Srijeda, 23 Listopad 2019

Na Facebook stranici Adrenalinskog parka Sveta Ana sinoć je objavljen post kojim vlasnica parka izvješćuje javnost "zašto Župa dubrovačka neće dobiti zabavni park ispred trgovačkog centra Sub city".

- U ovaj projekt smo unijeli puno ljubavi, kreativnosti i novca. Ali kod nas vladaju neki drugi zakoni ... #jačitlači i #dajkuvertupamoždainapravišnešto. Problem nastane ako niste taj tip. Ja nisam. I iz tog razloga Župa dubrovačka neće imati prekrasno igralište za djecu. Ugovor smo potpisali prije skoro pola godine. Uzeli smo teren u najam ,ali do prije par dana dok nismo odustali nije nam dopušteno bilo korištenje terena na koji smo imali zakonsko pravo. Nismo prekršili niti jedan propis. Suradnja je bila dogovorena. Dok se nije pojavio načelnik s obustavom radova i ucjenom. Radovi su nam obustavljeni bez ikakvog logičnog objašnjenja osim što je traženo da pored svih ulaganja napravimo dodatno i omanji Arboretum od skoro pola milijuna kuna o vlastitom trošku. Na što nismo pristali - navodi se između ostalog na Facebook stranici Adrenalinskog parka Sveta Ana.

Kako svaka medalja ima dvije strane za komentar ovog posta pitali smo općinskog načelnika Slivija Nardellija.

- Bez našeg znanja i konzultacije s Općinom na prostoru koji predstavlja zelenu površinu prema Državnoj cesti D8 počeli su se izvoditi radovi, na što smo reagirali u više navrata i održali par sastanaka kako s tvrtkom koja se brine o održavanju Sub City centra, tako i s investitoricom, gdje smo ih upozorili da je taj prostor predviđen za zelenu površinu, a ne za nikakav komercijalni sadržaj. Osobno nisam protiv Adrenalinskog parka, međutim očito je da investitor to želi pretvoriti u Adrenalinski park, a da od zelene površine  ne bude ništa - rekao je načelnik Silvio Nardelli.

- Stvar je tim gora što je sukladno ugovorima koje Općina ima s vlasnikom Sub City centra on na dijelu navedene zelene površine  dužan napraviti dječje igralište koje će biti javnog karaktera i dostupno svima. Ovim radovima se radilo nešto sasvim drugo, komercijalan proizvod koji su ogradili ogradom, te se čisto komercijalizira, a to nije sukladno ni Građevinskoj ni Uporabnoj dozvoli centra - istaknuo je Nardelli.

- Na navedenim sastancima u Općini čak nismo bili protiv Adrenalinskog parka u jednom dijelu prostora, ali smo prvenstveno inzistirali na projektu hortikulture. Vlasnica Adrenalinskog parka je napravila taj hortikulturni projekt, koji je iako ne znam točan iznos, bio jako skup. Mi na tako skupom projektu nismo inzistirali, samo smo tražili da vidimo kakvo hortikulturno riješene se u konačnici planira. Očito je došlo do sukoba investitora s tvrtkom koja se brine o održavanju Sub City centra, na zadnjem sastanku su se i posvađali. Meni je žao što je investitorica imala troškove, u međuvremeno se dogodilo da je bura polomila opremu, ali držim da se radilo nešto što se na tom prostoru nije smjelo raditi, što ne možemo dozvoliti. Ipak, ponavljam moje mišljenje je da Adrenalinski park u nekoj prihvatljivoj mjeri, uz javno dostupno dječje igralište i primjereno hortikulturno uređenje ne bi bio ni loš. Međutim ovo što se radilo sukladno Uporabnoj dozvoli nije moguće - zaključio je Općinski načelnik.

- Činjenica je da smo zadnje dvije godine u više navrata prema tvrtki koja se brine o Sub City centru imali niz primjedbi od neodržavanja zelene površine prema Državnoj cesti D8, do njihovog ekonomskog ulaza, odlagališta otpada, do izgleda zgrade B koja nije završena niti je u funkciji, a ispred nje su ostavljene staklene površine koje su se raspale po trotoaru, pa uništenog ulaza u garažu i još niza stvari gdje očito da zbog situacije s Agrokorom došlo do problema s održavanjem centra i njegovog okoliša. Međutim moram istaknuti da smo za vrijeme izgradnje centra imali jako dobru suradnju, te smo im zahvalni na ustupljenom zemljištu kako za izgradnju raskrižja Srebreno tako i za ceste oko objekta. Sam investitor je poklonio više od 2000 kvadrata zemljišta za javne potrebe i na tome smo zahvalni. Držim da smo imali jako dobru suradnju sve do zadnje dvije godine. Ipak, u zadnje vrijeme su pomaci na bolje neke stvari se rješavaju - dodao je Nardelli.

Danas je u Dubrovniku započela dvodnevna konferencija o ženskom poduzetništvu Okreni ploču! u organizaciji Hrvatske udruge poslovnih žena Krug – Ogranak Dubrovnik i Županijske komore Dubrovnik. Konferenciju je otvorila Ivona Vrdoljak Raguž, predsjednica Udruge Krug – ogranak Dubrovnik. Pozdravivši sve prisutne, spomenula je uspjehe Hrvatske udruge poslovnih žena Krug u promociji poduzetništva među ženama.

Terezina Orlić, v.d. predsjednice HGK-Županijske komore Dubrovnik u svom pozdravnom govoru je naglasila da „ovom konferencijom želimo otvoriti nove prilike i osnažiti žene za ulazak i ostanak u poduzetništvu. Osim na nacionalnoj razini kroz Strategiju razvoja ženskog poduzetništva potrebno je uključiti i lokalne zajednice“.Orlić se posebno zahvalila Gradu Dubrovniku, koji je prepoznao nedovoljnu uključenost žena u poduzetništvo i omogućio posebnim programom i financijsku potporu malim poduzetnicama i za ovu 2019. godinu.
Gordana Restović, predsjednica udruge Krug, naglasila je suradnju Hrvatske gospodarske komore i Udruge Krug, koja je rezultirala ovom konferencijom.„Uspjeh članica udruge Krug ne mjeri se samo na lokalnoj, već i na nacionalnoj razini, gdje su do sad dvije poduzetnice iz Dubrovnika nagrađene“.
MirjanaČagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze je izjavila kako žene kasne s ulaskom u poduzetništvo u odnosu na muškarce.„U poslovnom svijetu sprječavaju ih stari obrasci protiv kojih se moramo boriti. Neravnopravnost žena izravno djeluje na gospodarstvo. Zbog toga je potrebno stvarati agilne poslovne timove u kojim žene trebaju imati ključne uloge te jačanjem podrške osnaživati druge žene“. Na kraju je potaknula prisutne da okrene ploču već danas.

Sanja Putica, saborska zastupnica i potpredsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, izjavila je kako se žene morajudvostruko dokazivati.„Naš je put znatno teži od onog muškaraca, ali ipak ne moramo biti muškarci nego moramo zadržati emociju iulagati u našu solidarnost i međusobnom uzajamnim pomaganjem učiniti položaj žene u Hrvatskojboljim“.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika, Mato Franković je izjavio kako je uvijek birao žene za svoje suradnike jer su one uvijek bolje i dalje vidjele. Žene također obuhvaćaju dvije jako bitne uloge, poslovnu ulogu i onu puno bitniju, ulogu majke. „Ponosan sam na činjenicu da je većina mojih suradnika žene. Grad Dubrovnik se uključio poticanjem ženskog poduzetništva modelom dodjele bespovratnih potpora. Iznos bespovratnih potpora u 2018. godini iznosio je 100.000kn, dok se u 2019. udvostručio“.

U prvom panelu Zašto u poduzetništvo?, kojeg je predvodila Nikolina Farčić, Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko - neretvanske županije, raspravljalo se o izazovima ulaska u poduzetničke vode. Sudionici panela bili su: Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela, Mira Krneta, voditeljica područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju, Karmen Kmetović Prkačin, psihoterapeutica, vlasnica obrta Umus, Paula Miljanić Janović i Kristina Kriste, vlasnice tvrtke Arx d.o.o., Cavtat, Maja Buconjić Barišić, vlasnica tvrtke Detmers kontejner d.o.o., Zagreb te Marija Obrvan, vlasnica tvrtke Maria store d.o.o., Dubrovnik.

Poduzetnik je svatko tko na svoj trošak i nasvoj vlastiti rizik pokrene posao, a to su ljudi koji imaju poriv stvarati i djelovati i po cijenu vlastite propasti, zaključak je prvog panela. Sudionici prvog panela su istaknuli kako je potrebno pokrenuti posao iz prilike ne iz nužde. U Hrvatskoj se financiranje uglavnom provodi preko kredita, a ljudi nisu upoznati sa svim mogućnostima koje nude lokalni, nacionalni i europski programi bespovratnih potpora.  Osoba se rađa s poduzetničkim duhom, a za uspjeh recepta nema. Svaki projekt kojeg zamislimo potrebno je i tržište. Sklonost promjenama i agilnost plus je svakog poduzetnika, dok se u Hrvatskoj još uvijek penalizira poraz.

Drugi panel, U korak s novim vremenom – digitalni korak, stavlja naglasak na digitalnu transformaciju gospodarstva, a moderatorica panela bila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i predsjednica Jadransko-jonskog foruma gospodarskih komora. Sudionici ovog panela bili su: Gordana Restović, predsjednica Kruga, ravnateljica Pula film festivala, Doc.dr.sc. Ivana Palunko, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za elektrotehniku i računarstvo, Iva Jurić, obrt Becraft, Dubrovnik, Dragica Jerkov, predstavnica Scavolinia za Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju, predsjednica Kruga – Ogranka Split i Ljiljana Filipović - potpredsjednica Privredne komore Crne Gore.
Tijekom posljednjih deset godina, skoro sva područja života i rada, od trgovine, proizvodnje pa do medicinske zaštite su pod snažnim utjecajem digitalizacije, odnosno značajno su digitalizirana, izjavila je Čagalj. Digitalizacija je neminovni proces, kojeg možemo slijediti ili zaostati za njim.Zaključak panela je to da je došlo vrijeme cjeloživotnog učenja. Sklonost promjenama i aktualnost bit će najtraženije vrline budućih generacija.

Treća panel-rasprava, Poduzetnica na svom i po svom.U raspravi je predstavljena uloga žene u aktiviranju materijalne i nematerijalne imovine obitelji u ekonomskom smislu.Moderatorica panela bila je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo. Sudionici panela bili su: Marko Miljanić, pročelnik Upravnog odjel za turizam, gospodarstvo i more grada Dubrovnika, Željka Laptalo, OPG Laptalo, Gromača, Jany Hansal, Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva, Deša Dubrovnik, Katarina Mujo, predstavnica udruge Agroturizam Konavle, Miranda Paić, OPG Paić, Skradin, Danijela Kasumović - Maružin, vlasnica tvrtke Punkt d.o.o., Pula i Marija Vukoja, predsjednica Udruge Visit Blidinje, BiH.

Sudionice panela razgovarale su o problemima pokretanja vlastitog posla. Zajednička crta su osobni i obiteljski problemi iz kojih su se same bacile u poduzetničke vode. Prelaženje prepreka, osobnih i poslovnih, uvijek je moguće uz čvrstu podršku. Emocije su jako bitne u obavljanju svih djelatnosti, a pogotovo turizma. Turizam je sam po sebi priča koju pričaju različiti identiteti, a identitet je skup različitosti.Najveća prepreka razvoja turizma jest uniformiranost ponude i nekreativnost. Karakteristika današnjeg turizma je relativna kratkotrajnost u kojoj tražimo ono što ne možemo iskusiti svaki dan.

I na kraju sudionice su poručile svima onima koje dvoje oko ulaska u poduzetništvo, „ako vas svrbi neka dobra ideja i često se vrtite u krevetu noću, došlo je vrijeme da OKRENETE PLOČU!“ Prvi dan konferencije završio je razgledavanjem stare gradske jezgre Dubrovnika.

Drugi dan konferencije sastojat će se od posjeta muzeju Narona, kao i drugim lokacijama u dolini Neretve. Pokrovitelji Konferencije su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, TZ Grada Dubrovnika i TZ Dubrovačko-neretvanske županije.

Članovi Župske nezavisne liste Pametnom dosta, Ivela Matičević i Marko Miloslavić, jutros su posjetili OŠ Župa dubrovačka. Cilj je bio donirati lektire školskoj knjižnici. Donirano je desetak naslova te se na ovaj način upotpunila građa knjižnice.

Osim posjeta školskoj knjižnici, susreli su se i s ravnateljem škole Antonom Jurkićem, a razgovaralo se o školskoj infrastrukturi i potrebama koje su neophodne za normalno odvijanje školske nastave.

Ovakvim donacijama nastavit će se i u buduće, sve dok postoji potreba za novim naslovima, poručuju iz nezavisne liste Pametnom dosta.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnika UO za gospodarstvo i more Ivom Klaićem te drugim suradnicima održao je sastanak s gradonačelnicima i načelnicima iz županije na temu provedbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu te izgradnje azila za napuštene životinje.

Prema novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz ožujka 2018. godine, nadležnost za donošenje plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem dana je općinama i gradovima da putem općinskih odnosno gradskih vijeća donesu planove raspolaganja.
Zakon također predviđa da ukoliko grad ili općina ne donesu plan raspolaganja obveza donošenja istih je u nadležnosti županijskog upravnog tijela u kojem se obavljanju poslovi poljoprivrede i gospodarstva.

Zbog iznimno kratkog roka te niza obveznih suglasnosti gradovi i općine nisu u potpunosti donijeli važeće planove. Nastavno na to dogovoreno je da općinska i gradska Vijeća dovrše postupke donošenja te ih dostave Županiji koja će ih u propisanom postupku potvrditi te uputiti na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede.

Za gradove i općine koje su u dostavljenom roku donijeli planove Ministarstvo poljoprivrede izravno će iste potvrditi u propisanom postupku.

Župan Dobroslavić ovom prilikom je istaknuo kako se ovim Zakonom upravljanje poljoprivrednim zemljištem stavlja izravno u nadležnost JLS kako bi iste na svojem području izravno upravljale raspolaganjem i kulturama te na takav način stavili zemljišta u službu gospodarstvu i održivom razvoju.
Iako je zakonodavni okvir opterećujuci u primjeni gradovima i općinama isti je ocijenjen kao dobar primjer decentralizacije državnih nadležnosti.

U raspravi o provedbi Zakona o zaštiti životinja, cijeneći dosadašnje aktivnosti Društva za zaštitu životinja, a u odnosu na zakonodavni okvir, u Županiji je održan radni sastanak župana s čelnicima JLS, predstavnika Društva za zaštitu životinja Anice Sambrailo i posebnog savjetnika ministara poljoprivrede za ove aktivnosti Luke Omana.

Županija je u razdoblju od stupanja na snagu zakona imenovala radnu skupinu u svrhu provedbe ovih aktivnosti u kojoj se nalaze predstavnici svih JLS te drugih nadležnih tijela. S obzirom da je ova problematika iznimno složena osobito u smislu realizacije trajne lokacije za skloniste županije ocijenjeno je da se istoj treba pristupiti u dugoročnom i kratkoročnim smislu.

Naime do realizacije kvalitetnog i modernog skloništa na novoj lokaciji, potrebno je pristupiti osiguranju minimalnih uvjeta za postojeće lokacije dijeleći ih u više gravitirajućih područja, i to: područje Korčule (Korčula, Lastovo i dio Pelješca), područje doline Neretve te područje grada Dubrovnika (Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja, Stona).

U tu svrhu u narednom razdoblju definirat će potrebe radnje kako bi se zajedničkim sporazumom između Županije i JLS u suradnji s Društvom za zaštitu životinja osigurali potrebni preduvjeti, te kako bi se na kvalitetan način pristupilo rješavanju ove problematike koja je jednako važna i u zakonskom kao i humanom i turističkom smislu.

Danas obilježavamo Međunarodni dan žena, dan kao podsjetnik na 8. ožujka 1908. godine kad je 15 tisuća žena zaposlenih u newyorškoj tekstilnoj industriji prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolju plaću, pravo glasa i bolje uvjete rada, slavimo ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.

Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.

Svim našim čitateljicama, ali i svim drugim ženama, čestitamo 8. ožujka - Međunarodni dan žena.

Nakon šestotinjak prijavljenih fotografija u prve dvije godine i prošlogodišnjih 2835, u ponedjeljak 11. ožujka kreće četvrti krug foto natječaja „Volim svoju županiju“. Izrađena je posebna aplikacija na linku https://www.volimzup.hr/putem koje se mogu predati do tri fotografije po autoru.

Nagrade se, kao i prošlih godina, dodjeljuju u dvije kategorije – najbolja fotografija prema broju prikupljenih lajkovai najbolje fotografije prema mišljenju stručnog žirija. Prva mjesta u obje kategorije osvajaju GOPRO HERO7 Silver sportske digitalne kamere, a drugo mjesto prema ocjeni žirija GOPRO HERO7 White sportsku digitalnu kameru.

Na čelu ovogodišnjeg stručnog žirija ponovno se nalazi naša profesionalna fotografkinja Mare Milin. Fotografija joj je zaokupila um i srce na drugoj godini fakulteta kada je studirala industrijski dizajn, a njome će se, kako kaže, „baviti dok je u njoj duha i daha“.    UzMare, članovi žirija su Ivana Gusak Galić  iz Osječko-baranjske županije, Kristijan Toplak iz Virovitičko-podravske županije i Karlo Frljužec iz Krapinsko-zagorske županije.

Tema fotografije „Volim svoju županiju“ omogućuje autorima/autoricama široki kreativni izražaj, no uvjet je da fotografije moraju biti snimljene isključivo na području Republike Hrvatske. Cilj natječaja je potaknutiumjetnike/amatere da sami stvaraju i razmišljaju o detaljima i zanimljivostima županija kao destinacijama koje, osim svojih ljepota, nude i zanimljive sadržaje prilagođene objavljivanju u novim medijima.

Podsjetimo, najbolje fotografije iz svih hrvatskih županija čine postav putujuće izložbe koja je samo u prošloj godini prošla 1081 kilometar Hrvatske – od Osijeka preko Virovitice, Zagreba, Koprivnice, Rijeke, Šibenika, Zadra, sve do Dubrovnika. Prošlogodišnje pobjedničke fotografije možete pogledati OVDJE.

Natječaj je otvoren do 22. travnja.

Na  državnoj cesti D8 u Kuparima, jučer su započeti radovi na uređenju raskrižja, a koji podrazumijevaju izgradnju razdijelnih otoka sukladno projektu izrađenom od tvrtke Traser d.o.o.

U suradnji između Hrvatskih cesta i Općine Župa dubrovača radove izvodi tvrtka Dubrovnik ceste.  Izgradnjom razdijelnih otoka na samom raskrižju dobit će se po pitanju sigurnosti prometa, a nakon izgradnje isti će se i hortikulturno urediti.

Načelnik  Silvio Nardelli istaknuo je kako je cilj ovog uređenja osigurati što sigurnije prometovanje kroz Kupare , napomenuvši kako radovi na raskrižju neće izazvati prometne gužve i zastoje u prometu.

Za potrebu realizacije projekta Unaprjeđenje usluge za djecu u sustavu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja dječjeg vrtića općine Župa Dubrovačka dodijeljenog od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku financiranog sredstvima fondova EU, Dječji vrtić Župa dubrovačka je raspisao za radno mjesto Administratora projekta.

Administrator projekta bit će zadužen za komunikaciju i koordinaciju provedbe projekta s projektnim timom unutar institucije i s posredničkim i ugovornim tijelom, te s projektnim partnerima, za prikupljanje i organizaciju sve potrebne prateće dokumentacije za pravdanje troškova nastalih u sklopu projekta; za izradu projektnih izvještaja, zahtjeva za nadoknadom sredstava, izradu završnog izvještaja projekta u suradnji s ostalim projektnim partnerima, kao i za organizaciju, koordinaciju i praćenje provedbe projektnih aktivnosti, sudjelovanje u izradi projektnih zadataka za provedbu javne nabave sukladno projektnoj prijavi, za osiguravanje poštivanja pravila vidljivosti projekta, te sudjelovanje na implementacijskim radionicama.

Uvjete natječaja možete pogledati OVDJE

U subotu 9. ožujka s početkom u 16 sati u Župi Svetog Ilara u Mlinima slavit će se Misa za sve bolesne, stare i nemoćne župe. Onima koji dođu bit će podijeljen i sakramenat bolesničkog pomazanja.

- Osnovna milost ovog sakramenta jest milost potpore, mira i ohrabrenja za nadvladavanje tegoba u bolesti ili staračkoj nemoći. Ta milost je dar Duha Svetoga koja obnavlja pouzdanje i vjeru u Boga. Temelj nalazimo u Svetom pismu: “Boluje li tko među vama? Neka dozove starješine Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje, pa će molitva vjere spasiti nemoćnika! Gospodin će ga podići i, ako je sagriješio, oprostit će mu se.” (Jak 5,14-15). Ne treba se bojati da će tko primi bolesničko pomazanje odmah umrijeti, jer se prilikom pomazanja moli i za ozdravljenje i mnogi ozdrave nakon toga. Dođite i dovedite svoje stare, nemoćne i bolesne, a ako kome treba pomoć pri prijevozu slobodno se javi u župu sv. Ilara radi organizacije. Volonteri su na usluzi za svaki oblik pomoći. Nakon Mise bit će i druženje, a prije i tijekom Mise postoji mogućnost i za ispovijed - poručuju iz Župe Svetog Ilara.

Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma - četrdesetodnevna intenzivnija duhovna priprava za Uskrs tijekom koje se pojačano prakticiraju tri pokorničke vježbe biblijske i kršćanske tradicije: molitva, milostinja i post.

Taj dan je također dan posta i nemrsa za katolike. Post znači uzeti samo jedan puni obrok u danu, dok nemrs podrazumijeva uzimanje redovitih obroka, ali ne i mesa. Što znači da se u dane posta i nemrsa jede samo jedan obrok "do sita" i ne jede se meso.

Danas su u Katoličkoj Crkvi samo dva dana određena kao dani strogog posta odnosno posta i nemrsa, a to su Čista srijeda i Veliki petak.