera nas pokreće da drugima naviještamo i svjedočimo Radosnu vijest spasenja kojoj je cilj uskrsnuće. Vjera u uskrsnuće temelji se na vjeri u Boga koji nije „Bog mrtvih, nego živih“ (Mk 12, 27).

Ljubljena braćo i sestre,

Isus je uskrsnuo! Raduju se nebo i zemlja. Nema više straha. Krist je pobijedio smrt i darovao nam novi život. Otvorimo i mi svoja srca, pogledajmo i progledajmo očima vjere. Prepoznajmo Krista koji nam ide u susret, već sada i ovdje. Srce nam vapi: Trebaš nam Isuse! Mir nam podari. Uskrsni u našim životima. Daj nam da iz smrti, kojom smo okruženi, u sebi i oko sebe, prijeđemo u život s tobom, i ovdje i u vječnosti. No, ponajprije, čujmo i prepoznajmo Kristov uskrsni pozdrav: „Mir vama, ne bojte se, ja sam!“ Kristov mir donosi nam promjenu, novi život. Dar Kristova života koji se po uskrsnuću događa u nama i po nama, poziva nas da dotaknemo rane na njegovim raspetim rukama i nogama, opipamo njegov probodeni bok, operemo se u krvi i vodi što iz njegova boka istječu.

Darujmo novost i radost Uskrsnoga prepoznajući ga u braći i sestrama, Lazarima, potrebnima, u osobama s invaliditetom i djecom s teškoćama u razvoju, svakoj obitelji i osobi. Poklonimo mu se i zajedno s apostolom Tomom recimo s oživljenim povjerenjem: „Gospodin moj i Bog moj!“ (Iv 20, 28).

Hajdemo i mi da uskrsnemo s Njime!

Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

+ Roko Glasnović

dubrovački biskup

Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba, te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Toga dana nema liturgije, Isus leži u grobu. Vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Vazmeno bdjenje počinje Službom svjetla, blagoslovom vatre ispred crkve, a zatim slijedi procesija u kojoj se u crkvu unosi Svjetlo Kristovo i pozdrav uskrsnoj svijeći. Bdjenje se nastavlja nešto dužom liturgijom Službe riječi kroz biblijska čitanja koja razotkrivaju svu povijest spasenja. Treći dio vazmenog bdjenja je krsna služba, koja započinje blagoslovom vode kojem prethode litanije Svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, te ispovijest vjere.

Po običaju u Župi, muška djeca su donosila bijice drva, koje bi na blagoslovljenoj vatri do pola izgorjele, te bi ih takve nosili doma na ognjište.

U Zagrebu je 4. i 5. travnja održano Prvenstvo Hrvatske u bowlingu za osobe s intelektualnim teškoćama gdje su nastupile 24 ekipe među njima i  Centar Josipovac koji je ostvario odlične rezultate;

- Dženan Grošonja 1.mjesto
- Jadranka Vukorep 2. mjesto
- Joško Jović 4. mjesto
- Ana Sambrailo 4. mjesto
- Mare Radonić 5. mjesto

- Naši korisnici obogatili su putovanje na natjecanju u Zagrebu odlaskom i u glavni grad Slovenije! U Ljubljani su prošetali gradskim trgom i popili kavu, uz koju su razradili taktiku za finale natjecanja. Nakon toga turističkim vlakićem razgledali su njene znamenitosti kao što su Ljubljanski dvorac, Zmajski most i ostale turističke atrakcije - poručuju iz Centra Josipovac.

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt, pa stoga toga dana nema i ne može biti mise, nego se upriličuju obredi Velikoga petka. S obzirom da je Krist umro u 15 sati, preporučljivo je da tada započne i bogoslužje, ali će češće to biti nemoguće jer mnogi rade. Liturgijska boja je crvena, znak mučeničke smrti.

Posebno je svečan početak, koji počinje u tišini, bez pjesme, a na način da svećenik, kada dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje, te se u sebi moli. Taj obred prostracije za mnoge je vjernike najpotresniji i najznakovitiji i u tom bi ga smislu svakako valjalo njegovati, jer pokazuje kolika snaga i rječitost može biti u tišini i u gestama.

I na Veliki petak se, kao i na Cvjetnicu, čita ili pjeva Muka, s tim da je ona uvijek po Ivanu. Može se također rasporediti po ulogama, s jednakom preporukom da svećenik izgovara sve one dijelove koji se pripisuju Kristu.

Za Veliki je petak znakovita i posebna sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe, a prema vrijedećem Misalu (iz 2002. god.) može ju predvoditi i laik. U njoj se tako moli za Crkvu, za papu, za biskupe, za sve kršćane, za Židove, za nevjernike, itd.

Posebno emotivan trenutak je vezan uz obred ljubljenja križa, a koji započinje tako da se donese platnom prekriveni drveni križ i u tri koraka postupno otkriva, uz pjevanje svećenika, svaki puta višim glasom, zazivom: Evo drvo križa na kom Spas je svijeta visio, na što narod u šutnji poklekne, te uzvraća pjevajući: Dođite, poklonimo se! Nakon toga svećenik i ministranti pokleknu i poljube križ, a potom to čine i svi ostali vjernici. Za to se vrijeme pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka (npr. Puče moj, što učinih tebi…). Koji puta se može čuti kako poneki župnici, da bi skratili vrijeme, običavaju na takav način ponuditi tri križa na ljubljenje, no za to nema nikakvoga opravdanja, jer smo spašeni po jednom Spasitelju i jednom križu, a to bi svakako trebalo biti jasno svima, bez unošenja bilo kakvih nedoumica.

Zaključni dio obreda Velikoga petka čini pričest, a s obzirom da je Krist umro, razumljivo je da će se to učiniti s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Štoviše, mnogi će istaknuti neprimjerenost pričešćivanja uopće toga dana, a ponajviše iz razloga jer je Krist mrtav i u tom smislu zapravo ne može biti živ pod prilikama Kruha i Vina. Također, s obzirom da je Veliki petak, uz Čistu srijedu, zapovijedani post i nemrs, blagovanje Kristova Tijela kao najizvrsnije hrane čini se kao ono koje takav post bitno narušava.

Na samom kraju iznese se Presveti Sakrament iz crkve, kao znak Kristove smrti i na takav se način pripremi i na posvemašnju subotnju grobnu šutnju.

Preuzeto sa Vjera i djela, portal katoličkih teologa - autor mr. Snježana Majdandžić-Gladić