Ispiši ovu stranicu
Sučeljavanje kandidata za načelnika - 2. dio, pitanja na temu KULTURA I ZABAVA

Sučeljavanje kandidata za načelnika - 2. dio, pitanja na temu KULTURA I ZABAVA

Kulturno zabavni život naše općine po mišljenju većine mještana treba značajno unaprijediti.  Nemamo muzej, knjižnicu, a ni stalni kulturni sadržaj. Povremeno smo imali izložbe u zgradi Blagajna u Mandaljeni, kulturno zabavne priredbe i sadržaje u Domovima u Postranju, parku Striježice, na prostoru Spomen obilježja... Što bi bili Vaši prvi koraci po ovom pitanju ako postanete načelnik?

ĐURO LONZA; U svom programu nosimo niz projekta koji će zasigurno unaprijediti kulturni život u Župi. Društveni dom u Čibači je u završnoj fazi projektiranja i uskoro očekujemo postupak izdavanja građevinske dozvole. Od Vlade RH je već zatraženo zemljište u Platu, također za izgradnju društvenog doma te ću u ovom mandatu izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi potrebne dozvole za gradnju. Dodatno ćemo ulagati u društvene domove na Brgatu i u Postranju. Kulturno umjetničko društvo “Marko Marojica” će napokon dobiti svoj dom u zgradi Blagajne kako bi se na obuhvatu spomen obilježja mogla odvijati različita kulturna događanja. Dugoročno, u Kuparima ćemo suradno s Vladom RH kroz projekt “Urbanog centra” izgraditi Dom kulture, te Centar za mlade. Također ćemo otvoriti i knjižnicu, te dodatno podupirati rad udruga u kulturi. Istražit ćemo povijesne lokalitete i prezentirati ih javnosti.

MARKO MILOSLAVIĆ; Prvi korak bit će osnivanje Javne ustanove u kulturi Općine Župa dubrovačka, koja će imati zadatak osmisliti, voditi i provoditi kulturni program tijekom cijele godine – ne samo u sezoni i ne samo prigodno. Kultura ne smije ovisiti o pojedincima, nego mora imati sustavnu institucionalnu podršku.
Drugo, pokrenut ćemo osnivanje Župskog muzeja – kao mjesta koje čuva i interpretira naš identitet, tradiciju i suvremeni razvoj. Imamo bogatu povijest, a nemamo gdje pokazati ni jedan autentičan predmet, fotografiju ni dokument. To moramo promijeniti.
Treće, uložit ćemo u uređenje i oživljavanje postojećih prostora – poput zgrade Blagajne, domova u Postranju i Čibači, te prostora parka Striježice – za razne kulturne, obrazovne i kreativne sadržaje: radionice, predstave, koncerte, izložbe, filmske večeri, predavanja. Kultura mora biti prisutna u svakom dijelu Župe.
Konačno, dugoročno želimo osnovati općinsku knjižnicu i čitaonicu, kao prostor znanja, susreta i učenja za sve generacije. Nisu nam potrebne megalomanske investicije, već jasan plan i volja da kulturu vratimo u svakodnevni život naše zajednice.
Za mene je kultura temelj identiteta i razvoja. Ne vidim je kao trošak, nego kao ulaganje u duh i budućnost Župe.

Smatrate li da u Župi treba osnovati ustanovu u kulturi? Ako da, što biste konkretno odmah na početku mandata poduzeli? Hoće li Vam vraćanje zgrade Blagajne u funkciji kulturnog sadržaja biti prioritet? Mogu li se postojeći sadržaji kao što su Domovi kulture (ili Domovi mladeži) u Postranju i Donjem Brgatu bolje iskoristili za rad udruga građana u kulturi, eventualne predstave, možda povremene kino projekcije, glazbene večeri i druge slične sadržaje za sve generacije mještana Župe?

MARKO MILOSLAVIĆ; Da, smatram da Župa dubrovačka treba osnovati vlastitu ustanovu u kulturi. To je prvi i ključni korak kako bismo kulturu izdigli izvan prigodnog i stihijskog djelovanja. Kultura zaslužuje sustavnu podršku, programski kontinuitet i profesionalnu organizaciju – a to se ne može postići bez institucije koja za to preuzima odgovornost.
Odmah na početku mandata pokrenut ću postupke osnivanja ustanove, definiranja programskih ciljeva i izrade modela financiranja. Zgrada Blagajne u Mandaljeni treba biti dio kulturne infrastrukture Župe – mjesto izložbi, predavanja, manjih koncerata, edukativnih i društvenih događanja. Ta zgrada ima simboliku, dobar položaj i već postojeću prepoznatljivost među mještanima.
Postojeći Domovi u Postranju i Donjem Brgatu imaju ogroman neiskorišten potencijal. Vjerujem da u suradnji s našim udrugama, razvojem redovitog kalendar aktivnosti, ti prostori mogu postati žarišta lokalne kulturne scene – za amaterske predstave, glazbene večeri, filmske projekcije, radionice i sve druge oblike stvaralaštva.
Kultura u Župi ne smije biti elitistička ni udaljena od svakodnevice. Ona mora biti živa, dostupna i uključiva, okrenuta svim generacijama. Zato ćemo sustavno raditi na umrežavanju lokalnih kreativaca, udruga i ustanova – i graditi kulturnu politiku koja poštuje naše vrijednosti, a istovremeno otvara prostor novim idejama.

ĐURO LONZA; Ustanovu u kulturi treba osnovati, ali prioritet je kako sam već naveo suradno s akterima u kulturnom životu Župe posložiti trenutno stanje, te stvoriti infrastrukturu za rad udruga u kulturi koje će osmišljavati i realizirati razne projekte. Financijska pomoć od strane Općine neće izostati. 

Župa dubrovačka gravitira Dubrovniku,  može li se kroz suradnju s Dubrovačkim ljetnim igrama donijeti kvalitetniji program u Župu? Imamo nekoliko primjera iz prošlosti kada smo imali gostovanje predstava i drugih sadržaja.

ĐURO LONZA; Naravno, taj zadatak će uz pomoć Općine imati Turistička zajednica općine Župa dubrovačka i naše udruge u kulturi.

MARKO MILOSLAVIĆ; Apsolutno – Župa dubrovačka ima veliki kulturni potencijal koji treba povezati s regionalnim institucijama, a Dubrovačke ljetne igre svakako su najvažnija među njima. Ta suradnja ne bi bila novost, već nastavak dobrih primjera iz prošlosti, ali s jasnijom strategijom i redovitim planiranjem.
Kad postanem načelnik, inicirat ću formalno partnerstvo s Dubrovačkim ljetnim igrama, kako bismo osigurali da se dio njihova programa – bilo predstave, koncerti, radionice ili drugi sadržaji – redovito odvija i na prostoru naše općine. To je prilika da se Župa uključi u važan kulturni kontekst, a da naši mještani dobiju pristup vrhunskim programima bez potrebe odlaska u grad.
Naš cilj nije da se natječemo s Dubrovnikom, već da na pametan način iskoristimo naš položaj, prostore i spremnost ljudi na suradnju, kako bismo obogatili lokalni kulturni život. Župa ima prostore, publiku i zajednicu koja to zaslužuje – a u suradnji s velikim institucijama, možemo im to i osigurati.

Imate li u planu obnovu  povijesnih lokaliteta kao što je Ljetnikovac Beterina, vidite li tu mogućnost suradnje s Društvom prijatelja dubrovačke starine kao što su pri obnovi objekata iz doba Dubrovačke republike učinili u susjednim općinama Konavle, Dubrovačko primorje i Ston?

ĐURO LONZA; U svom programu nosimo obnovu ljetnikovca Bettera koji se nalazi na prekrasnoj lokaciji i koji dugi niz godina samo propada. Svakako ću uložiti napor da se iznađe način njegove obnove, bilo putem Društva prijatelja dubrovačka starine ili putem Ministarstva kulture. S naše strane uredit ćemo šetnicu od Mlina do ljetnikovca, te tražiti način kako se dalje šetnicom povezati prema Solinama i Platu. 

MARKO MILOSLAVIĆ; Da, obnova i valorizacija povijesne baštine mora biti dio našeg strateškog razvoja – ne samo zbog kulturne vrijednosti, već i kao sredstvo jačanja identiteta, turizma i obrazovanja. Ljetnikovac Beterina zaslužuje obnovu, i to ne kao mrtvi spomenik, već kao prostor koji će ponovno živjeti – kroz kulturu, obrazovne programe, izložbe ili čak kao prostor za rad udruga i kulturnih inicijativa. Ljetnikovac je trenutno u vlasništvu Republike Hrvatske.
Smatram da je suradnja s Društvom prijatelja dubrovačke starine prirodan i nužan korak, kao što su to učinile i susjedne općine. Oni imaju znanje, iskustvo i povjerenje u provedbi ovakvih projekata. Svakako ću pokazati inicijativu i otvoriti razgovore kako bismo krenuli u smjeru pokretanja eventualne obnove, ali i traženja izvora financiranja. Postoje administrativne prepreke koje je potrebno savladati kako bi uopće došli u posjed i stvorili uvjete za konkretno pokretanje projekta, a o tome ne ovisi samo volja načelnika, jer je prostor ljetnikovca u vlasništvu RH.
Zaštita i aktivacija povijesne baštine u Župi ne smije ostati samo ideja – vrijeme je da se i naši vrijedni lokaliteti konačno stave u funkciju zajednice i budu izvor ponosa svih generacija naših mještana.

Kultura nije samo događaj, već način života zajednice. Ako dobijete priliku voditi općinu u idućem mandatu, koji bi bio Vaš dugoročni cilj na ovom području, nešto što bi za pet ili deset godina ostalo kao vidljiv trag vašeg upravljanja u kulturnom razvoju Župe dubrovačke?

MARKO MILOSLAVIĆ;  U pravu ste – kultura nije samo događaj, ona je odraz duše zajednice i temelj našeg identiteta. Moj dugoročni cilj je da Župa dubrovačka konačno dobije trajnu kulturnu infrastrukturu i sustavnu podršku razvoju kulturnog života, kako bi svaki naraštaj imao mjesto i prostor za izražavanje, stvaranje i pripadnost.
Konkretno, želim da za pet do deset godina u Župi naša ustanova u kulturi okuplja i podržava udruge, mlade, umjetnike i baštinu, da naš KUD ima primjeren dom u kojem će nastaviti razvijati i njegovati našu kulturnu baštinu, te da imamo barem jedan obnovljeni povijesni lokalitet stavljen u javnu funkciju. Uspjeh će ovisiti o više faktora, ne samo o mojoj dobroj volji, ali vjerujem da Župa to može i da to zaslužuje.
Želim da kulturni sadržaji postanu redoviti i raznoliki – od dječjih radionica i kino projekcija, do ljetnih glazbenih večeri i domaćih izložbi, te da kultura bude prisutna u svakom kutku Župe.
Moj trag na području kulture bit će izgradnja uvjeta da se kulturni život Župe više nikad ne svodi samo na povremene događaje, nego da postane trajna, svakodnevna vrijednost koja okuplja ljude i gradi zajedništvo. 

ĐURO LONZA; Izgradnjom Doma kulture i centra za mlade u Kuparima, obnovom postojećih i izgradnjom novih društvenih domova, udomljavanjem KUD-a Marko Marojica, obnovom ljetnikovaca, istraživanjem i prezentacijom povijesnih lokaliteta, otvaranjem knjižnice i etnografskog muzeja, te izdašnjim financiranjem udruga u kulturi, značajno će se popraviti kulturna scena Župe dubrovačke.

I zabavni život naše Općine pamti neke bolje dane. Što općina i njezin načelnik mogu učiniti da mladi u Župi imaju nešto više od izlaska u kafiće?

ĐURO LONZA; Svi pamtimo nezaboravne maškarane zabave u Župi, te brojne zabave po društvenim domovima, ali vremena su se promijenila i danas je uistinu veliki izazov kako zadovoljiti potrebe mladih. Puno se može napraviti ako se osmišljavanju zabavnog sadržaja pristupi planski u dogovoru s Turističkom zajednicom, udrugama mladih, školom, sportskim i kulturnim udrugama, te se isto na vrijeme uskladi s proračunskim mogućnostima. Izgradnjom Centra za mlade u Kuparima dobili bi jedan dobro opremljeni multifunkcionalni prostor u kojemu bi se mogla odvijati brojna događanja koja bi zadovoljila potrebe mladih za zabavom. Želim da naša općina postane mjesto u kojem se stalno nešto događa, gdje se ljudi rado druže, opuštaju i stvaraju trajne uspomene.  

MARKO MILOSLAVIĆ; Mladi u Župi zaslužuju više od puke rutine i odlazaka u kafiće. Načelnik i općina ne trebaju mladima propisivati kako će se zabavljati, ali im mogu stvoriti uvjete da imaju izbora. To je danas najveći problem – nedostatak prostora i sadržaja za njihovu energiju, kreativnost i druženje.
Kao načelnik, pokrenut ću program oživljavanja društvenih prostora kroz suradnju s mladima, posebno kroz Savjet mladih i udruge koje djeluju ili žele djelovati u Župi. Parkovi i javne površine mogu se koristiti za organizaciju manifestacija poput glazbenih večeri, kvizova, filmskih projekcija, sportskih turnira, radionica i sezonskih manifestacija koje oni sami osmisle. Dobar primjer je turnir Župskih sela koji je svake godine sve popularniji i okuplja našu zajednicu kao rijetko koji drugi događaj. Iznimno je važno sustavno ulagati u mlade – ne samo kroz stipendije, nego i kroz programe poticanja aktivizma, volontiranja, mobilnosti i zapošljavanja.

  • Autor: Župski portal - zupcica.hr