U razigravanju za poredak od 5. do 8. mjesta na U-15 Europskom vaterpolskom prvenstvu koje se od 24. lipnja održava u Zagrebu Hrvatska je osvojila šesto mjesto.

U prvoj utakmici razigravanja Hrvatice su slavile protiv Njemačke. Hrvatska je suvereno od prve minute bila bolja, u poluvremenu je bilo 7:3, a nakon treće dionice i 10:4 za Hrvatsku.  U pobjedu od 13:7 Nina Jazvin je ugradila svoja četiri pogotka.

U utakmici za 5. mjesto poraz od Nizozemske. U prvoj polovici utakmice naše su igračice bile istinski bolje, u konačnici sredinom druge četvrtine i vodile s tri gola razlike, (7:4). Nakon polovice utakmice još je uvijek Hrvatska imala prednost (7:6). Kobna je međutim bila treća dionica koju su Nizozemke dobila 6:3. Od 7:6 za Hrvatsku u tren se ‘otišlo’ u 7:9, pa nešto kasnije i 8:11 za Nizozemsku.
Početkom i sredinom zadnje dionice Hrvatska je smanjila na pogodak zaostatka, (11:12 i 12:13), ali suparnice su znalački do kraja uspjele sačuvati prednost. Točno 24 sekunde prije kraja golom Nine Jazvin, naše su djevojke smanjile na 13:14 i jasno odmah zaigrale presing. Ipak, vižljaste i brze Nizozemke uspjele su se othrvati pritisku i čak i postići još jedan pogodak, šest desetinki sekunde prije kraja za konačnu pobjedu Nizozemske 15:13. Nina Jazvin je upisala dva gola.

Treći put uzastopno na kontinentalnim prvenstvima za djevojke do 15 godina, Hrvatice su šeste. Ulaskom u borbu za peto mjesto osigurale plasman na sljedeće Svjetsko prvenstvo ovog uzrasta.

Izvor; HVS

Na današnji dan prije deset godina Hrvatska je postala 28. punopravna članica Europske unije. Deset godina nakon podnošenja zahtjeva za članstvo i nakon devet godina napornih pregovora, Hrvatska je 1. srpnja 2013. primljena u članstvo.

Otad pa do danas Hrvatska je doživjela mnoge promjene. U razdoblju od 2012. do 2022. realni je BDP godišnje prosječno rastao za 2,4 posto ili jedan postotni bod više u odnosu na desetogodišnje razdoblje prije toga, naša zemlja ubrzano hvatala korak ili konvergirala k razini ekonomskog razvitka prosjeka Europske unije. Nije sporno da je pristupanje Europskoj uniji, euro području i Schengenskom prostoru potaknulo gospodarski razvoj u Hrvatskoj.  Razvoj naše ekonomije od ulaska u EU rezultirao je i otvaranjem više od 200.000 novih radnih mjesta. Ulazak u Europsku uniju nam je proširio mogućnosti izgradnje infrastrukture preko sredstava EU. Pelješki most je najočitiji primjer i sve više unapređujemo željezničku mrežu pomoću Bruxellesa, ali je vrlo važno i što komunalnu infrastrukturu obnavljamo pomoću tih sredstava.

Hrvatska je u prvom desetljeću članstva uspješno odradila i prvo predsjedanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Prvo hrvatsko predsjedanje ostat će upamćeno po pandemiji koronavirusa od koje se Hrvatska najbrže oporavila i u odnosu na pretpandemijsku 2019. imala rast od 11,8 posto, i po tome je prva u EU-u ispred Poljske, koja je imala rast od 11,2 posto.

Poput drugih novih članica manje razvijenih od europskog prosjeka Hrvatska je imala veliki odljev stanovništva u proteklom desetljeću. Prema popisu 2021., Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, što je u odnosu na deset godina ranije manje za 413.056 osoba ili 9,64 posto.

Jednim dijelom to je rezultat članstva u EU-u jer na jedinstveno europskom tržištu nema ograničenja u kretanju radne snage i mnogi hrvatski građani otišli su za poslom i boljim životom u bogatije članice.

Više je znakova da je vrhunac iseljavanja iz Hrvatske prošao, da je trend usporen ali nije stao.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da se odljev zaustavlja, odnosno ujednačavaju se useljavanje i iseljavanje jednom kad se dosegne stupanj gospodarskog razvoja od oko 80 posto prosjeka EU-a, čemu se Hrvatska približava.

Danas, deset godina poslije, Hrvatska je dio najuže jezgre EU-a, članica, članica je šengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola i europodručja, koje dijeli zajedničku valutu.

Državni hidrometeorološki zavod izdao je narančasto upozorenje za šire područje Dubrovnika za subotu, 1. srpnja kada se očekuju izraženi pljuskovi s grmljavinom i obilnim oborinama, a mjestimice je moguća i tuča.

Iz DHMZ-a apeliraju: budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću, lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Navode i mogućnost prekida u aktivnostima na otvorenom te u prometu.

Donosimo sinoćnje rezultate Tradicionalnog malonogometnog turnira ispred stare škole na Kantulama, te raspored za večeras.

Rezultati, četvrtak, 29.06.2023.

Veterani NK Župa dubrovačka - Rkavci   3:1
(L.Noković,M.Lučić,M.Meštrović,ag/N.Fišić)

Joga Bonito - Konoba Posejdon   2:4
(B.Gustin,L.Ivanković/T.Storelli 2, P.Lončar,I.Milić)

Baskija - Ništa nevidimo   1:5
(I.Kelez/B.Krešić 2,I.Kisić 2,L.Monković)

Raspored,petak,30.06.2023.

20:30h Mješalice - MS2 Energo
21:30h Konoba Vinica Monković - Spektar
22:30h Tradicionalno neugodni - Žali bože para

Ovogodišnje 74. Dubrovačke ljetne igre koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na različitim ambijentalnim lokacijama grada, tijekom 47 festivalskih dana, inozemnoj i domaćoj  publici predstavit će gotovo 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa.

Ceremoniju ovogodišnjeg svečanog otvaranja, koja će se u ponedjeljak 10. srpnja upriličiti ispred crkve sv. Vlaha u 21 sat, režirat će pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić, prema scenariju kojeg potpisuje s dramskom umjetnicom Natašom Dangubić. U ceremoniji će sudjelovati Festivalski dramski ansambl, studenti glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Splitu, Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Pro musica Mostar, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Zbor Blasius. Folklorni ansambl Linđo i Plesni studio Lazareti. Svečano otvaranje moći će se pratiti i putem izravnog prijenosa na Hrvatskoj radioteleviziji.

Vlastita produkcija i dalje je nezaobilazna okosnica dramskog programa koji ove godine donosi čak četiri premijerna naslova, uz četiri reprize i dva gostovanja. Prva ovoljetna premijera, Vidi kako Lokrum pere zube, nastala prema istoimenom romanu Ivane Lovrić Jović u režiji Paola Tišljarića, koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, a predstavlja kronisteriju autoričina odrastanja, odnosno života s ocem i bez njega. Glumački ansambl čine Marija Šegvić, Sandra Lončarić, Mirej Stanić, Anja Đurinović, Perica Martinović, Nika Lasić, Boris Matić i Bojan Beribaka, a predstava će se izvoditi otoku Lokrum od 12. do 14. srpnja.

Drugi premijerni naslov Na tri kralja ili kako hoćete Grzegorza Jarzyne i Romana Pawłowskog, nastao prema motivima istoimene drame Williama Shakespearea, koprodukcija je Igara sa Zagrebačkim kazalištem mladih u režiji Jarzyne, a moći će se pogledati na tvrđavi Lovrjenac od 21. do 25. srpnja. U interpretaciji Jarzyne i Pawłowskog, renesansna komedija postaje suvremena priča o fluidnim seksualnim identitetima koji se bore za pravo na postojanje u starom, patrijarhalnom svijetu. Glumce koji utjelovljuju protagoniste koji se, kako bi preživjeli, upuštaju u riskantnu igru ​​temeljenu na moći i želji utjelovljuju:  Dado Ćosić, Anđela Ramljak, Mia Melcher, Katarina Bistrović Darvaš, Petra Svrtan, Doris Šarić Kukuljica, Barbara Prpić, Mateo Videk, Toma Medvešek i Ivana Starčević.

Monodrama Maske redatelja i glumca Dražena Šivaka koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Umjetničke organizacije Grupa koja će premijerno biti prikazana 12. kolovoza na tvrđavi Bokar. Predstava Maske oživljavanje je tradicije commedie dell'arte i njezino približavanje široj publici. U formi predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove koji su predstavljeni u tehnici commedie dell'arte, a utjecali su na razvoj starije dubrovačke dramske književnosti.

Posljednja dramska premijera Sjetne žene raguzejske autorski je projekt intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski. U predstavi se preuzima arhivska građa iz  prošlosti Dubrovačke Republike koja je, u silnoj želji da zaštiti svoje žene, često i sustavno igrala protiv njih. Neke od junakinja predstave toga su bile svjesne, druge ne; neke su se bunile i odupirale, dok su druge, pak, šutke trpjele; neke su kontrirale namijenjenoj im ulozi i poretku, dok su se druge sa svime mirile. No svaka je učinila nešto zbog čega ih je povijest zabilježila – zapamtila. Predstavu izvodi Festivalski dramski ansambl koji čine: Nataša Dangubić, Gloria Dubelj, Anica Kontić, Nataša Kopeč, Iva Kraljević, Lana Meniga, Lidija Penić-Grgaš, Lucija Rukavina, Nikolina Prkačin i Marin Klišmanić, a moći će se pogledati od 17. do 21. kolovoza u parku Gradac.

Na radost najmlađe publike, i ovog ljeta na programu je glazbeno-scensko djelo za djecu Čudesna šuma, nastalo prema istoimenom romanu Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger, uz glazbu Frana Đurovića, a pod ravnanjem Matea Narančića. Lanjska uspješnica Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na otoku Lokrumu također je dio ovoljetnog festivalskog programa s tri reprizne izvedbe krajem srpnja, a tu su i prošlogodišnji Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, koji će zaigrati ispred crkve svetog Jakova. Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom, velika je festivalska uspješnica koja će publiku na Kazermi nasmijavati četvrtu sezonu za redom. U godini u kojoj se obilježava stota godišnjica rođenja Miljenka Smoje, junaci njegova Velog mista zaživjeli su na pozornici kazališta u režiji Marine Pejnović, koja je i adaptirala roman, a festivalska publika će ih u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija moći pogledati na taraci tvrđave Revelin. Ni ove godine neće izostati tradicionalni nastup Studentskog teatra Lero koji će predstavom Uglavnom vedro redatelja Davora Mojaša, nastaviti otvarati i prepoznavati aktualne odraze bremenite svakodnevnice tamnih tonova i upozoravajućih vjetrova koji boje njihovu, i ne samo dubrovačku, jesen.

Ovogodišnji glazbeni program otvorit će jedan od najboljih svjetskih pijanista, karizmatični Andras Schiff, 13. srpnja koncertom u atriju Kneževa dvora, a zatim će svoj nastup na taraci Revelina  zabilježiti i Mariza, jedna od najpopularnijih pjevačica fado glazbe. Zagrebački solisti koji krajem godine započinju svoju slavljeničku, sedamdesetu sezonu, koncert će održati s vrsnom klarinetisticom Marijom Pavlović. Festivalski program u Dvoru nastavlja se koncertima u sklopu projekta #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa. Odabrani mladi glazbenici iz šest zemalja regije izvest će na završnim koncertima projekta, 19. i 20. srpnja u atriju Kneževa dvora, nova glazbena djela
inspirirana lokalnom baštinom i europskim vrijednostima, koja su za ovu prigodu napisali mladi skladatelji, njih dvanaest iz šest zemalja. Njemačko-francuski violončelist Nicolas Altstaedt jedan je od najtraženijih i najsvestranijih glazbenika današnjice koji kao solist, dirigent i umjetnički voditelj izvodi repertoar u rasponu od rane do suvremene glazbe svirajući na povijesnim i modernim instrumentima, a na 74. Igrama održat će dva koncerta. Nakon recitala, nastupit će i s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom pod ravnanjem maestra Pavla Zajceva. Ansambl Janoška svojim nepogrešivim Janoška stilom vraća vještinu improvizacije u svijet klasične glazbe, a svoju interpretaciju brojnih svjetskih klasika festivalskoj publici ovih četvero glazbenika predstavit će na koncertu u atriju Kneževa dvora, gdje će u okviru glazbenog programa 74. Dubrovačkih ljetnih igara kao pijanist nastupiti i jedan od najreprezentativnijih predstavnika mlađe generacije ruskih dirigenata Maxim Emelyanychev s izuzetnim ruskim violinistom Aylenom Pritchinom, zatim nagrađivani gitarist Krešimir Bedek, potom će uslijediti nastup trija u sastavu Latica Anić, Krešimir Starčević i Marco Graziani. Dubrovački simfonijski orkestar muzicirat će sa sopranisticom Josipom Bilić pod ravnanjem maestra Valentina Egela, a njemački violončelist Eckart Runge nastupit će s pijanisticom Martinom Filjak i saksofonistom Gordanom Tudorom. Svjetski poznati bas-bariton Marko Mimica održat će koncert s kubanskim pijanistom Marcosom Madrigalom, dok će s Komornim orkestrom Mendelssohn nastupiti mađarski violinist Kristóf Baráti, prepoznat diljem svijeta kao glazbenik izvanredne kvalitete s ogromnim izražajnim rasponom i besprijekornom tehnikom. Koncert u Dvoru održat će i nizozemska Camerata Kraljevskog Concertgebouw orkestra te Orkestar {oh!} koji se tijekom više od deset godina aktivnog djelovanja kontinuirano razvija pod vodstvom violinistice Martyne Pastuszke, a glazbeni program u Dvoru zatvorit će violončelistica Kajana Pačko i pijanist Danijel Detoni. Afirmirani hrvatski jazz skladatelj i pijanist Zvjezdan Ružić predstavit će svoj Pianotron na Trgu oružja koncertom koji Igre poklanjaju građanima i posjetiteljima grada. Za sam kraj 74. Igara program Opera gala izvest će Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije i Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija, uz soliste sopranisticu Dariju Auguštan, kontratenora Franka Klisovića, tenora Roka Radovana i baritona Leona Košavića.

Na radost ljubitelja baleta, na Revelin ovog ljeta stiže Veliki Gatsby u koreografiji i režiji Lea Mujića te izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Literarno remek-djelo Francisa Scotta Fitzgeralda, smješteno je u New York tijekom doba jazza i ludih dvadesetih godina prošlog stoljeća, a u ovoj baletnoj priči dubrovačka će publika uživati početkom kolovoza. Nezaobilazan dio festivalskog plesnog programa nastupi su Folklornog ansambla Linđo, koji će ovog ljeta zabilježiti četiri izvedbe na taraci tvrđave Revelin. Njihov ovogodišnji program baziran je na klasičnom repertoaru, ali s novim autorskim početkom, dvije nove koreografije i glazbenim brojem.

Popratni program Dubrovačkih ljetnih igara u 74. festivalskoj sezoni donosi dvije izložbe. Prva je Laka je mlados, koja će predstaviti djela nedavno preminulog hrvatskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića čiji je naslov izložbe inspiriran stihom iz Novele od Stanca Marina Držića, dok je druga izložba Dubrovačka rapsodija Romane Milutin Fabris, koja, kako je opisano od strane kustosa Andrije Seifrieda, nastavlja svoj umjetnički dijalog s Gradom i bilježi ga svojom jedinstvenom slikarskom gestom. U sklopu popratnog programa održat će se i predstavljanje autobiografije Louvre je moj atelje, ulica moj muzej, koja donosi životno putovanje Braca Dimitrijevića na čak 1128 stranica i uz 300 ilustracija, a osim autora na predstavljanju knjige u atriju Kneževa dvora govorit će spisateljica Staša Aras i Frakturin glavni urednik Seid Serdarević. I ove godine nastavlja se suradnja Pulskog filmskog festivala, Dubrovačkih ljetnih igara i Kinematografa Dubrovnik pa će festivalska publika imati priliku uživati u projekciji filma dobitnika Zlatne arene u Puli.

Festivalski pretprogram počinje 7. srpnja prezentacijom suvremenog cirkusa i ulične umjetnosti, forme koja je trenutno u velikom razvoju u Hrvatskoj i Europi, a kojoj festival želi dati posebnu vidljivost. Raznovrsnim izvedbama uličnih performansa, akrobacija, plesa na svili, klaunerije i teatra objekta koje će se održavati na različitim gradskim lokacijama, publici svih naraštaja približit će jedinstveno iskustvo cirkuske umjetnosti.

Cjelokupan program ovogodišnjih Igara, kao i ulaznice, dostupni su na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnikfestival.hr te na servisu www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30. Kupnjom Mastercard® karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

U Tirani je od 23. do 28. lipnja održana 27. Juniorska balkanska matematička olimpijada (JBMO) na kojoj je sudjelovalo 11 država - stalnih članica te 8 gostujućih država među kojima je bila i ekipa Hrvatske.

Našu ekipu na ovim natjecanjima čine učenice i učenici koji su završili sedmi i osmi razred osnovne škole i koji su se za to natjecanje kvalificirali putem Hrvatske juniorske matematičke olimpijade na koju bili pozvani učenici temeljem rezultata na Državnom natjecanju, a među njima je i učenik naše škole Matej Svilokos. Ekipa je ove godine polučila izvrstan uspjeh: Fran Čačinović, Ena Novak, Fran Pilipović, Matej Svilokos i Emanuel Vidović osvojili su brončane medalje. Ovo je najveći ukupni broj medalja koji je hrvatska ekipa dosad osvojila na ovom natjecanju.

Čestitamo  Mateju i svim njegovim mentorima!

Prigodnim koncertom opernih arija Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, obilježila je desetu obljetnicu ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Mnogobrojnoj publici prigodnim govorom obratio se župan Nikola Dobroslavić.

Navršava se deset godina članstva Hrvatske u EU.

Zato je Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, odlučila obilježiti obljetnicu ovim lijepim koncertom.

Obljetnica nam je uistinu važna.

Prvi srpnja 2013. ušli smo u političku, gospodarsku i kulturnu asocijaciju koja je bez premca u svjetskoj civilizaciji.

Ušli smo u društvo o kojem su naši stari sanjali kroz cijelu hrvatsku povijest.

Mi u Dubrovniku možemo, uvjeren sam, s pravom reći da su naši preci za trajanja Dubrovačke republike bili ravnopravan dio zapadnog svijeta.

Međutim, upravo je naš naraštaj dočekao da cijela Hrvatska bude, uz članstvo u Sjevernoatlanskom savezu, punopravni član Europske unije.

Ponajprije nećemo zaboraviti da je to članstvo postignuto zahvaljujući ostvarenoj državnoj samostalnosti, zahvaljujući nesebičnoj žrtvi naših branitelja i da je ono posljedica mudrog vođenja Hrvatske od strane našega prvog predsjednika dr. Franja Tuđmana.

Što nam znači članstvo u Uniji?

Sjeli smo za isti stol s najnaprednijima i najslobodnijima u svijetu te stekli:

Mogućnost neposrednog usvajanja europskog vrjednosnog sustava, u koji se možemo ugledati u bilo kojoj dvojbi.

Najviše standarde demokracije koja funkcionira stabilno, sa slobodnim i poštenim izborima.

Sudjelovanje na jedinstvenom tržištu, koje je dakako zahtjevno, ali s neslućenim mogućnostima za one sposobne.

Ojačali smo poštivanje ljudskih prava i sloboda, prava manjina, slobodu medija.

Stekli smo:

Dodatna iskustva u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminaliteta i protiv tzv. zarobljene države.

Jedinstveni prostor slobodnog kretanja, nakon nedavnog ulaska u Schengen.

Ojačanu monetarnu sigurnost, bolje bankovne uvjete gospodarstvu i građanima nakon pristupanja euro području.

Pristup izdašnim sredstvima solidarnosti u elementarnim nepogodama, što se već dokazalo u nedavnoj globalnoj pandemiji, sušama, poplavama i u katastrofalnim potresima.

Dijeljenje iskustava i najviših kriterija očuvanja okoliša i zaštite prirode.

Posebno važno – korištenje  bespovratnih sredstava kohezijske politike za smanjivanje razlika u razvijenosti europskih zemalja i regija.

Naša Vada je u tome iznimno uspješna, a primjeri uspješnog korištenja fondova EU u našoj županiji, među ostalim, su:

Pelješki most, Stonska obilaznica, Zračna luka Dubrovnik (odsad i s imenom Ruđera Boškovića),

Studentski dom, Objedinjeni hitni prijem, Dnevna bolnica Metković i Dubrovnik,

luke: Donje čelo, Trpanj, Puntin, Vela Luka, Ubli, Polačište, Drače, Uš, Račišće, Duba pelješka,

CGO, Centar kompetentnosti u turizmu, aglomeracije, inkubatori, sustavi navodnjavanja, muzeji, vatrogasni domovi, škole, dvorane….

Jesmo li i mi našim ulaskom dali nešto drugima na Zapadu?

Dali smo:

Očuvane povijesne gradove na čelu s našim Dubrovnikom;

Prelijepu očuvanu prirodu, bioraznolikost i čisto more;

Bogatu znanstvenu, književnu, slikarsku i glazbenu baštinu i potencijal;

Brojne povijesne velikane koje smo dali svjetskoj civilizaciji na čelu s Ruđerom Boškovićem, Nikolom Teslom i našim nobelovcima;
 
Domoljublje i iskustvo uspješne obrane Domovine od višestruko nadmoćnijeg agresora;

Poštivanje tradicionalnih obiteljskih vrjednota i odnosa prema vjeri;

Unosimo i sposobnost naše Vlade da se ne samo uspješno nosi s krizama i gospodarskim izazovima u zemlji, nego i da pridonese kvaliteti ukupnih politika u EU.

Naš premijer Andrej Plenković uvaženi je akter svih događanja na europskoj razini, što je pripomoglo ulasku u Schengen i u europodručje, ali i pravednoj borbi naših sunarodnjaka izvan Hrvatske za svoj status.

U Bosni i Hercegovini za ravnopravnost i konstitutivnost,

u Crnoj Gori, Srbiji i dugdje za bolji položaj kao manjine ili dijaspore.

EU nije savršena tvorevina kao što to nije niti jedna tvorevina.

Zato je zajedno s ostalim članicama izgrađujemo, kao što smo to uvijek činili kroz povijest, samo ovaj put ravnopravno, odlučujući za zajedničkim stolom.

Pomoći ćemo i našim susjedima da lakše ispune kriterije za članstvo, međutim, oni moraju doista željeti živjeti u skladu s tim kriterijima.

Ponosni smo na naših prvih 10 godina članstva u EU,

kao što smo oduvijek ponosni na svoju domovinu Hrvatsku ili

uže gledano na najljepšu hrvatsku i europsku regiju – Dubrovačko-neretvansku županiju.

Čestitam svima 10 godina uspješnog članstva Hrvatske u EU.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić danas je u Orebiću održao koordinacijski sastanak s predstavnicima turističkih zajednica s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Sastanku su, uz direktora Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Julija Srgote prisustvovali i predstavnici 17 turističkih zajednica gradova i općina s područja županije.

Na samom početku sastanka predstavljeni su dobri i pozitivni turistički trendovi na razini same Dubrovačko-neretvanske županije. „U dosadašnjem dijelu godine ostvareno je preko 2,3 milijuna noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od +21 posto“, rekao je Srgota nadodavši kako je predsezona bila odlična, posebno u vrijeme uskršnjih blagdana, ali i poslije kroz svibanj usprkos kiši. „Lipanj je jako dobro popunjen na razini cijele županije, a isto očekujemo od srpnja, kolovoza, ali i posezone“, izjavio je Srgota.

Direktor Staničić prokomentirao je pozitivne turističke trendove na razini cijele Hrvatske gdje u dosadašnjem dijelu godine bilježimo rast od +15 posto u dolascima i +10 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje lani. „Najvažnija tržišta hrvatskog turizma, kao što su Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska, Češka, Italija, ali i UK te SAD, u dosadašnjem dijelu godine bilježe rast prometa u odnosu na lani. U ovoj godini očekujemo ono na čemu intenzivno radimo, a to je disperzija turističkog prometa i intenzivniji turistički promet u pred i posezoni“, izjavio je Staničić, nadodavši kako su pred nama udarni ljetni mjeseci kada u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi više od milijun turista.

Tijekom koordinacijskog sastanka predstavljen je novi Strateški marketinški i operativnog plana hrvatskog turizma za razdoblje do 2027. godine s čijom se primjenom kreće s obzirom da je sam Plan ovaj tjedan usvojen od strane Skupštine HTZ-a. „Planom su identificirani konkurentni i autentični turistički doživljaji Hrvatske koji su usklađeni s potrebama različitih segmenata potražnje. SMOPHT je u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja održivog turizma RH do 2030. god. gdje je naglašena važnost održivosti u razvoju i upravljanju turizmom i to okolišna, ekonomska i socijalna održivost“, spomenuo je Staničić.

Na sastanku se također razgovaralo o promotivnim aktivnostima na tržištima na kojima nismo dosad bili toliko aktivni, poput Australije, Južne Amerike, udruženom oglašavanju, ali i o brojnim aktualnim turističkim izazovima poput rasta cijena smještaja i turističkih usluga u pojedinim destinacijama, nedostatka radne snage, problematici izdavanja radnih dozvola, neprijavljivanja gostiju i dr.

Zbog sanacije puknuća na vodoopskrbnoj mreži danas od 8.30 do 11.00 sati bez vode biti dio Puta dr. Ante Starčevića - od pošte do Puta sv. Luke (uključujući poprečne ulice), Put dragovoljaca Domovinskog rata (uključujući poprečne ulice) te Put za Petraču i Pod Petračom.

Jutros, 30. lipnja 2023. godine u 5 sati i 54 minute seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres s epicentrom u BiH, 10 km od Dubrovnika. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V stupnja EMS ljestvice.

Prema izvješću Seizmološke službe Hrvatske epicentar je bio uz granicu na teritoriju BIH između Dubrovnika i Trebinja.

Međutim, prema podacima Euromediteranskog seizmološkog centra (European-Mediterranean Seismological Centre) epicentar je bio puno bliže, na prostoru između Gornjeg Brgata i Bosanke sjevernije od Žarkovice.